Vezani članci:
Hrvati su među najmanje solidarnim narodima na svijetu, a takva nam je i država
Podržite Liberal, posljednji svjetionik razuma među hrvatskim medijima
Hrvati konačno grade kulturu doniranja i dobrovoljne pomoći
Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava
Čemu tolika ksenofobija?
Zašto je sindikat protiv povećanja radničkih plaća?
Sever će morati prihvatiti da radnik i poslodavac nisu sukobljene strane
Carevo novo ruho
Student odgovara sindikalistima: Znate li uopće koga napadate?
Zašto ljevičari i sindikalisti žele novi razdor među radnicima?
Nova sjajna ideja iz sindikalne kuhinje: Zabranama i regulacijama do potpune zaposlenosti
Sever opet obmanjuje javnost (i novinari mu u tome pomažu)
Ovaj lik predaje na FPZG-u, širi teške dezinformacije i tvrdi da našom politikom vlada ʼneoliberalizamʼ
Navijačka solidarnost - iskrena, spontana i bez državne pomoći
Vratimo duh dobročinstva u Hrvatsku: Donacije se ne bi smjele oporezivati!
'Za siguran dom': Dežulović vidi ustaše i na humanitarnom koncertu
Liberalizam, solidarnost i socijalna skrb
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Najsolidarnije nacije su tamo gdje je tržište slobodnije, Hrvati ispod prosjeka


Piše: Branimir Perković
26.12.2016.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Najsolidarnije nacije su tamo gdje je tržište slobodnije, Hrvati ispod prosjeka


Piše: Branimir Perković
26.12.2016.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Sindikalni vođa Krešimir Sever je u emisiji "Studio 4" ustvrdio da su građani RH unatoč svemu jako solidarni, darežljivi, voljni pomoći drugima itd. Istodobno "World Giving Index" koji mjeri te kriterije na globalnoj razini pokazuje da Hrvatska puno zaostaje za ostalim zemljama po tom pitanju. Tko je u pravu, Krešin feeling i metoda istraživanja "od oka" ili profesionalni statističari koji su osmislili index s mjerljivim varijablama i koji su prikupljali podatke na svjetskoj razini da bi došli do određenih zaključaka?

Racionalan um će nedvojbeno zaključiti da je uputnije vjerovati statističarima, a ne profesionalnom sindikalistu, ma koliko mu to bilo neugodno za prihvatiti. Procjene g. Severa bi još i izgledale istinito kada ne bi postojale druge zemlje s kojima se možemo uspoređivati. U statistici, jedan rezultat ne predstavlja ništa, iz njega se ne mogu izvlačiti zaključci. Tek kada se usporedi s drugim rezultatima iz njega možemo izvoditi zaključke. Prosječnom slušatelju je moglo izgledati da milijuni kuna u donacijama, o kojima se govorilo u prošloj epizodi emisije Studio 4, stvarno znače da su građani RH jako darežljivi, ali kada se ti milijuni kuna stave u odnos s iznosima donacija u drugim zemljama (poslije korigiranja podataka za prihode i bogatstvo države), lako je primijetiti da građani RH nisu pretjerano darežljivi. Dapače, Hrvatska se na ljestvici "World Giving Index" nalazi debelo ispod svjetskog prosjeka.

Koje zemlje se nalaze u samom vrhu ljestvice najdarežljivijih nacija?

Sam vrh, uz određene iznimke, zauzimaju zapadne kapitalističke zemlje slobodno-tržišne ekonomije i individualističke kulture, kao što su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Australija itd. Treba imati na umu da je index prilagođen za kupovnu moć i bogatstvo stanovništva, što znači da razvijena zemlja ne može biti u vrhu na osnovu svog bogatstva, a to se uostalom i vidi iz outlinera, koji nisu ni bogate ni kapitalističke države, ali su takve zemlje iznimka a ne pravilo (Mjanmar, Šri Lanka, Kirgistan i sl.). Zanimljivo za primijetiti je i da među zapadnim zemljama postoje velike razlike između zemalja koje su manje i više slobodno-tržišne, pa jedna tradicionalno više socijalistička Francuska zaostaje za ostalim zapadnim zemljama.

Gledajući cijelu Europu, vidljiva je oštra podjela između zapada i istoka, tj. savršeno je vidljivo da bivše komunističke zemlje bivšeg SSSR-a i Jugoslavije nisu ni izbliza toliko dobro pozicionirane kao zemlje zapadne Europe. Postkomunističke zemlje se nalaze debelo ispod svjetskog prosjeka dok se države zapadne Europe nalaze u samom vrhu.

U svrhu obrane postkomunističkih zemalja se možemo poslužiti argumentacijom da kako te zemlje imaju veliku socijalnu državu pa nema potrebe da pojedinci sami transferiraju svoja primanja siromašnijima, jer to u njihovo ime čini država. Problem s tim argumentom je činjenica da je država neefikasna u transferiranju dohodaka od bogatijih prema siromašnima budući da se veliki dio sredstava gubi u bespućima državne birokracije i biva nenamjenski potrošen putem korupcije s kojom socijalističke zemlje tradicionalno imaju velikih problema (op.a. Kina ima ogromne probleme s korupcijom, unatoč vrlo strogim kaznama koje uključuju javno sramoćenje i pogubljenje). Ma koliko razlozi o neefikasnosti bili jaki, možda je moralni argument protiv državnih transfera onaj koji je dugoročno najsnažniji. Što je moralnije/plemenitije, prisiliti ljude da transferiraju svoj dohodak potrebitijima ili pustiti ljude da to rade svojevoljno, bez prisile, eventualno uz poticaje kao što su porezne olakšice?

Tko je humaniji, osoba koja kada vidi prosjaka viče "Državo, učini nešto!" ili osoba koja prosjaku iz vlastitih pobuda i iz vlastitog džepa pomogne? Da se referiram na Bibliju, dobrog Samaritanca iz Isusove prispodobe (Luka 10:25-37) nitko nije prisilio na njegova djela dobrote, on je pomogao putniku samoinicijativno i vlastitim sredstvima.

Možda bi najbolja blagdanska rezolucija svima bila da manje prizivamo neefikasnu državu da druge prisiljava na transfer njihova dohotka prema potrebitijima, a više da vlastitim djelima budemo primjer drugima u dobroti prema bližnjem.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.