Piše: Mario Nakić
16.12.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4
Piše: Mario Nakić
16.12.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4
Predstavnik sindikata Krešimir Sever okomio se na strane radnike i poslodavce koji ih namjeravaju uvesti. "Mi nismo ksenofobi", kaže Sever. "Ne mrzimo strance, ali...".
"...Ali smo protiv takve zamjene stanovništva. Svoje ljude promašenim politikama tjeramo van, a uvozimo strane radnike."
Žao mi je što baš ja moram biti taj koji će vam donijeti lošu vijest, ali to JE ksenofobija. Koji su to "naši", a koji "njihovi" ljudi? Jesmo li mi s nekim u ratu da se dijelimo na "naše" i "njihove"?
Otkud ikome uopće ideja da bi netko trebao imati prednost pri zapošljavanju samo na osnovi mjesta rođenja, prezimena ili dosadašnjeg stanovanja? Takvo pravo ne postoji. Tržište ne poznaje "naše" i "njihove" proizvode, pa tako ne poznaje ni "naše" i "strane" radnike. Svaka osoba koja iskazuje želju raditi neki posao po uvjetima dogovorenim s poslodavcem, i koja je sposobna raditi taj posao, treba biti "naš čovjek". Poslodavac u Hrvatskoj plaća jednake namete i poreze za domaćeg i uvezenog radnika, što znači da i taj uvezeni radnik sudjeluje u punjenju proračuna RH kao i bilo koji drugi.
Sever je svojim ksenofobnim istupom doveo do toga da se predstavnik poslodavaca javno ispričava javnosti što poslodavci uvoze radnike izvana kao da je to nešto užasno, loše ili štetno za ikoga u Hrvatskoj. Uvoz radnika je sasvim normalna stvar u svakom društvu koje prosperira ili ima namjeru prosperirati. Nijedna gospodarski uspješna zemlja nije svoj prosperitet postigla bez uvoza radnika iz drugih zemalja. Uvozom stranih radnika domaće stanovništvo ništa ne gubi, čak dapače, oni su jamstvo gospodarskog rasta. Nećete izgubiti radna mjesta zbog stranih radnika, oni će svojom produktivnošću kreirati nova radna mjesta.
Komentari na društvenim mrežama pokazuju da naše društvo nije dovoljno informirano niti educirano o ovoj temi. Hrvatskom stanovništvu uvoz radnika je nešto sasvim novo, a na sve što je novo i nepoznato gledaju s nevjericom i strepnjom iako u ovom slučaju za to ne postoje realni temelji. Kad Hrvati izađu iz Hrvatske, onda im je posve normalno zapošljavanje stranaca i njihov ravnopravni tretman, ali u svojoj zemlji su uvjereni kako baš oni moraju imati nekakvo posebno zakonsko pravo i privilegije u odnosu na one koji dođu izvana jer..."ja sam tu rođen, to je MOJA zemlja itd."
Zamislite kad bi Hrvate u Irskoj dočekale rasprave u medijima protiv uvoznih radnika i poslodavci koji se javno ispričavaju svojem stanovništvu što uvoze Hrvate, a onda i tisuće Iraca koji na Facebooku šize zbog uvoza velikog broja Hrvata, Poljaka, Rumunja i drugih stranaca. Možete li to zamisliti? Vjerujem, teško. Zato što su Irci drugog mentaliteta, nemaju straha od stranih radnika, dobro znaju da im strani radnici donose bolji standard.
Možda bismo se i mi tako trebali početi ponašati. Odbacite ksenofobiju i umjesto nje nabacite dobrodošlicu. Onaj tko ozbiljno vjeruje da će mu radno mjesto oteti netko tko ne zna govoriti hrvatski i tko dolazi iz zemlje s daleko slabijim obrazovnim mogućnostima, taj ima ozbiljnih problema sa samim sobom i treba raditi na sebi bez obzira na bilo kakve strance. U stvarnosti, nikakva opasnost ne prijeti od stranih radnika.
Hrvatska vlada će iduće godine vjerojatno izdati dozvole za 63.000 radnika izvana. Te dozvole nemaju smisla, kvote na uvoz radnika treba ukinuti jer poslodavci u privatnim tvrtkama trebaju imati pravo zaposliti koga žele i otkud žele, te kvote su potpuno besmislene pogotovo u situaciji kad nam kronično nedostaje radne snage.
Apeliram na novinare, neću vas prozivati imenom iako bih možda trebao (to ih jako ljuti), ali znate tko ste. Nemojte raspirivati mržnju i ne pomažite raspirivanju mržnje jer kad stranci budu imali ozbiljne probleme zbog ksenofobije, čudit ćete se. Nikako ne mogu razumjeti što pokazujete toliku empatiju prema ljudima koji nasilno prelaze granicu i ne znaju objasniti koji im je točno cilj, ali nemate razumijevanja prema ljudima koji dolaze u Hrvatsku raditi i puniti naš, hrvatski državni proračun.