Vezani članci:
Novinarka Večernjaka tvrdi da je njen život važniji od naše slobode. E, pa nije.
Hrvati imaju najkraći radni tjedan u Europskoj uniji
Mit o sukobu rada i kapitala
Zašto socijalisti omalovažavaju radnike?
Jedini saborski zastupnik koji si može priuštiti opravdavanje izrabljivanja radnika
Zašto je maskiranje u crnca rasistički čin?
Promidžba modernog ropstva pod krinkom skrbi za stare i nemoćne
Heroji napretka (3): Čovjek koji je zaslužan za oslobađanje milijuna robova
Glasnović se spustio na razinu engleskih tabloida pa širi povijesne neistine
Zašto ljevičari uspoređuju rad s ropstvom?
Ovaj profesor poziva bijelce na masovno samoubojstvo zbog robovlasništva
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)
Econ Stories se vraćaju: U novom videu snage će odmjeriti Marx i Mises!
Trump bi o međunarodnoj trgovini mogao učiti od Marxa
Marxove želje se ostvaruju! Ali ne u marksističkim društvima...
Ludwig von Mises: Čovjekov um, materijalizam i klasna borba
Mediji su u pravu: Komunistički manifest je u Hrvatskoj danas aktualniji no ikada
Stoljeće krvavih režima
Marksist otkriva nelogičnosti Marxovih teorija: Koliko su one relevantne u 21. stoljeću?
Socijalizam - povijest pokušaja gradnje na trulim temeljima
Privatni sektor je 'zaslužan' za 25% CO2 u atmosferi; najveći zagađivač je država
Klasić i Net.hr opet šire dezinformacije: Ne, nejednakost u svijetu se ne povećava, već 10 godina se smanjuje
Veza između Orwella i Hayeka
Ludwig von Mises: Kako je nastao antikapitalistički mentalitet
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o kapitalizmu i pohlepi
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Odgovor novinarki koja je okrivila 'robovlasnički kapitalizam' za odlazak radnika u Irsku


Piše: Mario Nakić
9.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Odgovor novinarki koja je okrivila 'robovlasnički kapitalizam' za odlazak radnika u Irsku


Piše: Mario Nakić
9.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrvatska je baš baždarena na marksizam i to se neće promijeniti još najmanje 50 godina. To je jednostavno generacijama usađivano u naše gene. Izgleda kao da su hrvatski novinari nakon rođenja dobili Marxov "Kapital" pod jastuk jer njegova teza o sukobu rada i kapitala živi još samo kod nas (i eventualno u BiH i Srbiji), nigdje više.

Tako je normalno da na osnovi jednog slučaja kolumnistica Večernjeg lista Dijana Jurasić proglasi hrvatske poslodavce robovlasnicima i krivcima što ljudi odlaze u Irsku (uz obavezno "čast iznimkama", a znamo da iznimke potvrđuju pravilo). U Irskoj po njoj vlada "humani kapitalizam", a kod nas je "robovlasnički i muljatorski".

Jurasić je u pravu da je u Irskoj humani kapitalizam jer tamo je fleksibilniji zakon o radu. Ono što radnik i poslodavac ugovore u Irskoj je svetinja. Kod nas država određuje masu stvari i radniku i poslodavcu koje moraju ugovoriti. Primjerice, u Irskoj poslodavac i radnik imaju slobodu da dogovore da se prekovremeni sati ne plaćaju dodatno. Drugim riječima, mnogi Hrvati koji su otišli raditi u Irsku rade prekovremeno i blagdanima što im nije dodatno plaćeno jer su tako ugovorili. I to je sasvim legalno. To se zove humani kapitalizam, a ne u Hrvatskoj gdje bi država zbog toga kaznila poslodavca jer je s radnikom ugovorio onako kako su se njih dvojica dogovorili.

Dalje, plaća od 4.200 kn nije baš "sitnica" kao što kolumnistica Večernjaka misli. Ja sam radio i za manje i to mi je puno bolje bilo od alternative koju sam imao - da ne radim ništa. Kolumnistica, nadalje, uzima jedan primjer gdje nitko - ni radnica ni Večernji list - nisu htjeli navesti tog "robovlasnika", možda zato što znaju da postoji velika vjerojatnost da im gospođa nije sve rekla, da nije bilo baš tako i da bi mogli zbog toga popušiti kaznu na sudu.

Budimo realni, apsolutna je laž da bez novca radnica ne može tužiti svoga poslodavca. Da je tako kako je ispričala i da ju je izrabljivao, vrlo lako bi mogla naći odvjetnika koji bi se namirio od odštete. Jer takve parnice kod nas u pravilu dobivaju radnici, zakon je tako napisan da ne može drugačije. To najviše šteti samim radnicima, ali to ću objasniti kasnije. U svakom slučaju, Jurasić izvodi zaključke o SVIM poslodavcima na osnovi jednog UPITNOG slučaja.

Razumijem da tako može razmišljati osoba koja nikada u životu nije nikome isplatila plaću. Ja sam tako razmišljao s 19 godina. Predložio bih gospođi Jurasić da proba. Otvorite radna mjesta, zaposlite 5 ljudi za početak. I to ljude koje ne poznajete, različitih starosnih dobi. Neki od njih će imati zdravstvene probleme, neki obiteljske. Svi oni imaju zakonska prava koja jako dobro znaju. Vaše je da poštujete ta prava i da im svaki mjesec osigurate plaću. Neka bude 7.500 kn (iako bi i to po mnogima bilo izrabljivanje), to je oko 15.000 kn bruto. Pa probajte tako 6 mjeseci izdržati. Siguran sam, gospođo Jurasić, da biste u tom slučaju promijenili vaše mišljenje o izrabljivačkom i robovlasničkom odnosu poslodavaca prema radnicima.

Ispričat ću vam nešto iz osobnog iskustva. Promijenio sam nekoliko poslova gdje sam radio za druge poslodavce, prvenstveno zato što sam brusio svoja znanja i iskustva. Kad sam shvatio da mi negdje nije dobro, dao sam otkaz i tražio dalje. To u Hrvatskoj radnik može, a poslodavac ne. Uglavnom, tako sam dao otkaz u jednoj firmi gdje sam osjećao da dajem više nego što dobivam nazad. Šefica mi je ostala dužna dvije plaće. Dao sam joj vremena nekih 6 mjeseci, slao mailove da mi to treba isplatiti, no ništa se nije dogodilo. I onda sam je prijavio inspektoratu, poslao sam mail za 0 kn. Ubrzo nakon toga mi je plaća bila isplaćena, a ja sam pozvan na razgovor u inspektorat gdje sam im dao svoju izjavu. Kasnije su mi javili da je tvrtka kažnjena.

Hoću vam reći, toj radnici iz vaše priče nije trebao nikakav novac da prijavi poslodavca i da inspekcija odradi svoje. Dakle, postavlja se opravdano pitanje koliko je uopće istinita priča prema kojoj ste optužili hrvatske poslodavce za robovlasništvo, kolegice Jurasić.

Koja je onda razlika između našeg "robovlasničkog" i irskog "humanog" kapitalizma? Prvenstveno u tome što se u Irskoj država ne petlja u dobrovoljne odnose između odraslih pojedinaca, što im ništa ne uvjetuje. Druga stvar, u Irskoj ne vlada antikapitalistički i antipoduzetnički mentalitet, ljudi nisu zaraženi marksizmom i ne gledaju na poduzetnike kao izrabljivače radnika (iako irski poduzetnici ostvaruju 15 puta veću dobit od hrvatskih poslodavaca, a isplaćuju samo 3 puta veću plaću od hrvatskih poslodavaca). U Irskoj su poduzetnici cijenjeni, a kod nas je to nešto najgore što možeš raditi. Kod nas se poduzetništvom bave ljudi tek kad sve druge opcije otpadnu. Jednostavno, koji bi luđak još ulagao svoje vrijeme i novac, radio 12 sati dnevno da zaposliš druge koji će te onda optuživati za izrabljivanje, a okolina će te gledati kao lopova?

Irska ima više poduzetnika, manje poreze, lakše zapošljavaju i otpuštaju radnike pa je i više radnih mjesta. To daje radnicima veći izbor i povisuje cijenu rada. Dakle, "humani kapitalizam" je odraz stanja na tržištu. Ako jednog dana i mi odbacimo Marxovu tezu da su poslodavci po defaultu izrabljivači, a zaposlenici po defaultu nevini i izrabljivani jadnici, onda će možda biti šanse i za taj, kako novinarka zove, "humani kapitalizam" kod nas. Dotad, jako teško.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.