Vezani članci:
Odgovor novinarki koja je okrivila 'robovlasnički kapitalizam' za odlazak radnika u Irsku
Zašto socijalisti omalovažavaju radnike?
Dan kada su hrvatski nacionalisti otkrili Karla Marxa
Novinar(ka) Faktografa misli da bi poslodavci trebali izmisliti novi novac iz zraka
Bastiat: Prokleti strojevi
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Rad od doma - tko treba plaćati režije?
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?
Hrvati imaju dva fetiša: zabrane i blagajnice u trgovačkim centrima
Peticija za zabranu rada nedjeljom, ponedjeljkom, utorkom i srijedom
Za novinara Slobodne Dalmacije RH ima previše fleksibilno tržište rada. I zato ljudi odlaze...
Izrabljuje li Amazon svoje radnike?
UK: Automatizacija uništila 800.000 radnih mjesta, a kreirala 3,5 milijuna novih
Hrvati imaju najkraći radni tjedan u Europskoj uniji
Pametni ljudi davno su shvatili da nije bogat onaj tko puno ima, već onaj tko malo treba
6 razloga za NE pokrenuti biznis u Hrvatskoj
Ako ne možeš zaraditi 6.000 kuna, nemoj raditi!
Što je to pravedna plaća?
Ekonomska sloboda je radnička sloboda
Kako su hrvatski antikapitalisti naučili da je fizički rad sranje
Novo na Liberalu:
Tomašević traži od HDZ-a kontrolu cijena taksi usluga. To je užasna ideja
Njemački poduzetnik u otvorenom pismu Musku: 'Zašto baš AfD? Imamo i boljih opcija'
U jeku inflacije Vlada objavila novo povećanje državne potrošnje - pola milijarde eura godišnje
'Ti si zao!': Pogledajte reakcije woke desničara na ideju o slobodnoj trgovini
Moravecov paradoks: Ljudi rade, umjetna inteligencija razmišlja
Bulj i Petrina protiv poreza: 'Država se nije trebala petljati i nametati dodatni teret građanima'
Zašto bojkotaši, nezadovoljni stranim trgovačkim lancima, ne osnuju zadrugu kao Švicarci?
Umjetna inteligencija bi uskoro mogla proizvoditi personalizirana mRNA cjepiva protiv raka
EU ne može preživjeti trgovinski rat s SAD-om
SDP-ovi prijedlozi protiv inflacije su uglavnom čisti populizam
Nađi (Fokus) dao možda najbolju dijagnozu uzroka inflacije i rasta cijena u RH
Mises: Kontrola cijena izaziva kaos i vodi u socijalizam
Njemačka političarka za napad Afganistanca na dijete okrivila muški rod
Novinarskoj oligarhiji koja cvili jer 'što nas čeka iduće 4 godine'
Odgovornost HSLS-a i HNS-a za rast inflacije u Hrvatskoj
Skoko (Centar): Što bi Vlada RH mogla naučiti od Dioklecijana o inflaciji
Zašto EU toliko gospodarski kaska za SAD-om? (prema receptu Adama Smitha)
Novinarka nesvjesno pokazala točne razloge zašto u Hrvatskoj imamo rast inflacije
Komičar o požarima u Kaliforniji: 'Dobra vijest je da nam je vatrogasna šefica lezbijka'
VIDEO Gost šokirao novinarku N1: 'Treba nam netko kao Javier Milei'
Trump najavljuje novi ured za ubiranje carina od stranih proizvođača. Ima li to smisla?
Prvi učinci vladinog povećanja minimalca: 260 radnica u Osijeku ostalo bez posla
Uvođenje eura nije imalo značajni utjecaj na rast cijena u RH
Dalija Orešković i 'urbana građanska provenijencija'
Bidenova ostavština: 'On to nije izgradio'
Google brutalno odgovorio EU-u: Nećemo uvoditi fact checkere na tražilicu ni Youtube
Guverner HNB-a kaže da nema pojma zašto cijene opet rastu. Pomozimo mu da sazna
Kontrola cijena ne smanjuje inflaciju, već ju pogoršava
Zuckerberg objasnio kako ga je Bidenova administracija pritiskala i tjerala na cenzuru
Za HDZ bi sada bilo najbolje da Plenković podnese ostavku

Mit o sukobu rada i kapitala


Piše: Branimir Perković
13.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Mit o sukobu rada i kapitala


Piše: Branimir Perković
13.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Rad vs. Kapital, epska bitka još od Marxa (i prije) i radne teorije vrijednosti, praktički ideje da vlasnik imovine/kapitala (kapitalist) nema pravo na ostvarivanje „ekstrapofita“, pa ni bilo kakvog profita većeg od radnika.

Marxova radna teorija vrijednosti kaže da sva vrijednost proizlazi iz rada i da vlasništvo nad sredstvima proizvodnje tj. imovinom/kapitalom ne može biti nikakva osnova za ostvarivanje profita, nego isključivo rad. Da bi se to provelo u djelo privatna imovina ne smije postojati, bar ne nad imovinom koja se koristi u radu jer to automatski ruši ideju da sva vrijednost proizlazi iz rada. Vlasnik kapitala ne smije tražiti nikakvu kompenzaciju za korištenje svoje imovine, a to se u praksi može postići samo tako da ne postoji nikakav privatni vlasnik/ci kapitala, nego da ono bude društveno, tj. državno.

Logičnim slijedom iz toga proizlazi da se svako vlasništvo mora oduzeti pojedincima i staviti u društveno vlasništvo, a to znači u ruke jednog tijela koje će ga kontrolirati u ime društva, a to je država. Kako država nije nekakvo mistično nadnaravno tijelo koje postoji samo od sebe kao prirodna manifestacija nego društveni institucionalni konstrukt, onda tu državu treba netko kontrolirati. To centralno tijelo koje će ga kontrolirati u ime cijelog društva je naravno Komunistička partija. A tijelo te partije je nužno sačinjeno od hijerarhijske skupine ljudi. Rezultat svega je nasilno oduzimanje privatne imovine mnogim ljudima da bi se ta imovina dala na upravljanje jednoj nekolicini političkih funkcionera.

Forma je zadovoljena, nema više mrskog kapitala, ostao je samo rad, zar ne?

Krivo, ovo je totalna nebuloza. Sukob rada i kapitala ne postoji, nikada nije postojao, nikada neće postojati niti može postojati. Što je kapital? U ekonomskom smislu kapital je sve što povećava, omogućava, olakšava i podržava sposobnost ljudi da rade ekonomski korisne stvari. Ukratko, sve što se koristi u nekakvom radu je oblik kapitala. Potreban je prostor u kojem će se obavljati rad? Taj prostor je kapital. Potrebno je oruđe kojim će se koristiti u radu, to je opet kapital. Potrebna je odjeća u kojoj će se rad obavljati, i to je kapital. Potrebne su sirovine, i to je kapital. Rad bez kapitala je nemoguć.

Kapital ne koriste samo ljudi, koriste ga i majmuni, pa i velik broj drugih životinja. Svaki majmun koji kamenom razbije orah da bi došao do jezgre je ustvari koristio kapital da bi oplodio svoj rad i ostvario određenu vrijednost, što je u slučaju majmuna i kamena jestiva jezgra unutar oraha.

Neke životinje su otkrile i koncept primitivne akumulacije kapitala. Tako vjeverice pred zimu skupljaju razne plodove i zakopavaju ih u zemlju planirano na nekoliko lokacija da bi zimi kada nema dostupnih izvora hrane mogle preživjeti od zaliha koje su pripremile nekoliko mjeseci prije.

Razmislite malo, koncept kapitala i štednje je toliko prirodan da ga koriste mnoge vrste životinja. U tom slučaju možemo slobodno govoriti o obliku prirodnih zakona koji postoje bez obzira na ljude. Iako je ekonomija društvena znanost jer se bavi ljudima i njihovim radnjama, ona očigledno ima određene korijene su samoj prirodi.

Sada kad smo utvrdili da je kapital toliko prirodan da ga koriste i životinje, pitanje se postavlja što je kapital za ljude.

Kompanije kombiniraju rad i kapital da bi proizvele određeni proizvod ili uslugu tj. rad koristi kapital u proizvodnom procesu. Na primjeru proizvodnje automobila, radnici u radu koriste strojeve, alate i određeno znanje da bi napravili konačni proizvod. Radnici predstavljaju rad, a strojevi, alati i njihovo znanje kapital. Naravno, da bi se povećala proizvodnost i efikasnost proizvodnog procesa, svaki radnik mora proizvesti više proizvoda/usluga. Povećanje proizvodnje dolazi iz povećanja nekog od oblika kapitala (strojevi, alati, procesi, vještine, znanja) ili iz povećanja samog rada, tj. zapošljavanjem dodatnih radnika. Kako proizvodnost rada ovisi o kapitalu, a rast proizvodnosti jedinice rada o rastu efikasnosti upotrebe kapitala u radu, bilo fizičkog ili ljudskog, onda se nameće zaključak da dodatni kapital oplođuje rad i njegovu vrijednost što znači da dodatni kapital omogućuje i rast plaća. Zbog toga postoje industrije koje su radno intenzivne, kao tekstilna, gdje je relativno slaba upotreba kapitala (posebno ljudskog) u proizvodnji i zbog toga takve industrije nazivamo radno intenzivne, a plaće zaposlenih u tim industrijama su niske. S druge strane, neke industrije su izrazito kapitalno intenzivne što znači da je efikasnost rada puno veća zbog velike razine kapitala, kako fizičkog, tako i ljudskog, te su plaće u tim industrijama relativno visoke.

Pojednostavljeno, ekonomski rast na duge staze ovisi o tome kako se stvara output. Da bi se stvorio output, ulažu se inputi - rad i kapital. Tako da ne postoji sukob između njih dvoje, bez rada kapital je inertan, a bez kapitala rad je beskoristan. Kombinacijom oboje se stvara nova vrijednost, output. Kapital nije samo fizička kategorija u smislu strojeva, alata i zgrada koji se koriste u proizvodnji, kapital se odnosi i na znanje, ideje i procese koji se koriste u proizvodnji te je omogućuju i oplemenjuju. Posebno bitna kategorija je ljudski kapital što se odnosi na sposobnosti, znanje, vještine i radne navike zaposlenika te menadžera.

Ljudski kapital je najvažniji dio kapitala neke države i kompanije. Dugoročni razvoj neke države najviše ovisi o akumulaciji ljudskog kapitala. Zemlje poput Japana, Singapura, Južne Koreje, Irske itd. su svoj gospodarski procvat temeljile upravo na razvoju tog tipa kapitala jer drugi nisu ni imale. U relativno kratkom vremenskom periodu su na taj način postale gospodarski jake, moderne, bogate i razvijene države. Specifičnost tog kapitala se ogleda u tome što njegov razvoj ne podiže samo ukupnu proizvodnost (output) gospodarstva, već ima i sporedne efekte na druga područja koja nisu direktno vezana za ekonomiju, a to su društveni razvoj, sigurnost, politička praksa i slično. Odbacivati kapital znači odbacivati i ljudski kapital, a to bi značilo odbacivanje svakog osobnog ljudskog, društvenog i političkog razvoja.

Željko Klaus, glavni povjerenik Sindikata EKN u Petrokemiji, vjerojatno nije ni svjestan koliku je glupost rekao kada je izjavio „Mi u Petrokemiji mrzimo svaki kapital!“ i da interes kapitala i interes radnika nikada nisu isti. To ne samo da je krivo, to je apsurdno, i pokazuje temeljno nepoznavanje pojma kojim se nabacuje. Rad bez kapitala ne vrijedi ništa, i to svi koji su upoznati s pravom definicijom kapitala svjesni, ali ljudi većinom kapital vide u smislu novčanih sredstava, u smislu privatnih ili drugih investicija. No, čak i u tom slučaju povezanost kapitala ostaje ista, jer su za nabavku ili drugi oblik uvećavanja kapitala potrebna financijska sredstva i investicije, a kako kapital uvećava vrijednost rada, onda to znači da financijska sredstva i investicije preko kapitala uvećavaju produktivnost rada, a samim time naknade za taj rad, plaće radnika.

Puno bi se nepotrebnih rasprava oko ekonomije izbjeglo kada bi se koristile prave definicije termina o kojima se govori. Definicije su bitne, jer bez njih je nemoguće odrediti stvarnu temu razgovora. Dvije osobe mogu razgovarati o istom pojmu, ali ako barataju različitim definicijama, onda takva rasprava nužno ne vodi nigdje. Zbog toga uvijek inzistirajte na pravim definicijama pojmova o kojima raspravljate.

Rad i kapital su komplementarni, jedno bez drugoga je inertno i beskorisno, a uvećanje kapitala utječe na povećanje plaća. Tako jednostavno, a ipak toliko teško za objasniti, primarno radi problema neshvaćanja pojmova o kojima se razgovara.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.