Hrvatska je u nečemu uspjela doći na sam vrh Europske unije i svijeta općenito te doći uz bok sa skandinavskim zemljama. Riječ je o javnoj potrošnji i udjelu naknada za zaposlene u BDP-u.

Kako piše ekonomist Velimir Šonje na portalu Ekonomski lab, Hrvatska je i ranije bila iznad prosjeka EU po potrošnji za zaposlene s 11 posto BDP-a, ali posljednje dvije godine to je baš eskaliralo do skoro 14 posto. Ispred nas je samo Danska.

Slično je i kad se pogledaju ukupni izdaci sektora opće države koji sada prelaze 50 posto BDP-a (povećanje za 5 postotnih bodova u odnosu na 2022. godinu). Hrvatska se smjestila između Njemačke i Švedske.

Kao što Šonje kaže, "mislim da ne treba objašnjavati zašto ni Norveška ni Danska ni Finska nisu naše društvo". Ovdje je riječ isključivo o Vladinim dekretima kojima je na zahtjev sindikata u nekoliko navrata posljednjih godina značajno povećano izdvajanje za plaće i opću državu, koje ne prati realnu situaciju na terenu.

Produktivnost privatnog sektora se ne povećava u tolikoj mjeri, štoviše ona je u stanju stagnacije. U privatnom sektoru posljednjih mjeseci zaposlenost pada dok javni sektor nastavlja povećavati broj zaposlenih.

Ne treba biti lumen da bismo shvatili kamo to vodi. Također, novi valovi rasta inflacije ne bi nikoga trebali začuditi. Kao što smo na Liberalu već i ranije upozoravali, Vlada se ponaša poput pijanog milijardera koji ne misli na sutra, a veći dio javnosti na to gleda blagonaklono ili čak traži još više takvih politika.

Nažalost, nakon takvog opijanja mora doći mamurluk, koji neće biti ugodan za većinu.