Porez na gazirana pića u praksi ne daje željene rezultate

Nameti i trošarine na duhan i cigarete očito nekima nisu dovoljni. Zelena lista, nova politička stranka koja okuplja uglavnom bivše članove HSS-a, najavila je za sutra ispred Ministarstva financija RH prosvjed na kojem će tražiti uvođenje novog nameta - trošarine na gazirana pića. U pozivu novinarima navode kako su gazirana pića opasna za zdravlje pa treba osnovati posebni zdravstveni fond koji će se puniti novcem iz nove trošarine. Tvrde i da je njihov zahtjev u skladu s preporukama Vijeća za gospodarska pitanja Predsjednice RH.

Neću ulaziti u problematiku zdravstva i eventualne štetnosti gaziranih napitaka, ali sama ideja da će njihovo poskupljenje pomoći stanju zdravlja građana jako je klimava i već pobijena u praksi.

Slični aktivisti i skupine već su godinama vršili pritiske na lokalne vlasti u mnogim američkim gradovima da uvedu posebni porez na gazirana pića. Neki su vlastodršci podlegli pritiscima. U Chicagu ovaj je porez uveden sredinom godine da bi dva mjeseca kasnije bio povučen. "Nije važno oporezujete li čaj ili šećer, ljudi na kraju kažu: 'Što je previše, previše je!'", objasio je gradski vijećnik Richard Boykin. Slična stvar se događa i u Philadelphiji gdje je sok poskupio dramatično, a grad nije ostvario planirana primanja.

Meksiko je uveo ovaj porez prije desetak godina. Istraživanje Tehnološkog instituta u Meksiku pokazalo je da je to bila loša ideja. U samo jednoj godini uništeno je 1.700 radnih mjesta direktno zbog tog poreza. Nakon provedenog istraživanja finska vlada je odbila uvesti ovaj porez. Isto treba učiniti i hrvatska vlada.

O čemu se radi? Porezi protiv određenih vrsta hrane loše su zamišljeni i neće obuzdati pretilost ili prevalenciju nezaraznih bolesti. Oporezivanje nekima služi kao alat protiv složenih skupina uzroka i ponašanja. Debljina i druge neizravne bolesti povezane s prehranom imaju mnoge uzroke - uključujući lošu prehranu, nedostatak vježbanja, sjedeći stil života i genetiku - i zahtijevaju koordinirani pristup. Kalorije dolaze iz svega što jedemo i pijemo pa ne možemo pripisati pretilosti isključivo doprinos šećera iz bezalkoholnih pića, s obzirom na mnoge druge izvore šećera koji čine veći doprinos prehrani.

Nema jednostavnog odnosa između obrazaca potrošnje i cijene, pa se diskriminirajući određenu hranu s jednostavnim sredstvom poput poreza ne prepoznaje složenost potrošačkih obrazaca. Prijedlozi za oporezivanje manje zdravih proizvoda uključuju dvije pretpostavke: porez će se prevesti izravno u povećanje cijena, a potrošači će prepoznati rast. Međutim, cijene bezalkoholnih pića iznimno su složene. I nominalne cijene polica i kontinuirane promocije cijena variraju između prodajnih mjesta, regija i godišnjih doba, čak i između različitih supermarketa. Popusti u prodajnom mjestu znače da se porez može lako apsorbirati ili prikriti. Kao rezultat toga, potrošačima je teško odrediti "normalnu" cijenu.

Kako se ponašanje potrošača mijenja u svjetlu relativnih promjena cijena nije lako predvidjeti, što znači da se može vrlo teško modelirati i predvidjeti pad potrošnje na robusan način. Štoviše, potrošači koji preferiraju određeni proizvod ili robnu marku vjerojatno će biti otporni na cijenu ili će tražiti mjesto gdje je cijena niža. Porezi koji povećavaju razlike u cijenama između istog proizvoda koji se prodaje u susjednim zemljama ili između susjednih država/poreznih nadležnosti unutar iste države, potiču prekogranične nabave. Osim toga, povećanje cijene preferiranog proizvoda može potaknuti potrošače da prijeđu na jeftiniji, često i manje kvalitetan te štetniji proizvod.