Vezani članci:
Feministička kolumnistica napustila Guardian nakon članka u kojem tvrdi da ženu definira spol, a ne osjećaj
Zastupljenost žena među kandidatima najslabija u HDZ-u, SDP-u i Domovinskom pokretu
Dejan Kovač pozvao građane da na predsjedničkim izborima glasaju za Ivana Pernara
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Hoće li žene sad iz Švicarske i Švedske preseliti u Hrvatsku i Rumunjsku?
Ovaj lijevi aktivist se u Novostima sprda meni zato što sam bio žrtva nasilja
5 najčešćih zabluda hrvatskih novinara o liberalizmu
Problem nasilja neće se riješiti forsiranjem ideoloških sukoba
Veljačina retorika se bazira na rasizmu, seksizmu i nepoznavanju materije seksualnog i rodnog nasilja
Kako je ʼklerikalna desnicaʼ naučila hrvatsku ljevicu što je pravi, iskreni feminizam
I one zaslužuju zaštitu temeljnih ljudskih prava!
Kako je troje znanstvenika raskrinkalo postmodernističku akademsku zajednicu
[VIDEO] Feminist fizički napao pro-life aktivisticu pa ostao bez posla
Misli kao Rosa Luxemburg, djeluj kao Joca Amsterdam
Aktivizam ili idiotizam?
Što je društvo liberalnije, razlika u plaći između muškaraca i žena je veća
FIFA traži od medija da diskriminiraju zgodne žene
Kad se ženske kvote okrenu protiv žena
Pogledajte kako ekonomistica podučava političarku o razlici u plaći između muškaraca i žena
Feministice trebaju prihvatiti činjenicu da ih ogromna većina žena ne podržava
Muškarci su žrtve ubojstva u 76% slučajeva
Peterson o kanadskom premijeru: ʼKad pogledam Trudeaua, vidim Petra Panaʼ
Pogledajte kako je ovaj profesor ostavio feministicu bez teksta
Agresivna SJW kultura zavladala i kod nas: Pritisak na trgovce zbog političke korektnosti
Zašto ljevičari favoriziraju Palestinu i mrze Izrael?
Zašto feministice glasaju za HDZ?
Želite više žena na vodećim pozicijama? Povećajte ekonomske slobode!
Kako bi bilo da, umjesto donošenja novih, pokušamo provoditi postojeće zakone?
HNS i SDP guraju feminističku ideologiju, a gdje su im žene?
Istanbulska konvencija je pisana za Saudijsku Arabiju
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Ova klasična liberalka pokrenula je intelektualnu borbu za prava žena


Piše: Mario Nakić
15.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Ova klasična liberalka pokrenula je intelektualnu borbu za prava žena

Ova klasična liberalka pokrenula je intelektualnu borbu za prava žena


Piše: Mario Nakić
15.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Jedna od najznačajnijih osoba u povijesti borbe za ljudska prava je Mary Wollstonecraft, engleska autorica iz druge polovine 18. stoljeća i po mnogima "prva prava feministica" u filozofskoj književnosti. Njezino najpoznatije djelo je knjiga "Obrana prava žene" (A Vindication of the Rights of Woman) u kojem je kritički pisala o tadašnjem društvu iz pogleda klasičnog liberalizma, obrane individualnih ljudskih sloboda i ravnopravnosti. Njezin feminizam je jedinstven po tome što je ona htjela žene neovisne o moći države i zakona, dakle nije tražila državnu zaštitu za žene, već njihovu neovisnost.

Rođena je u Londonu 1759. godine u radničkoj obitelji. Tiranska osobnost njenog oca i njegovo nasilničko ponašanje prema majci učinila ju je prilično sumnjičavom prema braku. Gledajući kako otac polaže više nade i ulaže u edukaciju njenog manje talentiranog brata, krah braka njene starije sestre i slična osobna iskustva natjerala su je da razmišlja i piše o nepravdi društva prema ženama toga vremena. Godine 1784. je zajedno sa svojom sestrom Elizom osnovala školu u mjestu Newington Green gdje je upoznala političara Richarda Pricea i znanstvenika Josepha Priestlyja. Zajedno su formirali društvo intelektualaca koje su nazvali "Racionalni disidenti". Zagovarali su reformu obrazovnog sustava koja bi bila temelj za povećanje osobnih sloboda i ravnopravnosti budućeg društva. Također su zagovarali manji utjecaj religije, a veći razuma, u društvu, znanosti i politici.

Priestly je bio nakladnik koji ju je zaposlio da piše prijevode knjiga i znanstvenih tekstova, a nagovorio ju je i da počne pisati vlastita djela. Pisala je romane, priče za djecu te društveno-filozofske analize za časopis "Analytic Review". Za sebe je uvijek tražila potpunu financijsku neovisnost: "Borit ću se sa svim zaprekama, ali neću ovisiti o državi", pisala je u pismu jednoj svojoj prijateljici.

Njezina najpoznatija knjiga "Obrana prava žene" objavljena je 1792. godine. U njoj se Mary posebno osvrnula na problem obrazovanja. Tvrdila je da žene trebaju biti obrazovane i odgojene potpuno isto kao muškarci te da je to jedini način da postignu potpunu emancipaciju. Tražila je da škole budu iste za dječake i djevojčice, pisala je o načinu odgoja koji uvjetuje kasnija razmišljanja. Curice se odmalena uče da služe, a dječaci da vladaju. Čak i kad se državni zakoni promijene, to neće pomoći ženama ako će obrazovanje i odgoj ostati na ovoj razini, tvrdila je.

"Udaja zbog uzdržavanja je zakonita prostitucija" - napisala je o tadašnjem društvenom pogledu na brak. Tvrdila je da je intelektualna sličnost i kompatibilnost među supružnicima preduvjet zdravog braka. Tražila je da se prekine predrasuda prema ženama i da se na ženu gleda prema onome što je ona postigla umjesto prema onome što je postigao njezin suprug.

Bila je u početku očarana Francuskom revolucijom, no kada je došla u Francusku 1792. godine, razočarala se. Shvatila je da je revolucija nasilna i nepravedna pa je napisala i kritiku naslovljenu "Povijesni i moralni pogled na Francusku revoluciju" koja je objavljena 1794. godine. Pisala je o kaosu i razočaranju što su ljudi u Francuskoj proživjeli. Francuskinja Olympe de Gouge, koja je bila inspirirana njenom knjigom "Obrana prava žene", pokušala je utjecati na nove francuske vlasti kako bi dale ženama određene političke slobode, napisavši "Deklaraciju neovisnosti žena Francuske", no za to je bila ubijena giljotinom kao izdajnica. To je samo jedna od stvari kojima se Mary Wollstonecraft razočarala u Francuskoj.

U privatnom životu nije imala puno sreće. Dvaput u životu se nesretno zaljubila u oženjene muškarce, s jednim je dobila i dijete. Zbog nesretne ljubavi dvaput je pokušala samoubojstvo. Kasnije se udala za anarhista i filozofa Williama Godwina s kojim je dobila kćer Mary (kasnije poznata pod imenom Mary Shelly, autorica knjige Frankenstein). Mary Wollstonecraft je dva tjedna nakon poroda druge kćeri umrla od porođajne groznice. Bilo je to 1797. godine, u 38. godini života.

Tijekom relativno kratkog životnog vijeka ova je liberalna feministica ostavila dubok utjecaj na kasniju borbu za ravnopravnost žena u svakom pogledu. Veći dio 19. stoljeća njeni su se radovi pokušavali zatirati u javnim knjižnicama i školama te se tvrdilo da "nijedna žena s imalo samopoštovanja neće vjerovati Mary Wollstonecraft", što je zapravo bio pokušaj da se ne propitkuje uloga države i obrazovanja u društvu. Tek krajem 19. stoljeća, kad je u jeku bila borba žena za pravo glasa, ponovno se počelo javno pisati i hvaliti njena djela. Danas slovi za prvu ozbiljnu feminističku autoricu i jednu od najutjecajnijih liberalki u povijesti.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.