Porezno rasterećenje možda ne bi automatski povećalo plaće, ali je prvi preduvjet za povećanje produktivnosti

9.1.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Ekonomist Ivica Brkljača je na portalu Novac ispravno zaključio da za niske plaće u Hrvatskoj nisu krivi previsoki porezi niti škrtost poslodavaca nego niska produktivnost rada. Ali bez poreznog rasterećenja nema ni povećanja produktivnosti.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezno rasterećenje možda ne bi automatski povećalo plaće, ali je prvi preduvjet za povećanje produktivnosti

Ekonomist Ivica Brkljača je na portalu Novac ispravno zaključio da za niske plaće u Hrvatskoj nisu krivi previsoki porezi niti škrtost poslodavaca nego niska produktivnost rada. Ali bez poreznog rasterećenja nema ni povećanja produktivnosti.
PIŠE Mario Nakić

Ugledni ekonomski analitičar Ivica Brkljača nedavno je analizirao razloge zbog kojih je u Hrvatskoj radnička plaća u prosjeku znatno niža od zemalja zapadne Europe i SAD-a na portalu Novac. Analiza je zanimljiva i točna, a dolazi do zaključka kako plaće u Hrvatskoj nisu niske zbog prevelikog poreznog opterećenja niti zato što su poslodavci škrti pa ne žele bolje platiti svoje radnike, već jednostavno zato što imamo znatno nižu produktivnost rada. Drugim riječima, da bismo dostigli njihov standard trebamo ulagati u infrastrukturu i nove tehnologije, povećati produktivnost (više proizvoditi za jednako utrošeno vrijeme i novac).

Njegov je zaključak apsolutno točan, ali moram se osvrnuti na onaj dio o poreznom rasterećenju. Smatram da ipak nije dobro uspoređivati porezne stope u zemlji u razvoju poput Hrvatske s onima u već razvijenim zemljama s dinamičnim i bogatim tržištem. Porezno rasterećenje kod nas neće odmah dovesti do velikog rasta radničke plaće, to je jasno, ali bi stvorilo potrebne preduvjete za dugoročni rast.

Pustimo sad porez na dohodak, on je donekle i populistička mjera (ono, povećali smo vam plaću za 160 kuna). Pogledajmo porez na dobit i stotine parafiskalnih nameta koje plaćaju poduzetnici. Usto, onaj najviši porezni razred je jako bitan jer riječ je mahom o poduzetnicima od kojih se očekuje ulaganje u novu tehnologiju. Kad bismo ukinuli progresivno oporezivanje i umjesto njega uveli jedinstvenu flat stopu od, recimo, 15 ili 20 posto za sva primanja, onda bismo stvorili veliki prostor za daljnja ulaganja u privatnom sektoru. Osim toga, što se može učiniti drastičnim smanjenjem poreza na dobit možemo vidjeti iz primjera Irske.

Netko će reći da neće svi poduzetnici taj "višak" koji im ostane ulagati u opremu, strojeve i robote kako bi poboljšali produktivnost svojih kompanija. To je točno, ali oni koji to ne učine riskirali bi dugoročnu propast svojih biznisa jer će se uvijek naći konkurencija koja će taj novac uložiti u svoje poslovanje. Dakle, poduzetnici koji će novac koji im ostane od poreznog rasterećenja staviti sebi u džep osudili bi se na stagnaciju i poraz od konkurencije. Sasvim je logično da bi na taj način opstali oni koji su savjesni i gledaju dugoročno.

Kod nas se u medijima pogrešno gleda na svako porezno rasterećenje jer se gleda kratkoročno i uskogrudno, populistički, pa se mjeri točno koliko će kojem radniku ostati više na plaći. Naravno, svakom radniku je itekako bitno da više zaradi, pa i svaka kuna povišice je bitna, ali ako želimo dugoročno uhvatiti spoj sa Zapadom trebali bismo i promatrati poreznu politiku iz šire perspektive.

Zato da, porezno rasterećenje koje bi išlo u smjeru smanjenja najviših poreznih stopa i poslovanja možda neće odmah rezultirati povećanjem radničkih plaća, ali je prvi preduvjet za ulaganje u nove tehnologije i povećanje produktivnosti. A kada postanemo produktivniji, onda ćemo i više zarađivati.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Humanitarna organizacija Oxfam izašla je u javnost s istraživanjem koje obmanjuje javnost. Mediji su nasjeli.

Superbogati su u 2018. postali još bogatiji. A što je sa siromašnima?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne morate doslovno ništa činiti. Samo budite bijeli, muškog roda, po mogućnosti kršćani. To je sve što je potrebno za sočnu priču koja će vas prikazati kao Hitlera.

Ugledni mediji i borci za socijalnu pravednost na društvenim mrežama u misiji da vam unište život

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Informer i Srpski telegraf su u 265 navrata najavljivali ratove - uglavnom s Hrvatima ili Albancima. Putin je na naslovnici Informera izašao 60 puta, svaki put u pozitivnom svjetlu.

Prednjače Putin, ʼustašeʼ i ʼŠiptariʼ: Tri srpska tabloida u prošloj godini proizvela 700 lažnih vijesti na naslovnicama

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako se Vlada stvarno želi boriti protiv lažnih vijesti, onda će prvo krenuti od svojih ministara i drugih dužnosnika.

Vlada RH je najčešći izvor lažnih vijesti u Hrvatskoj. I sad ona kreće u borbu protiv lažnih vijesti...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Svjedoci smo povratka retorike s početka 1990-ih iako nema rata, nema nikakve prijetnje ratom, a Srba je višestruko manje.

Podsjetnik domoljubima: Ova država je protjerala više Hrvata nego srbočetnici i JNA

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Neki američki mediji su objavili, a prenio je i hrvatski portal Index, da su učenici katoličke škole u Kentuckyju zastrašivali Indijanca u Washingtonu. Istina je prilično drugačija...

Istina o mladim katolicima, Indijancu i ruganju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njegov scenski nastup začinjen glumljenjem žrtve više je nego licemjeran kad uzmemo u obzir što pripadnici srpske manjine zbog njegove politike proživljavaju.

Pupovcu je fotelja draža od vlastitog naroda

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mill je proslavljeni engleski filozof koji je bio šampion obrane nekih osobnih sloboda. Ali nije bio dosljedan...

Mill vs. Mises ili liberalizam protiv liberalizma

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mi vidimo dobro u muškarcima - poruka je koju svojim budućim kupcima šalje Egard Watches.

OVO se zove marketing usmjeren prema muškarcima: Kompanija za luksuzne satove odgovorila Gilletteu (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Trebamo se zapitati što nam je važnije. Je li nama u interesu da susjedu crkne krava ili da i mi i oni imamo više mlijeka?

Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nije trebalo dugo čekati, na Youtubeu se pojavio odgovor na feminističku reklamu Gillettea.

ʼThe Best She Can Getʼ: Odgovor na Gillette reklamu je brutalan (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: