Vezani članci:
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Venezuela sada masovno privatizira firme koje je prethodno nacionalizirala
Tko je Abiy Ahmed, etiopljanski premijer koji je osvojio Nobela za mir?
Macron je zadnja osoba na planetu koja može govoriti drugima kako da urede svoju zemlju
Urednik koprivničkog portala objasnio zašto država treba potpuno privatizirati Podravku
Je li Holy upravo pozvala na privatizaciju HŽ-a?
Kolinda i Mrsić su nesvjesno priznali da nam treba privatizacija zdravstva
Pet koraka za brzi oporavak Venezuele (a dobro bi došli i Hrvatskoj)
Pametno želi više države: ʼZdravstvo će biti bolje ako budemo više uplaćivaliʼ
Protivnici privatizacije zdravstva zapravo su protiv slobode izbora
Kako spriječiti daljnja potresna iskustva žena u rodilištima? Privatizirajmo zdravstvo!
Otkud toliki strah od privatnih knjižnica i muzeja?
Američka pošta ide u privatizaciju, sindikat se protivi
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Zašto Hrvatska treba privatizirati zdravstvo
Privatizacija HRT-a - jedini način da gledatelji dobiju glavnu riječ u odlučivanju
Kalmetino svjedočenje - šamar ljubiteljima državnog vlasništva
3 riječi koje najbrže izazivaju bijes u Hrvata
Hrvati su bijesni na privatizaciju koja u Hrvatskoj nikada nije provedena
Učinite ovo za našu djecu: 5 razloga zašto treba prodati i HEP i Inu
'Privatizacija je jedini lijek protiv lobista koji postaju državni tajnici'
Top 5 najluđih mitova i zabluda o cjepivu
Hrvatski mitovi o tvornicama i turizmu
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu
[VIDEO] U Jugoslaviji nije bilo sirotinje, kažete? Pogledajte ove dokumentarce pa razmislite opet
Svi mitovi o gospodarstvu Jugoslavije
Koliko ima istine u mitu o stagnaciji prihoda prosječnog kućanstva na zapadu?
Mitovi o Jugoslaviji
Novo na Liberalu:
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Istraživanje: Resursi su ljudima danas 504% dostupniji nego prije 44 godine
Što stvarno ne valja s izbornim sustavom i što će nam uopće izborne jedinice
Inflaciju kreira Vlada jer glasači tako žele

Raskrinkavanje mitova: 5 najčešćih zabluda o privatizaciji


Piše: Igor Vuk
1.6.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Raskrinkavanje mitova: 5 najčešćih zabluda o privatizaciji


Piše: Igor Vuk
1.6.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Građani Hrvatske imaju jako puno zabluda, odnosno lažnih vjerovanja kad je riječ o ekonomiji. Neke od njih su rezultat dezinformiranja ili djelomičnih informacija koje godinama kruže medijima, a neke su jednostavno stvar nedovoljne educiranosti. Hrvati se najčešće gube kad je riječ o privatizaciji. Raskrinkavamo 5 najvećih mitova vezanih za ovu, ekonomski vrlo važnu temu.

1. Privatizacija provedena u Hrvatskoj

Privatizacija zapravo u pravom smislu riječi nikada nije uspješno niti u potpunosti provedena u Hrvatskoj. Uspješna provedba privatizacije znači prijenos vlasništva od države privatnim vlasnicima i transformiranje tržišta iz monopola u konkurenciju. Država, naime, nije 90-ih provela „cjepkanje“ poduzeća u više različitih koji bi se natjecali među sobom, već je samo politički podobnima predala u ruke vlasništva nad određenim poduzećima. Direktno, „za 1kn“ ili indirektno, potporom malverzacijama i ucjenama radnika jeftinim otkupom njihovih dionica. Još uvijek je više od 1.400 poduzeća u potpunom, većinskom ili djelomičnom vlasništvu države.

2. "Privatizacija je uništila industrijske divove."

Zapravo, većina poduzeća iz bivše države nisu poslovala dobro jer su bila osnivana i vođena modelom sigurnih radnih mjesta umjesto stvaranja poduzeća za čijom robom i uslugama postoji potražnja. Takva poduzeća uz to nisu imala prave konkurencije pa nisu imala ni pritisak, a izvoz u „mnoge zemlje“ je zapravo bio politički dogovor s upitnim tržištima trećeg svijeta. Radnik u bivšoj Jugoslaviji je bio 5 do 7 puta manje produktivan od radnika u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj što je porazno. Istovremeno tako jaka industrija i loša organizacija tžrišta nije mogula osigurati robu što je poruzročilo nestašice, bonove i čekanje u redovima.

3. "Privatizacija je dio kapitalizma koji je došao 90-ih."

Kapitalizam pokriva široki spektar definicija. Opisati nešto kao kapitalizam je detaljno poput opisivanja crvene rosom okupane domaće jabuke na grani u bakinom vrtu u ljeto kao „hrana“. Kapitalizam pokriva cijeli niz ekonomskih odnosa, neki oblici kapitalizma bolje funkcioniraju u jednim državama, neki bolje u drugim. No, od svih korisnih stvari iz kapitalizma, mi nažalost nismo dobili ništa. Poduzeća nisu dobila konkurenciju, cijene dobara široke potrošnje nisu se definirale na tržištu koliko regulacijom i državnim cijenama, a umjesto otvaranja tržišta nastali su politički podupirani monopoli i nastavak svih loših elemenata socijalizma sa samo rubnim elementima kapitalizma. Postoji i naziv za takav oblik sustava - kronizam. Vidite, čak i ime podsjeća na nas!

4. "Privatizacija podiže cijene roba i usluga jer privatno poduzeće samo želi što veći profit."

Privatizacija, da bi bila uspješna, mora ići zajedno s ostalim elementima tranzicije. To je stvaranje konkurentskih tržišta na dosadašnjim monopolističkim tržištima i odustajanje upliva države u ekonomske procese. Država bi samo trebala postaviti okvire ponašanja koje šitite kupce i proizvođače od anomalija na tržištu i sprječavati monopole. Želite li dobre primjere toga, pogledajte Skandinaviju, Njemačku ili bolji primjer Poljske koja je odlučila pravilno provesti tranziciju. U drugu ruku, Hrvatska ima javne usluge koje su preskupe, ne pružaju kvalitetu i često su obaveze za plaćanje htjeli mi to ili ne. Pravi loš primjer našeg stanja je HRT. Kada je poduzeće ili organizacija monopolist, ono nikome ne polaže račune i ne mora se natjecati za kupce već često kupcima diže cijenu kako bi zaradila. Bilo za povećanje plaća svojih radnika kao recimo Zagrebački Holding nauštrb kvalitete i visoke cijene za kupce koji nemaju izbor, bilo je da riječ o privatnom vlasniku koji u takvim pozicijama diže cijene kako bi sebi ostvario veći prihod na štetu kupaca koji nemaju drugi izbor. U drugu ruku imamo dva dobra primjera: neodovoljno dobro odrađena privatizacija telekomunikacijskog sektora koja je omogućila konkurenciju, snizila je duguročno cijene usluge telefonije. Drugi primjer je otvaranje konukrencije bez privatizacije monoplista - primjer energetskog sektora gdje cijene struje za krajnje korisike zbog konkurencije padaju.

5. "Sve treba privatizirati!"

Koliko god privatizacija bila korisna, nažalost postoje oblici tržišta gdje ona nije moguća. To su specifično javna dobra i usluge kao što je obrana, neke komunalne usluge i usluge u kojima postoji prevelika količina nedostatka informacija na kojima bi kupci mogli odlučiti što je najbolja opcija za njih. Broj takvih tržišta je razvojem tehnologije sve manji, a postoje i tržišta koja odlično funkcioniraju kao tržišta javnih i konkurentstkih dobara i usluga. Primjeri su obrazovanje i zdravstvo. Porezom i drugim izvorima prihoda koji su često progresivni (dakle bogatiji više plaćaju) država financira zdravstvo i školstvo. Postojanje privatnih škola i klinika, bogatiji koji žele privatnu uslugu plaćaju tu uslugu na tržištu. Istovremeno oni i dalje plaćaju porez i sudjeluju u financiranju javnih usluga koje ne koriste i rasterećuju ih za siromašnije. Time razredi u javnim školama mogu imati manje učenika, javne bolnice više slobodnih kreveta i kraće redove čekanja dok istovremeno primaju prihode onih koji ih ne koriste. Samim time, otvaranje takvih tržišta predstavlja daleko „pravedniju“ redistribuciju.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

IGOR VUK
Igor Vuk je diplomant na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Ekonomski analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.