Vezani članci:
Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...
Prije 10 godina 200 ekonomista upozorilo je Obamu da ne povećava javnu potrošnju. Nije ih poslušao...
Tko je Wall Streetu ukrao Božić?
Imamo dokaze: Pripremite se, stiže nova recesija!
Dokad će cijene rasti?
Globalna trgovina pod udarom nepredviđenih šokova, zasad pokazuje otpornost
Hrvatska ostvarila najveći pad BDP-a među zemljama Nove Europe. Je li za to kriva korona?
Sada je pravo vrijeme da Vlada ukine minimalac
Naš odgovor prof. Rudanu (i svima ostalima koji nas žele isključiti iz rasprave)
Kako je pukla ljubav između ljevice i HDZ-ovog stožera
Pandorina kutija: Je li koronakriza pokazala kako se lako odričemo ustavnih prava?
Zašto Bernardić ne želi model skandinavskih socijaldemokrata za Hrvatsku?
5 razloga zašto treba ukinuti propusnice
Laku noć, Hrvatska!
Faktograf opet širi dezinformacije: Jesu li mjere štednje u krizi stvarno ʼdokazano lošeʼ?
Poduzetništvo nije socijalna kategorija i ne treba Vladinu pomoć
U krizi je nužno zadržati ljudskost. Je li to za Hrvate pretežak zadatak?
Vladine ekonomske mjere samo će pogoršati gospodarsku krizu koja slijedi
Novinarka koja je napadala ʼuvozni lobiʼ sada se žali što ne može naći uvozne proizvode u trgovinama
Država vas ne može spasiti od sigurne smrti, ali vam može zagorčati ostatak života
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Hrvatska je failed state. Može nas spasiti samo totalni krah.
Dok smo mi slušali Varufakise, Španjolci su reformirali svoju gospodarsku politiku
Duga ekonomska kriza hrvatskom gospodarstvu poslužila da se preorijentira na izvoz
Male tvrtke su nositelji gospodarskog rasta u RH, a država ih sputava
Gdje je nestalo 200.000 radnih mjesta u privatnom sektoru?
Vilim Ribić - najveća prevara u Hrvata
Hrvatska reakcija na krizu bila je Varoufakisov mokri san
Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti
Trump bi o međunarodnoj trgovini mogao učiti od Marxa
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Svijet je vjerojatno pred novom recesijom. Je li Hrvatska spremna?


Piše: Branimir Perković
25.8.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Svijet je vjerojatno pred novom recesijom. Je li Hrvatska spremna?

Svijet je vjerojatno pred novom recesijom. Je li Hrvatska spremna?


Piše: Branimir Perković
25.8.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Recesija je sastavni dio prirodnog ekonomskog ciklusa i nemoguće ju je izbjeći, ali cilj nam treba biti da ona traje što kraće i da posljedice budu što bezbolnije.

Iako se to u Hrvatskoj to nije baš moglo primijetiti, globalna ekonomija je imala jako dobro desetljeće. Od kraja prošle globalne krize, koja je za većinu država trajala maksimalno do 2011. (mjereno kretanjem BDP-a), većina svjetskih ekonomija je u ovom desetljeću imala kontinuirani rast.

Taj rast nije bio samo na krilima zemalja u razvoju, nego su i SAD te EU također kontinuirano rasli. Doduše, EU je imala kratke periode blagog pada 2012. i 2013. godine, ali je SAD imao kontinuirani rast više od 120 mjeseci bez recesije, što je najduži neprekinuti period bez recesije otkad postoje mjerenja (1854.).

Zadnji podaci o padu BDP-a Njemačke, Italije i UK daju za naslutiti da se to razdoblje rasta bliži kraju. No, ne treba tome pridodavati katastrofično značenje jer su recesije normalan dio makroekonomskih kretanja. Naravno, cilj je da recesije budu što kraće i što blaže, ali one se ne mogu izbjeći. Jednostavna je činjenica, ako se gospodarstvo ne nalazi u recesiji onda je ono na putu prema njoj jer gospodarsko funkcionira ciklički. Cilj ekonomskih politika je smanjiti oscilacije između vrhunca rasta i vrhunca recesije te što više skratiti period recesija, a produžiti period rasta. Čak i kada nema političkih, društvenih i vremenskih šokova, znači u uvjetima savršenih vanjskih faktora s minimalno rizika, gospodarstvo će prirodno završiti u recesiji.

Recesije u tome smislu treba shvatiti kao period čišćenja gospodarstva u kojem neefikasni dijelovi propadaju i time se stvara prostor za nastanak novih, svježih, inovativnih i efikasnih kompanija. Jako su bitne i za stabiliziranje ljudskog ponašanja jer periodi dugog gospodarskog rasta daju lažni osjećaj sigurnosti i potiču na kratkoročno razmišljanje. Primjer za to je dug kućanstava u SAD-u koji se do 2008. približavao granici od 100% BDP-a da bi se trend krizom promijenio i ostao na silaznoj putanji čak i kada je kriza završila pa danas iznosi 75% BDP-a. Nominalno se dug nešto povećao, ali korigirano za inflaciju je manji nego 2008., a odnos potrošačkog duga i godišnjih prihoda je pao sa 116 na 90 posto. Slično se dogodilo i u Hrvatskoj.

No, ako uz prirodna ekonomska kretanja, kojih je recesija sastavni dio, dodamo i vanjske šokove, poput političkih, vremenskih i društvenih, onda recesije dolaze brže. Osim "prirodnog" nagomilavanja neefikasnosti u doba rasta događa se i dodatno nagomilavanje neefikasnosti potpomognuto vanjskim šokovima.

Dva su glavna vanjsko-politička šoka koji su ubrzali dolazak nove recesije: izlazak UK iz EU i trgovinski rat između SAD-a i Kine. U pozadini oba su politički razlozi jer ni jedan ni drugi ne idu na ruku gospodarstvima tih država. Osim što će njihov direktni učinak biti smanjivanje svjetske trgovine, koja se ionako slabo oporavljala od zadnje globalne krize, što će dovesti do manje efikasnosti u svim gospodarstvima, indirektno će dovesti i do pada realnih dohodaka stanovništva zbog toga što će jeftinije uvozne proizvode zamijeniti skuplji domaći. Trgovinski ratovi, kao i svi ostali, najteže pogađaju najranjivije skupine društva. No, dovest će i do pucanja uhodanih mreža opskrbe što podiže poslovnu nesigurnost. To se već događa jer je izvoz EU u Kinu i SAD krajem prošle godine snažno rastao kako kompanije u obje države traže alternativne dobavljače da bi izbjegle nametnute carine. Uvodi se neravnoteža u lance opskrbe i time podiže rizik.

Međutim, koristi za one koji profitiraju od preslagivanja lanaca opskrbe su samo kratkoročne (EU). Dokaz za to je pad industrijske proizvodnje Njemačke u drugom kvartalu 2019., države koja najviše od svih članica EU izvozi u Kinu. Izvoz i uvoz Kine je također u padu.

Sva ta globalna kretanja su nažalost u Hrvatskoj još veći problem. Glavni problem je taj što je Hrvatska zbog katastrofalnih politika propustila iskoristiti cijelo desetljeće globalnog gospodarskog rasta pa BDP raste tek od 2015. kada je većina država već odavno izašla iz recesije. Umjesto otrežnjenja i restrukturiranja gospodarstva Hrvatska se uporno držala starih zabluda i tako sama sebi produžila recesiju. Osim tog direktnog troška duže recesije valja u ukupni trošak uračunati i trošak propuštene prilike te trošak podizanja javnog duga s 35 % BDP-a 2008. na 84% 2014. godine. Tek onda možemo stvoriti pravu sliku gospodarske tragedije Hrvatske u ovom desetljeću i slobodno ga proglasiti izgubljenim.

A što je s reformama koje su provedene zadnjih godina?

Premalo i prekasno. Iako je porezno opterećenje u nekoliko navrata blago smanjeno, paralelno se provodilo podizanje parafiskalnih nameta. Srećom, porez na nekretnine je zaustavljen uslijed protivljenja široke koalicije građana, ekonomista i građanskih neprofitnih udruga, u čemu je udruga poreznih obveznika Lipa funkcionirala kao predvodnik građanskog bunta protiv novog poreza što je zabilježeno prvi put u povijesti neovisne Hrvatske.

S rashodovne strane proračuna nije učinjeno gotovo ništa. Javni dug se smanjuje u relativnom iznosu zbog povećanja BDP-a (koji isto raste presporo), ali u apsolutnom iznosu je na istim razinama kao 2015. Točnije, oko 280 milijardi kuna. Efikasnost državne uprave, jedne od najneefikasnijih u svijetu prema istraživanju svjetskih agencija, nije popravljena. Zdravstveni sustav je još prezadužen, prebirokratiziran i prespor. Pravosuđe je još premreženo korupcijom a predmeti se sporo rješavaju, iako Hrvatska ima drugi najviši broj sudaca na 100.000 stanovnika u EU (iza Slovenije) kao i prema broju neriješenih predmeta na sto stanovnika. Reforma mirovinskog sustava je provedena, pri čemu treba naglasiti da je podizanje dobi umirovljenja sa 65 na 67 godina nužnost potaknuta lošom demografskom slikom, ali to je samo srednjoročno krpanje rupa, a ne dugoročno rješenje. Drugi mirovinski stup još uvijek primarno služi za kupovinu državnih obveznica pa se tako i on vezuje usko uz sudbinu državnih financija kao i prvi, iako mu je namjera prilikom uvođenja bila sasvim suprotna.

Zašto su pravosuđe, zdravstvo i mirovinski sustav bitni u kontekstu nadolazeće recesije?

Ako probleme koji postoje nismo uspjeli riješiti u doba gospodarskog rasta, njihovo rješavanje u doba recesije će biti skoro nemoguće. Tako će se stari strukturalni problemi Hrvatske produžiti na još nekoliko godina i država će nastaviti funkcionirati kao i dosad, a to znači da će polako propadati jecajem a ne krikom.

Svijet vjerojatno ulazi u period recesije, a s njim i Hrvatska. Ali svijet je spreman. Hrvatska nije.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.