Nikaragva je postala jedna od 20 najopasnijih zemalja na svijetu za kršćane, prema Indeksu globalnog vjerskog progona Međunarodnog kršćanskog koncerna (ICC). Režimsko gušenje vjerskih skupina nije izolirana kampanja – ono odražava širi napad na građanske slobode.

"Kao što je slučaj u mnogim komunističkim zemljama, Nikaragva je na vjeru počela gledati kao na državnog neprijatelja", primjećuje ICC u svom izvješću. "[Predsjednik Daniel] Ortega predvodi novi antagonizam države prema Crkvi, koju smatra preprekom njegovoj težnji za apsolutnom moći."

Represija je započela 2018. kada je Ortegin režim napao Katoličku crkvu zbog posredovanja između države i protuvladinih prosvjednika. Od tada je ciljana odmazda prerasla u sveobuhvatni napad na vjerske slobode.

"Vlada je u početku ciljala na Katoličku crkvu jer je pružala utočište prosvjednicima, a svećenstvo je izrazilo protivljenje vladinim kršenjima ljudskih prava", izvještava Američko povjerenstvo za međunarodnu vjersku slobodu. "U novije vrijeme vladine radnje dovele su do potpunog zatvaranja aktivnosti Crkve, masovnih zatvaranja i napada na brojne druge vjerske skupine."

Ortega i njegova supruga, potpredsjednica Rosario Murillo, optužili su crkvene vođe da su "agenti zla" uključeni u "duhovni terorizam". Tvrde da svećenstvo potiče građanske nemire i planira svrgavanje režima.

Posljedice za vjerske skupine — katolike i druge — bile su razorne. Od 2018. više od 1.100 vjerskih objekata je prisilno zatvoreno, više od 70 pojedinaca privedeno je zbog svojih vjerskih opredjeljenja, a 84 svećenika su prisiljena na bijeg iz zemlje.

Nadzor i uznemiravanje crkvenih vođa postali su sveprisutni, s Ministarstvom unutarnjih poslova koje nameće strogu kontrolu vjerskih aktivnosti i regulira posjete stranih svećenika. Uskrsne procesije, proslave Božića, pa čak i molitve na groblju, sve je to zabranjeno.

Režim je zamrznuo bankovne račune crkava, konfiscirao imovinu i zatvorio vjerske medije. Paravojne skupine povezane s režimom oskvrnule su crkve, pljačkale vjerske objekte i podmetale požare.

Godine 2023. Ortega je eskalirao svoju kampanju zatvaranjem vatikanskog veleposlanstva u Managui i protjerivanjem papinskog veleposlanika nakon što je papa Franjo vladu Nikaragve usporedio s diktaturom. Do 2024. režim je raspustio biskupiju Nikaragve zajedno s 92 druge vjerske organizacije.

Napad na vjerske institucije dio je šire strategije za slamanje neslaganja i učvršćivanje vlasti. Tijekom godina Ortega i Murillo sustavno su demontirali demokratske institucije, manipulirali izborima, kompromitirali sudove i ušutkavali kritičare zatvaranjem, progonstvom i uznemiravanjem.

Obrazovne i kulturne slobode također su uništene. Od 2021. vlada je zatvorila preko 30 sveučilišta. Ortega je optužio Isusovačko sveučilište Srednje Amerike — prvo privatno sveučilište u regiji — za "terorizam", prisilivši ga na zatvaranje i zaplijenivši njegovu imovinu 2023. godine.

Od 2018. zatvoreno je više od 5.000 neprofitnih organizacija — uključujući sekularne i vjerske skupine. Zatvaranje se odnosi na organizacije poput Crvenog križa, Save the Children, Američke gospodarske komore, zaklade posvećene borbi protiv bolesti, sportske udruge, rotary klubove, pa čak i šahovske klubove.

Neovisni mediji su zatvoreni, a novinari su suočeni s nemilosrdnim maltretiranjem. Neovisni novinari "trpe noćnu moru cenzure, zastrašivanja i prijetnji", prema izvješću Reportera bez granica. U 2023. više od 300 političkih osoba, novinara, intelektualaca i aktivista za ljudska prava optuženo je za izdaju, oduzeto im je državljanstvo i protjerano iz zemlje.

Osamdeset posto Nikaragvanaca izjašnjava se kao kršćani, polovica su katolici, a 30 posto evangelici. U zemlji duboko ukorijenjenoj u vjeri, Ortegin napad na religiju je proračunat pokušaj da uguši neslaganje i demontira prostore nade i zajednice, stežući stisak nad nacijom.