Vezani članci:
Hrvatska nije katolička nego sekularna država
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Kako je Plenković ujedinio ljevicu, Crkvu i HDZ
Katedrala Notre-Dame je preživjela pljačku i uništavanje tijekom Francuske revolucije, preživjet će i ovaj požar
Kako hrvatski kler pokušava opravdati (ili prešutjeti) strašne skandale
Justin Bieber i predbračna čistoća: Što nam to govori o državnim, društvenim i crkvenim zabranama i tabuima?
Sekularizacija Hrvatske nije moguća još najmanje 100 godina
Ovaj biskup kaže da su mladi vjerski nepismeni. Znači da vjeronauk u državnoj školi ne funkcionira?
Da ova škola nije u državnom vlasništvu, netko bi se i o njoj brinuo
Gdje su sad molitelji, branitelji, Crkva i ostali dušebrižnici?
Je li Puljak u pravu kad proziva Crkvu zbog pisma školama?
Ako Crkva nije zadovoljna ovakvim školstvom, neka se založi za vaučerizaciju!
Djecu trebamo učiti da poštuju tuđu imovinu i slobodu
Paranoja i senzacionalizam: Koliko je Zadranima trebalo da se bace u lov na sotoniste kojih nema
Državno financiranje vjerskih zajednica - kršenje sekularnosti i slobode govora
Mamić, Međugorje, molitva - u čemu vjernici griješe?
Crkveni vođe ne mogu biti shvaćeni ozbiljno dok god primaju novac iz proračuna
Mises o toleranciji, religiji i crkvama
SDP i Vatikanski ugovori - politikanstvo i jeftini populizam
Red Istanbulske, red aviona, red Putina, red kulturološko-vjerskog rata
Država ili crkva?
Referendum o braku, sada je jasno, bio je jalova pobjeda katoličke obitelji
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Za stanje u našem društvu dobar dio odgovornosti pripada Crkvi
Što mislite, koja EU država izdvaja najveći udio proračuna za religiju?
Rada Borić pokazala zašto su ljevičarske ideje u startu osuđene na propast
Nastavak: Je li liberalizam suprotstavljen katoličkom socijalnom nauku?
Katolički portal je totalno pogrešno shvatio Liberal i filozofiju liberalizma
Vatikanski ugovori štete i Hrvatskoj i Crkvi
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Crkva bi u katolicima liberalnog svjetonazora trebala prepoznati svoje najveće prijatelje, a ne protivnike


Piše: Tomislav Stipić
5.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Crkva bi u katolicima liberalnog svjetonazora trebala prepoznati svoje najveće prijatelje, a ne protivnike

Crkva bi u katolicima liberalnog svjetonazora trebala prepoznati svoje najveće prijatelje, a ne protivnike


Piše: Tomislav Stipić
5.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Što je točno papa Pio IX. htio reći svojom porukom o liberalnim katolicima prije gotovo 150 godina?

Ured za mlade Hrvatske biskupske konferencije u objavi na svom Facebook profilu postavio je sliku pape Pia IX. s njegovim citatom: "Liberalni katolici su najgori neprijatelji Crkve". Što je pod tim mislio Ured za mlade, a što Pio IX. pokušat ću interpretirati u ovom članku.

Papa Pio IX. ostao je upamćen po tri krupne stvari. Do danas je najdugovječniji rimski biskup sa skoro 32 godine pontifikata. Za vrijeme njegovog pontifikata dokinuto je postojanje Papinske države. Za Hrvate je važna činjenica da je upravo on Zagreb podigao na dostojanstvo nadbiskupije te tako crkvenoj hijerarhiji u Hrvatskoj dao samostalnost od Ugarske.

O njegovom životu napisani su tomovi knjiga pa se ovdje nećemo baviti time. Dovoljno je reći kako je na vlast došao polovicom XIX. stoljeća, u vrijeme takozvanog "Proljeća naroda", kada se širom Europe počela širiti romantičarska ideja nacionalizma i buđenje nacionalne svijesti. Svoj pontifikat počeo je nekim liberalnim postupcima kao što je reforma Vlade Papinske države, njezino pretvaranje u civilni organ vlasti te reformom pravosuđa i javnog obrazovanja što je za to vrijeme bio veliki korak.

Međutim, nacionalno buđenje naroda u Europi, a posebice tendencije za ujedinjenjem Italije, papu Pia IX. su pretvorile u čuvara tradicije i Crkve te posredno dovele do njegovog nastojanja da osudi sve političke pravce koji su htjeli dokinuti miješanje Crkve u državne poslove. U tim nastojanjima liberalizam je označen kao neprijateljski i tako će biti tretiran sve do Drugog vatikanskog sabora.

Njemu je prethodio Prvi vatikanski sabor koji 1869. saziva upravo papa Pio IX. i to u jeku Garibaldijevog nastojanja da osvoji Rim i učini ga prijestolnicom ujedinjene Italije. Na tom Saboru, koji je potrajao niti punu godinu (jer je prekinut dokidanjem Papinske države 1870.), donesena su dva bitna dokumenta, Dei Filius (O Božjem Sinu), konstitucija o katoličkoj vjeri, u kojoj se naglašava da se samo u okviru katoličke vjere može govoriti o spasenju, te Pastor Aeternus (Vječni pastir), o papinoj nezabludivosti kada govori s katedre svetog Petra o pitanjima vjere i morala.

Na samom koncilu, a i kasnije, papa je imao opoziciju u vlastitim redovima. Jedan od vodećih opozicionara bio je i đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer koji se nije slagao s papinom nezabludivošću, smatrajući je predimenzioniranom i neadekvatnom, jer nezabludivost je, po njemu, pripadala cijeloj Crkvi, a ne samo jednoj osobi.

I drugi biskupi nisu se slagali s time, iako je na kraju konstitucija izglasana većinom glasova. Također, u to se vrijeme među teolozima i crkvenim učenjacima diljem Europe razvija misao kako Crkva treba ići više u korak s "modernitetom", odnosno više pažnje posvećivati i svjetovnim stvarima, a ne ostajati tvrdo na pozicijama tradicije. U svojim traktatima govorili su kako nije sasvim točno da samo u okrilju katoličke vjere čovjek može zadobiti spasenje te kako ne mora katolička vjera imati povlašten položaj u društvu kao jedina religija u državnom uređenju.

Svi oni imali su jedan predznak – liberalni katolici, koji su svojim propitkivanjem dovodili u pitanje papinsko vrhovno svećeništvo. Iz svega ovoga može se zaključiti kako je Pio IX. upravo ovakve težnje proglasio neprijateljskim prema Crkvi. U vrijeme kada je Papinska država bila dokinuta, a papa "zatočenik Vatikana", upravo u tim razlozima treba tražiti papino protivljenje liberalnijim idejama. To je i donekle shvatljivo jer je u takvim okolnostima to bilo više političko nego vjersko pitanje, a Pio IX. je očito procijenio kako mu pozivanje na tradiciju i dotadašnju praksu Crkve mogu pomoći u očuvanju uzdrmanog autoriteta.

Drugi vatikanski koncil u kontitucijama Gaudium et spes (Radost i nada) i Lumen gentium (Svjetlo naroda) donio je zaključke kako se i oni koji nisu upoznali Isusa Krista mogu spasiti, drugim riječima, i oni koji nisu kršćani, možemo reći i katolici. Drugim vatikanskim saborom nestalo je i oštrice prema političkim i ideološkim pravcima koji povijest i budućnost vide na drugačiji način od Crkve. Crkva je "aggiornamento-m" (tal. posadašnjenjem) pružila ruku cijelom svijetu, spremna učiti i od tog svijeta bez obzira što je ona smatrala kako je i dalje "Mater et magistra" (lat. Majka i učiteljica). Crkva se, dakle, Drugim vatikanskim saborom odlučila koračati u svijetu i uz svijet, pokušavajući i s liberalizmom pronaći dodirne točke u svom djelovanju.

Kome je onda bila namijenjena objava Ureda za mlade HBK s citatom pape umrlim prije 141 godinu koji ju je izrekao u sasvim drugačijim okolnostima i čije je shvaćanje pobio (u Crkvi bi rekli produbio, jer crkveno učiteljstvo i dogmatske konstitucije se ne mogu pobiti niti dokinuti) Drugi vatikanski sabor?

Namijenjena je liberalima katolicima, vjernicima koji se deklariraju katolicima, a liberalnog su svjetonazora. Takvi ljudi propitkuju sve društvene pojave, slobodni su u svom razmišljanju, u kontekstu vjere ispovjedaju je na katolički način, ali se ne slažu sa svim postulatima koje je Crkva donijela. Je li to moguće?

Iz kuta gledišta Crkve - nije. Svi vjernici trebali bi se pokorno držati crkvenog nauka i ne propitkivati ga jer u tom slučaju ne mogu u punini ispovijedati svoju vjeru. Mogu li se s time složiti liberali? Ne mogu. Na kraju krajeva, i vjera je vječno propitkivanje. Ne postoji čovjek koji je uvjeren i zna da Bog postoji. On vjeruje da postoji. I nada se da postoji jer to i jest smisao vjerovanja.

Ako ćemo iskreno, Crkvi bi upravo liberali katolici trebali biti najveći prijatelji. Oni je mogu učiniti boljom zajednicom jer razmišljaju o svojoj vjeri. Oni mogu biti ti koji će svojim slobodoumnim načinom razmišljanja ukazati na malformacije i devijantnost. Oni se možda neće složiti s nekim dijelom crkvenog nauka, ali će dopustiti mogućnost da Crkva i dalje taj isti nauk naviješta. Oni neće čizmom na crkveno učiteljstvo, ali će argumentirano nastojati započeti raspravu.

I na kraju, iako će liberali braniti sekularnost i odvojenost Crkve i države, oni će prvi stati u obranu prava Crkve da naučava svoj nauk. Ako to nije prijateljski i čin vrijedan uvažavanja, ne znam što jest. Ured za mlade HBK trebao bi se zapitati nad tom činjenicom.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

TOMISLAV STIPIĆ
Tomislav Stipić je završio studij teologije na protestantskom teološkom učilištu u Osijeku. Radi u poslovnoj prodaji. Hobi mu je čitanje i planinarenje.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.