Vezani članci:
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
(Ne)održivost hrvatskog mirovinskog sustava
Zašto su hrvatske mirovine male? Demografske promjene su samo manji dio problema...
Kosor predlaže skandinavski model za mirovinski sustav. Možda je to najbolje za sve, ali hoće li biti dovoljno?
Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...
Kako bi izgledala cjelovita mirovinska reforma?
Pavić i Plenković se prave ludi: Ne bi bio problem raditi do 67 kad bi takav zakon vrijedio za sve
#37 je previše
Nekoć se išlo u mirovinu s 55, a sada ni 65 nije dovoljno. Zašto?
Efikasnost (direktne) demokracije ovisi o stupnju informiranosti građana
Ni Vlada ni sindikati nemaju rješenje za kolaps mirovinskog sustava
Sindikalna akcija protiv građana RH
CEA predlaže konkretne mjere za spas zdravstvenog i mirovinskog sustava
Hrvatski mirovinski sustav - sustavno pljačkanje građana
Sve rupe hrvatskog mirovinskog sustava
Mirovinski fondovi - skriveni porez koji će cijeli narod gurnuti u propast
Da umjesto državi možemo uplaćivati u štednju, u mirovini bismo bili milijunaši
Prije uvođenja poreza na nekretnine smanjite PDV i reformirajte mirovinski sustav!
ŠOKANTNO: Sustavna opresija žena kroz mirovinski i zdravstveni sustav
Vjeruje li još itko ozbiljno da će primati mirovinu od države?
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Koja je zadaća države u obnovi nakon potresa?
Šef državne tvrtke se hvali da doprinose proračunu. Iz proračuna su dobili preko milijardu kuna
Zašto Plenković ne zabrani koronavirus?
Filozofija lockdowna je vjera u svemoguću državu
Spasimo hrvatsku poljoprivredu, ukinimo subvencije!
Koliko će nam još trebati da shvatimo da država nije dobar gospodar?
Hoćete li napokon shvatiti da vam država nije prijatelj?
Kako nas država pljačka: Koliko od cijene goriva otpada na trošarine?
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Sindikati su prosvjedovali protiv štednje, a sad se bune što je država sve potrošila


Piše: Mario Nakić
17.9.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Sindikati su prosvjedovali protiv štednje, a sad se bune što je država sve potrošila


Piše: Mario Nakić
17.9.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Predstavnici sindikata danas su napustili sastanak s ministrom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem na temu mirovinske reforme zato što je odbio pregovarati o snižavanju dobi za odlazak u mirovinu (koja će sada biti 67 godina) i penalizaciji za prijevremeni odlazak u mirovinu. Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, najavio je prosvjede.

Iako nitko ne voli produženje radnog vijeka, ovo je nešto što Vlada sigurno ne bi učinila da postoji bilo koje drugo rješenje. Hrvati već tradicionalno imaju jako nisu participaciju u tržištu rada i još veliku stopu prijevremenog odlaska u mirovinu, što sve negativno utječe i na dinamiku tržišta i na punjenje proračuna iz kojeg se plaćaju mirovine i sve druge socijalne pogodnosti.

Branimir Perković je na Liberalu već ranije upozoravao kako je početkom 2017. omjer radnika i umirovljenika iznosio 1,17:1, što znači da na svakih 117 radnika ide 100 umirovljenika, a do danas se taj omjer sigurno još i pogoršao s obzirom da je takav trend još od sredine prošlog stoljeća.

Osim što zbog objektivnih čimbenika (rat) imamo veći udio umirovljenika nego druge zemlje, hendikepirani smo i većom željom za što ranijim umirovljenjem. Prema podacima Eurostata prosječna dužina radnog vijeka građana Hrvatske je 32 i pol godine po čemu smo pri samom začelju ljestvice EU zemalja. Iza nas su samo Italija (30 godina) te Bugarska i Grčka s 32 godine radnog staža po zaposleniku. Za usporedbu s razvijenim zemljama, Šveđani rade u prosjeku 41 godinu, Danci 39 godina, a Britanci i Nijemci 38. Dakle, Hrvati u prosjeku rade 9 godina kraće od Šveđana.

Stoga su se ovakve mjere mogle očekivati, one dolaze kao pokušaj gašenja požara i spašavanja mirovinskog sustava. Međutim, bez ozbiljne reforme gospodarstva nikakva produženja radnog vijeka neće spasiti sustav koji se urušava. Država s katastrofalnim natalitetom, velikom emigracijom radno sposobnog stanovništva ne može se spasiti bez korjenitih promjena javne uprave, ozbiljnih poreznih rezova, privlačenja stranih investitora i liberalizacije Zakona o radu.

Sindikati po običaju predstavljaju najveću kočnicu svakoj promjeni, pa i onoj nužnoj. Podsjetimo, prije 6 godina sindikati su pozivali na prosvjede protiv neoliberalizma i štednje. Da je tadašnja vlada Zorana Milanovića odlučila napraviti ono što su druge države učinile i uvesti mjere javne štednje umjesto povećavanja javne potrošnje i poreza, danas ne bi bilo produžavanja radnog vijeka. Sindikati su najveći kočničari svake promjene, oni su glavni razlog zašto se ove mjere sada uvode i bit će glavni razlog za sve ono što će tek uslijediti.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.