Vezani članci:
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Strah od slobode govora
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Hoće li Muskovo preuzimanje Twittera obuzdati težnje prema cenzuri na Zapadu?
Kako znati jeste li konzervativac?
Prijetvorna briga za građanske slobode u Rusiji otkriva dvostruke kriterije u medijima
Ne podržavam ʼmoliteljeʼ pred bolnicama, ali njihova zabrana ne bi pomogla nikome
Treba li država kažnjavati ljude koji negiraju genocid?
Kako je Inzko stvorio realne uvjete za raspad BiH
Vatra u prepunom kazalištu
Zašto se medijske korporacije zalažu za cenzuru na Facebooku?
Larry Flynt - čovjek koji je, pomičući granice, učinio svijet slobodnijim
HDZ i partneri novim zakonom ukidaju slobodu govora na internetu
Trump, društvene mreže, konzervativci i sloboda govora
Govor mržnje i Popperov paradoks tolerancije
Plenkovićeva prijetnja slobodi političkog govora
Povijesna presuda Ustavnog suda RH: ʼSloboda govora se odnosi i na ideje koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemirujuʼ
Je li moguća sloboda govora bez slobode izražavanja mržnje?
Facebook vs. Twitter: Dva suprotstavljena rješenja za problem političkog oglašavanja
Jedan jako zbunjeni kolumnist Telegrama tvrdi da je sloboda govora ekstremizam
Ljudi moraju naučiti da njihove vrijednosti mogu biti povrijeđene
Lijevi mediji su za slobodu govora i pluralizam samo kad treba braniti ljevičare
U slobodnom društvu ne smije biti zabranjenih pitanja
Što je gore: Reklama za Erste banku ili inicijativa da se zabrani?
Hrvatski sud potvrdio: Govor mržnje je sloboda govora
Irci idu na referendum o dekriminalizaciji pobačaja i svetogrđa
Hrvatski povjesničari apeliraju na politiku: Ne ograničavajte slobodu mišljenja!
16 citata velikih mislilaca koji će svakog protivnika slobode govora natjerati na razmišljanje
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Što će nam uopće sloboda govora?


Piše: Ivan Bertović
26.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Što će nam uopće sloboda govora?


Piše: Ivan Bertović
26.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Zamislite da ste u vremenu pred par stotina godina. S obzirom na raspodjelu stanovništva prema staležu, vi i ja bismo zajedno dijelili sudbinu jednog kmeta. Kao takvi, naša prava bi bila jako ograničena, obveze opsežne, a mi ne bismo imali izbora nego šutjeti i trpjeti. Ako želite promjenu, morate podignuti oružje, vaše vile, sjekire i uzdići se uz nadu da nećete završiti kao vaš prethodnik, na primjer Matija Gubec. Gospoda su moćna, ali i vi i ja znamo da nisu pravedna. Da nisu u pravu.

U tom trenutku ne smijete ni propitivati opće prihvaćene dogme koje su oko vas. Zemlja je ravna ploča usred svemira. Pijavice liječe sve bolesti. Žena mora bespogovorno slušati muža. Kralj je postavljen od Boga i njegova vlast je neupitna. Za prijestup ovih normiranih dogmi ostajete bez glave ili završavate na povećem roštilju, napravljenom samo za vas.

I tako je dobro vladajućima. Ne želimo da niski kmetovi počinju razmišljati. Društvo ima prirodni poredak i zna se zašto je kmet tamo gdje je i zašto mora služiti svom gospodaru.

A zatim, revolucija. Vladajuće dogme se pokazuju krivima jedna za drugom. Tko se samo usuđuje dovoditi ih u pitanje? Odakle tim kmetovima samo ideja da mogu propitivati vlast, poslanu od Boga, neupitnu i moćnu? To smo, dragi čitatelju, Vi i ja. Stojimo ponosno u prkos toj vlasti, tražeći da nas se sasluša i gleda kao jednake. Kao ljude.

I naravno da je nepoželjno jednoj vlasti da ljudi slobodno govore. Govorom se dijeli znanje, a znanje je moć. Što građani imaju više moći, to je vlast manje moćna. Neznalicu je uvijek najlakše uvjeriti u svakakve ludosti, kao recimo da je vaša vlast suverena i neupitna.

I nije samo tu stalo. Sloboda govora je daleko više od samo širokog pučanstva koje uzima vlast i moć u svoje ruke. Ona je prekretnica u način na koji rješavamo probleme. Umjesto da oružanim sukobima kroz masovna ubijanja mijenjamo načine vladavine i poimanja svijeta, mi govorimo, raspravljamo, svađamo se. Umjesto krvoprolića imamo samo uzrujane ljude. Nije li to napredak? Nije li sloboda govora civilizaciji ono što je sam govor bio prvim oblicima čovjeka? Revolucija u evoluciji.

Danas se uspješnost bilo koje civilizacije ili države može lako mjeriti po opsegu slobode govora koju imaju njezini građani. Nema demokratskog i zdravog društva bez slobode govora. Nije Voltaire bez razloga rekao: „Ako želiš znati tko tobom vlada, samo pogledaj koga ne smiješ kritizirati.“

Hrvatska je na tom ispitu pala kao brucoš ispit nakon noći pijančevanja. Donedavna narodna heroina, simbol snage i otpora ususret nedaćama, odjednom radi svoj posljednji spust prema preziru u očima javnosti. Takav rasplet se mogao vidjeti od prvog dana njezinog kročenja u javnu sferu. Tu zaista postaje prigodan još jedan citat, onaj izvjesnog Lorda Actona: „Moć kvari, a apsolutna moć kvari apsolutno!“.

Što se treba dogoditi da takav divan izum, temelj zapadne civilizacije, sredstvo spašavanja milijuna života, bude odbačen jer je nekome teško čuti istinu? Možete li zamisliti da netko odbacuje aute i zagovara kaznu za sve vozače jer on sam smatra oblik kotača uvredljivim?

Neki govore da se tako ne ponaša prema ženi. Zaista, sam čin je bio nešto što bi rijetki od nas odabrali napraviti. Ali zar je Janica, čak i kao „samo“ žena, toliko slaba da ne može podnijeti kritiku na svoj račun? Zar heroj nacije koji je u oči gledao opasnosti i prepreke, nasmijao im se u lice i pregazio ih kao običnu travu, ne može podnijeti da se netko s njom ne slaže? Zar su uvredljive pjesmice gore od spuštanja niz strminu na paru obojanih dasaka pri brzinama koje idu debelo preko 100 km/h? Zar činjenica da je ŽENA umanjuje njezinu sposobnost da bude odrasla osoba i podnese kritiku kao svatko drugi? Zar je to naša hrabra heroina?

Neki će tvrditi da je to uvreda za instituciju. Da se napadom (verbalnim!) na nju napada država i dignitet funkcije. Pa je li funkcija nepogrešiva? Trebamo li samo šutjeti i gledati dok se događaju stvari s kojima se ne slažemo jer, eto, to radi institucionalizirana sila? Ako je tako, ne razumijem zašto se ljudi bune oko obrazovne reforme. I nju provode institucije! Europski sud za ljudska prava kaže: „Javne osobe moraju biti spremne na pojačanu kritiku koja uključuje snažan i ponekad neprikladan jezik što je svojstveno demokratskoj kulturi i slobodi govora.“ Koja je sad institucija vrednija?

Neki će reći da to nije način. Da u kritici treba biti pristojan. Da je ovo uvredljivo. Pred 700 godina, da je netko rekao da svi trebaju moći pročitati Bibliju, takva osoba bila bi opisana kao uvredljiva. Upravo je to bilo iskustvo Johna Wycliffea u Oxfordu 1382. Svaka nova ideja dočekana je na nož na identičan način. Uvijek se govorilo: „To je uvredljivo.“ Tko su te moralne vertikale, ti arbitri ljudske pristojnosti koji s toliko vještine propovijedaju što je, a što nije uvredljivo? Nemam li se ja pravu uvrijediti jer se moj novac troši na sumnjive poslove unutar nogometnog saveza i na osobu koja ga podržava, a kritika kojeg se kažnjava zatvorskom kaznom. Ne trebamo li svi biti zgroženi i uvrijeđeni činjenicom da su pojedinci koji su prakticirali svoju slobodu govora po ekspresnom postupku zatvoreni kao zadnji kriminalci i ratni profiteri? Prijeki sud za kmetove, polagana i blaga pravda za gospodu vlastelu.

Ne smatram da je vrijeđati pristojno. Govoreći ružno o drugima više govorimo o sebi. Ali u doba kada možemo vidjeti nebrojene koristi slobode govora, mizantropski, paternalistički stav da se ljude treba kontrolirati u njihovom govoru je identičan srednjevjekovnim despotima koji su na jednak način štitili svoju vlast od kritike i ismijavanja. Snositi kaznu, biti osuđen za verbalni delikt, u društvu koje teži zapadnoj civilizaciji, je čin koji zaslužuje biti opisan najgorim psovkama i uvredama koje su nam poznate. Zaista, tu prestaje priča o slobodi govora, čak slobodi vrijeđanja, a počinje o dužnosti uvrijediti. Svatko tko vjeruje u slobodu i tko vidi napredak koji je verbalno sučeljavanje donijelo mora uvidjeti i svoju građansku, moralnu dužnost propitkivati, izazivati, provocirati, izaći i zone komfora, dužnost ismijati nove zaštitnike čednosti i pristojnosti.

Hrvati bi prvi trebali znati koliko je visoka i teška cijena cenzure. Koliko je bolno biti pod vlašću koja ne dozvoljava kritike i kažnjava ih fizičkim zatvaranjem od društva. Upitajte se, pljujete li u lice onima koji su plakali, znojili se i krvarili kako biste vi uživali u najvećem izumu koji je čovječanstvo ikada otkrilo!

Ovaj tekst je inspiriran nedavnim događajima, ali i govorom Brendana O'Neilla na debatnoj večeri Oxford Union Society, najprestižnijem debatnom društvu:



Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

IVAN BERTOVIĆ
Ivan Bertović je voditelj prevoditeljskog ureda, student prava i predstavnik europske organizacije 'Studenti za slobodu' ESFL.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.