Vezani članci:
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
Koji je problem s koeficijentima?
Nadajmo se da gospođa s ovim transparentom ne predaje povijest
Kako su DM i Lidl ukrali profesorima dostojanstvo
Protivnici liberalizma koriste stare i isprobane metode: Tko zapravo prezire ʼobičnog čovjekaʼ?
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Tko zastupa interese 1,1 mil. radnika koji stvaraju svu vrijednost u ovoj zemlji?
Učitelji se organiziraju: ʼNaša je dužnost oduprijeti se tiraniji straha i iracionalnostiʼ
Nordijsko istraživanje: Otvorena škola bez maski ne utječe na širenje virusa
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Je li Kolakušić populist? Rekao je dvije stvari koje se drugi političari u RH ne usude reći
Neke stvari se ne mogu kupiti novcem
Grubišić u Otvorenom spomenuo vaučerizaciju školstva; to je isprovociralo voditelja i Ribića
HSLS-ov prijedlog: Otpustiti 10 posto nastavnika, ostalima povećati osnovicu i koeficijent
Sindikat i vlada paze da Hrvatska slučajno ne bi prosperirala
Sindikat upravlja ovom državom - i vodi je direktno u ponor
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Divjak je produžena ruka Ribićevog sindikata, a HNS je uvijek bio stranka posebnih interesa
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Koji je smisao školstva?
Samo kod nas: Informatičarka radi u trgovini i žali se Vladi da u Hrvatskoj nema posla
Je li diploma stvarno presudna za predavanje u osnovnoj školi?
Novo na Liberalu:
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Istraživanje: Resursi su ljudima danas 504% dostupniji nego prije 44 godine
Što stvarno ne valja s izbornim sustavom i što će nam uopće izborne jedinice
Inflaciju kreira Vlada jer glasači tako žele

Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili


Piše: Mario Nakić
Photo: Sibenik.IN
9.11.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili

Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili


Piše: Mario Nakić
Photo: Sibenik.IN
9.11.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Štrajk hrvatskih prosvjetara, kojemu se još uvijek ne nazire kraj, od početka je poguran hrpom dezinformacija i manipulacija koje su u medije i po društvenim mrežama proširili sindikat prosvjetnih radnika, njihovi PR-ovci koji rade kao novinari u HINA-i i nekim medijima te sami prosvjetari koji su se maksimalno aktivirali u borbi za veću plaću. Sasvim je normalno što ljudi žele bolja primanja, ali je porazno za naše društvo kad upravo oni, koji su plaćeni iz državnog proračuna za obrazovanje i odgajanje tuđe djece, pokažu koliko im je stalo do istine i pravde bezobrazno šireći neistine koje je vrlo lako pobiti.

Tih neistina je jako mnogo i praktički svaka pojava predstavnika sindikata u javnosti donijela je neke nove dezinformacije. Velika većina građana RH im je slijepo povjerovala, a mediji su uglavnom to širili bez ikakve provjere, barem na početku. Liberal je jedini obrađivao temu kritički od početka i radio fact-checking njihovih dezinformacija, zbog čega smo se našli na meti hrpe trolova, ali i mnogih građana te kolega novinara koji su nam spočitavali da smo mi "protiv obrazovanja" i slične gluposti. Ne, nama je prvenstveno do istine.

Neke od laži i manipulacija koje ću u ovom tekstu navesti na Liberalu smo već pobili, ali treba ih sve posložiti na jedno mjesto, neka ostane za uspomenu.

1. Visina prosječne učiteljske neto plaće

Pred početak štrajka portal MojPosao objavio je tekst u kojem uspoređuje prosječnu plaću nastavnika u Hrvatskoj s drugim zemljama. Pritom je uzeo podatke o prosječnoj plaći s portala Paylab. Prema njihovim podacima, prosječna neto plaća učitelja u osnovnoj školi je 802 eura, a u srednjoj 799 eura. To je oko 5.940 kuna. Prema njihovoj računici i uspoređujući podatke s Paylaba, nastavnici u Sloveniji primaju 40 do 44 posto višu plaću, a Finci čak 190 do 240 posto.

Tu je vijest svesrdno prigrlila HINA, državna agencija za dezinformiranje građana koja uhljebljuje lijeve aktiviste. Ona ju je proširila, a mnogi mediji objavili, među njima Tportal koji od početka služi kao PR sindikata javnih službenika.

Međutim, problem s tom računicom je taj što je ona pogrešna na svim mogućim razinama. Najgore je što ti podaci o prosječnoj plaći nisu točni jer portal Paylab računa prosjek među korisnicima koji dobrovoljno ispune anketu. Nije MojPosao slučajno došao baš na Paylab, netko ih je uputio tamo, a to je bio isti onaj tko je uputio svoje prijatelje da ispunjavaju upitnik na Paylabu i prikazuju niže plaće nego što one jesu kako bi spustio prosjek.

To je i dokazano kad je Telegram objavio podatke Ministarstva uprave. Prosječna neto plaća hrvatskih učitelja i profesora iznosi oko 7.100 kuna ili 972 eura, i to ne računajući plaće ravnatelja i doplatke. Prosječna plaća hrvatskih nastavnika 10 posto je veća od prosječne plaće u općoj populaciji.

Nakon toga, mediji koji rade PR HDZ-ovim uhljebima, poput Faktografa na primjer, isticali su da je "razlika između medijalne i prosječne plaće" te da bi trebalo pogledati medijalnu koja je važnija jer prikazuje koliko većina nastavnika zarađuje. Portal Srednja.hr objavio je da je i medijalna plaća nastavnika veća od 7.000 kn. Iako je dosta velika razlika između prosječne i medijalne plaće u privatnom sektoru, u javnom sektoru su ta dva podatka vrlo slična, što je i očekivano.

2. Usporedba sa Slovenijom i Finskom

Ovdje je pak riječ o prvoklasnoj manipulaciji gdje se uspoređuju plaće u državnoj službi među državama s velikom razlikom u BDP-u. To vam je kao da usporedite plaću u nekoj hrvatskoj manjoj IT tvrtki s plaćom u Googleu. Sigurno biste u tom slučaju dobili veliku razliku. Znate zašto? Jer plaća svakog zaposlenika prvenstveno ovisi o mogućnostima tvrtke u kojoj je zaposlen. Državni službenici su zaposlenici države pa ovise o njenim prihodima, a država ne stvara novu vrijednost nego ovisi o stupnju razvoja svoga gospodarstva, odnosno BDP-u.

Slovenija ima skoro dvostruko veći BDP po stanovniku od Hrvatske, a slovenski profesori primaju (u stvarnosti, ne prema lažiranim podacima Paylaba) oko 13 posto veću plaću od hrvatskih profesora. To znači da su hrvatski profesori preplaćeni ili da su slovenski potplaćeni jer prema stupnju razvoja ovih zemalja, slovenski profesor bi trebao primati oko 90 posto bolju plaću od hrvatskih profesora. Ne zato što je slovenski profesor bolji, već zato što radi za profitabilniju firmu.

Kod Finske je taj problem još očitiji jer Finska ima BDP po stanovniku četverostruko veći od Hrvatske. Realnija usporeba bila bi ona gdje se promatra visina plaće kao udio u BDP-u per capita - po tome ispada da su hrvatski prosvjetni radnici među najcjenjenijima u Europi, samo su oni u Njemačkoj i Danskoj više cijenjeni. Ili, usporediti visinu prosječnog primanja nastavnika s nacionalnim prosjekom te zemlje. Prosječna plaća finskih nastavnika je 10 posto slabija od finskog nacionalnog prosjeka dok hrvatski nastavnici primaju 10 posto bolju plaću od hrvatskog prosjeka.

3. "Vlada mora povećati plaće u državnoj službi da bi zaustavila iseljavanje."

Sindikalac Vilim Ribić je ovo ponovio više puta, praktički svaki put kad dođe u javnost. Ta tvrdnja ne može biti dalje od istine. Od 170.000 ljudi, koliko ih je tijekom protekle dvije godine odselilo iz Hrvatske u inozemstvo, samo 5.000 je iz državne službe. To je oko 3 posto iseljenika.

Svako povećanje plaće javnim službenicima znači veće porezno opterećenje privatnom sektoru, a kada je povećanje plaća javnim službenicima znatno veće od rasta BDP-a (što je u Hrvatskoj slučaj svaki put), onda dolazi i do inflacije cijena koja udara po džepu one koji nisu ostvarili toliko veliko povećanje primanja (a to je maltene cijeli privatni sektor). To je jedan od razloga, dame i gospodo, zašto ljudi napuštaju ovu zemlju.

4. Štrajk je njihovo pravo.

Ova je izjava često isticana u medijima i tehnički gledano točna, ali iza nje se krije velika manipulacija. "Pravo" je nešto univerzalno, što mora jednako vrijediti za sve građane pod jednakim uvjetima. Ako nije tako i ako je ostvarivo samo dijelu stanovništva, onda to nije pravo nego privilegija.

Ova situacija, u kojoj ljudi s redovitim i uglavnom natprosječnim primanjima prekidaju rad, praktički je nezamisliva u privatnom sektoru. Jedini razlog zašto to učitelji mogu raditi je njihov monopolistički položaj na tržištu. Država im je to omogućila. Konkurencije nema. Roditelji ne mogu reći "OK, ne morate vi raditi, mi ćemo poslati svoje dijete u školu koja nije pod vašom firmom, pa vi samo štrajkajte" zato što roditelji već plaćaju ovu školu kroz poreze. Nemamo vaučerski sustav pa da je omogućena konkurencija i zato učitelji mogu, ako žele, ovako ucjenjivati državu i građane koliko god dugo požele.

Dakle, ne radi se o pravu nego o privilegiji. Pravo na štrajk je zamišljeno radi privatnog sektora, da se radnici izbore za bolje uvjete ako drugačije ne ide, a ne da bi se blokiralo obrazovanje djece zbog nečijeg hira.

Onda, hoće li netko postaviti pitanje je li obrazovanje u Hrvatskoj pravo? Imaju li djeca pravo na obrazovanje, kao što je Ustav propisao, ili ih ovi ucjenjivači mogu blokirati cijele godine?

5. "Koliko država ulaže u obrazovanje, još se dobro i držimo".

Hrvatska je na PISA testovima ispodprosječna i to je jedan od pokazatelja rezultata hrvatskih prosvjetnih radnika. Kako bi odgovorili, prosvjetari su proširili graf u kojem su uspoređeni PISA rezultati nekih država u odnosu na apsolutni iznos njihovog ulaganja na obrazovanje po djetetu te zaključuju: "S obzirom koliko malo ulažemo u obrazovanje, sasvim se dobro držimo".



Međutim, u taj svoj graf nisu uvrstili Estoniju koja je prvak Europe u svim područjima na PISA testiranju. Estonija je postala prvak Europe 2015. godine, u vrijeme dok je prosječna plaća estonskih prosvjetnih radnika bila oko 800 eura. Tek prošle godine estonski su prosvjetari dobili povišicu i sada zarađuju preko 1.100 eura neto, ali oni su tu plaću doslovno izborili rezultatima.

Druga stvar, još važnija - Hrvatska se pogoršava unatoč povećanju izdvajanja za prosvjetu. Od 2009. do 2015. godine Hrvatska je na PISA testovima pala za 6 mjesta, u isto vrijeme dok se povećao broj zaposlenih u prosvjeti kao i ukupno izdvajanje države za taj sektor.

Osobno ne bih imao ništa protiv da Hrvatska udvostruči ulaganje u obrazovanje, čak mislim da bi to trebalo učiniti, ali prije toga je potrebno temeljito promijeniti obrazovni sustav. Dok je ovakav, to nije ulaganje nego doslovno bacanje novca. Ni nakon ove povišice nitko ne može jamčiti da će se rezultati poboljšati, a dosadašnje iskustvo pokazuje da je puno veća vjerojatnost da će se još više pogoršati. Zato, prije bilo kakvog razgovora o plaćama i financiranju, trebalo bi razgovarati o ozbiljnoj reformi sustava.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.