Vezani članci:
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Švedska u srijedu ukida skoro sve mjere i prekida masovno testiranje na covid
U Švedskoj je u tijeku stručna rasprava o pandemijskoj strategiji. Hoće li Švedska promijeniti kurs?
Što je država blagostanja? (na primjeru Švedske)
Uredništvo Večernjaka teško podnosi poraz
Smrtnost u Švedskoj lani 0,3% ispod godišnjeg prosjeka
Švedska u studenom imala manju smrtnost nego Hrvatska prije epidemije
Šveđani vode debatu o skrbi za starije. Privatni domovi pokazuju se znatno sigurniji od javnih
Švedska: Komisija utvrdila nedostatke u zaštiti domova za starije, oporba traži Lofvenovu ostavku
Tegnell za širenje korone u Švedskoj okrivio imigrante pa se ispričao
Švedska strategija pod udarom kritičara u zemlji i izvan nje, ali Šveđani sada vjeruju Tegnellu više no ikada
Mediji o ʼlokalnim lockdownimaʼ u Švedskoj - lažna vijest
Švedska danima bez umrlih s Covidom-19: ʼSada tretiramo koronu kao i svaku drugu bolestʼ
Vladin savjetnik blokira neistomišljenike, ne dozvoljava otvorenu raspravu o mjerama i opet napada Švedsku
Tegnell odgovorio zašto se nije uspaničio kad su Švedskoj prognozirali 85.000 umrlih
Švedsko istraživanje: Studenti nisu rizični za širenje Covida-19
Indexov novinar u očajnom pokušaju odmazde prenosi žalopojke švedskih desničara
Nordijsko istraživanje: Otvorena škola bez maski ne utječe na širenje virusa
Otkad je uvela obavezne maske, Hrvatska ima 60% veću smrtnost od Švedske (i ta se razlika povećava)
Da je primijenila švedsku strategiju od početka, Hrvatska bi vjerojatno imala manje žrtava
Švedska strategija protiv covida - od početka do danas
Mjere u školama: Nema razumnog ni znanstvenog opravdanja za maltretiranje djece i nastavnika
Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini
Struka u Skandinaviji preporučuje građanima da NE nose maske. Evo zašto...
Zašto je Hrvatska odustala od wuhanskog i usvojila zloglasni švedski model borbe protiv korone?
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija
Direktor 24 sata širi lažne vijesti i teorije zavjere o koronavirusu
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 2. dio: Kisik i palijativna skrb
Večernjak piše da Švedska, navodno, ʼštedi kisik na starcimaʼ. Evo koliko u tome ima istine...
Balkanski sindrom - uzroci, simptomi i posljedice
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Naš dopisnik iz Švedske: Ne eksperimentira Švedska nego države koje su uvele rigorozne mjere


Piše: Vladan Laušević
11.5.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Naš dopisnik iz Švedske: Ne eksperimentira Švedska nego države koje su uvele rigorozne mjere

Naš dopisnik iz Švedske: Ne eksperimentira Švedska nego države koje su uvele rigorozne mjere


Piše: Vladan Laušević
11.5.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Prije skoro 80 godina Švedska je kao država odbila zahtjev za azil koji su tada tražila desetorica liječnika židovske nacionalnosti. Liječnici, koji su došli u Švedsku kao izbjeglice iz Njemačke, kasnije su ubijeni u nacističkim logorima smrti.

Jedan od razloga takve odluke je bila politička ljubaznost prema nacističkoj Njemačkoj i zbog toga što je Njemačka u popularnoj kulturi kod mnogih Šveđana tada bila poput Amerike danas. Drugi razlozi su bili stavovi i vrijednosti u stanovništvu. Tada su mnogi studenti, znači više obrazovani pojedinci, demonstrirali na ulicima s paroloma poput "Stop uvozu Židova".

Krajem 1930-ih i početkom 1940-ih godina Švedska je na mnoge načine bila sasvim drukčije društvo u odnosu na sadašnje. Za usporedbu, Švedska je tijekom 2015. primila oko 160.000 izbjeglica, azilanata i migranata prije uvođenja graničnih kontrola. Znači, od 10 odbijenih do 160.000 primljenih. Od antisemitskih poruka i rasizma do humanističkih poruka i univerzalizma. Štoviše, Švedska je prije 80 i 100 godina bila emigrantska zemlja dok se danas vidi kao jedna od glavnih destinacija s najliberalnijim zakonom za radnu imigraciju u Europi.

Postoji više razloga koji objašnjavaju kako se Švedska promijenila kroz povijest. Tu se mogu navesti primjeri poput uloga političkih stranaka i masovnih pokreta, utjecaja ekonomskih i socijalnih ideja, procesa globalizacije i europske integracije. Povjesničari, kao i drugi društveni znanstvenici, lakše se mogu složiti koji su razlozi utjecajni, ali se teže slože oko toga koji razlozi su više ili manje važniji i relevantniji kod opisivanja jednog povijesnog procesa i događanja.

Slična situacija se događa u trenutačnim objašnjenjima što se tiče Švedske i pandemije virusa korone. Navode se mnogi razlozi i odgovori poput sljedećih:

- Švedska ima visok stupanj međuljudskog povjerenja
- u Švedskoj je visok stupanj "institucionalnog domoljublja"
- racionalne i individualne vrijednosti u Švedskoj su više istaknute u usporedbi s drugim zemljama
- Švedska ima politički sistem gdje se više poštuju principi check and balance (ne znam kako se kaže na našem)
- švedska ekonomija je među najotvorenijim i globaliziranim.

Svi navedeni razlozi su relevantni i igraju uloge. Ali ni oni po sebi nisu dovoljni da objasne sve u potpunosti. Na primjer, Nizozemska, Danska i Njemačka također se smatraju liberalnijim društvima, a opet su uvedene stroge i drastične mjere u usporedbi sa Švedskom. Dok, na primjer, Južna Koreja, koja se često predstavlja kao tradicionalnije i konzervativno društvo, je imala manje stroge, ali i efikasnije mjere i postupke u borbi s koronavirusom.

Također treba imati i na umu da "švedski scenarij" nije skroz optimalan niti savršen. Postoje problemi oko sadašne strategije ministarstva za zdravlje. Na primjer, slučaj je da je više starijih osoba umrlo zbog nepotrebnih grešaka što se tiče propisa za posjete u staračkim domovima.

Postoji i kritika da je ministarstvo trebalo staviti Stockholm u karantenu. Mnogi stanovnici Stockholma su se ponašali neozbiljno jer su tijekom pandemije bez bolje opravdanih razloga išli u svoje vikendice i kuće u drugim regijama zemlje.

Uglavnom, ovaj tekst je ograničen da bi se napisala potpuna analiza i objašnjenja kako je Švedska djelovala tijekom pandemije korone i svi ti aspekti će se ustanoviti tek tijekom narednih godina kroz razna istraživanja, analize i komisije. No, jedna stvar je jasna: većina našeg ljudskog ponašanja ovisi o tome kako je naš društveni svijeti stvoren što se tiče ideja, simbola i afekcija.

Znanstvena proučavanja su kroz povijest ustanovila ono što su na različite načine opisali i filozofi Immanuel Kant, Karl Popper i Jurgen Habermas - ljudski život se odvija u sferama fizičkog, biološkog i društvenog svijeta. Znači, koronavirus koji utječe na naša tijela i kako naša tijela reagiraju na virus je dio našeg biološkog svijeta. No, naša postupanja prema virusu što se tiče politike, mjera, zakona i mnogih drugih ponašanja su dio našeg društvenog svijeta.

Znanstveni dokazi pokazuju zašto se razni mitovi mogu odbaciti kao savim netočni. Na primjer, poput mita da Šveđani, za razliku od drugih populacija, imaju poseban "nacionalni karakter" ili da Hrvatska ima stroge mjere jer su Hrvati glupi i nedisciplinirani. Ili teorije i mitovi da se virus korone širi kroz 5G mrežu i da se u Švedskoj sistematski ubijaju stariji pacijenti.

Takvi mitovi mnogima daju laka objašnjenja u vremenima koja se doživaljaju kao teška, ali isti takvi mitovi dovode do drugih problema i rizika. Jer umjesto da se vode razgovori o boljim i optimalnijim rješenjima, mitovi dovode do pogrešnih mjera, pasivnog ponašanja i nepotrebnog pesimizma u društvu.

Znači, mjere koje su, na primjer, uvedene u Hrvatskoj i drugim dijelovima svijeta poput Južne Afrike i Indije nisu rezultat ideja i mentaliteta koji su urezani u kamen. Jer se radi o aspektima koji se mogu promijeniti kroz debate i demokratske razgovore.

Objektivno gledano, bit će potrebno još vremena dok se ne ustanovi koje strategije i odluke su bile efikasnije što se tiče koronavirusa tijekom 2020. godine. No, ni Švedska ni Južna Koreja nisu ni u kakvom socijalnom eksperimentu kako to mnogi navode. Zapravo, eksperimenti traju tamo gdje su uvedene drastične i stroge mjere poput ukidanja sloboda i ljudskih prava, zatvaranjem ekonomija i društva. Zbog toga treba rušiti mitove i pridržavati se racionalnih diskusija, jer ljudsku glupost nikada ne treba podcjenjivati, naročito tijekom pandemija.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

VLADAN LAUŠEVIĆ
Vladan Laušević je autor u društveno-kulturnom časopisu Opulens u Švedskoj i redovno piše o temama slobode, demokracije i identifikacije.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.