Vezani članci:
Neki vozači Ubera prosvjeduju - protiv čega? Protiv osnova ekonomije
Liberalizacija taxi usluge u Pulu dovela veću konkurenciju i snizila cijene. Taksisti kukaju, korisnici zadovoljni
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Licemjerje vodećih ljevičara: U javnosti hejtaju ʼnereguliraniʼ Uber, u stvarnosti ne mogu bez njega
Država je jednim udarcem ubila i Uber i taksi
Lokalni šerifi ljuti što više neće moći reketariti taksiste
Državna aplikacija za taxi - može li luđe?
Ova vlada nema političke volje za reforme. Svaku promjenu uvjetovala je EU
Taksisti dobili ravnopravnost s Uberom...I jako su ljuti zbog toga
Liberalizacija taksi usluga - najbolja odluka Vlade ove godine
Pogledajte dokumente iz 1930-ih: Hrvatski poduzetnici su i tada imali probleme s komorama i državom
Usprkos sudskoj odluci u Vladi i dalje inzistiraju da je Uber ilegalna platforma
U bilo kojoj civiliziranoj zemlji ministar Butković bi sad ponudio ostavku
Kad se već Vlada nije mogla oduprijeti našistima, hoće li moći Bruxelles?
Ekonomija dijeljenja i nova industrijska revolucija: Uberizirajmo sve!
Faktograf: ni F od fakta
Pernar opet pokazao da nema pojma o tržišnoj ekonomiji
Čuvari tradicije: Ponašaju se kao vladajuća kasta koja će drugima određivati pravila
Taksisti tvrde da su za poštivanje zakona, a oni ga krše
Ministarstvo gospodarstva: Uber se ne smije zabraniti, taksi se treba rasteretiti
Što bi se postiglo zabranom Uberove aplikacije?
Potpišite peticiju protiv zabrane Ubera u Hrvatskoj!
O povlaštenima i nedodirljivima - naše autoceste i naša taksi služba
Razumna ljevica shvaća da je Uber super
Frederic Bastiat: Peticija protiv Sunca
Živimo u jednopartijskom sistemu (i ovaj put smo sami krivi)
Rat protiv Ubera je rat protiv samozapošljavanja i radnih mjesta
'Država i mafija idu skupa kao igra i Kinder jaje'
Dragi taksisti, prilagodite se! Konkurencija se ne pobjeđuje prijetnjama
Institucije i cehovska udruženja u službi siledžija i njihovih kartela
Novo na Liberalu:
Skoro 200.000 ljudi glasalo je za ovo
Brazilski UFC borac Renato Moicano i šest Misesovih lekcija iz ekonomske politike
Kolosalni poraz ljevice u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj
Privatni sektor je 'zaslužan' za 25% CO2 u atmosferi; najveći zagađivač je država
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?

Tradicionalni taksisti u paktu s đavlom: Kako otjerati Uber iz Hrvatske?


Piše: Branimir Perković
18.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Tradicionalni taksisti u paktu s đavlom: Kako otjerati Uber iz Hrvatske?


Piše: Branimir Perković
18.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Podijeli pa vladaj - jedna od temeljnih maksima Rimskog carstva koju su koristili za osvajanje i pacifikaciju brojnih područja, u hrvatskoj je politici krovni modus operandi koji političke stranke i raznorazni beskorisni paraziti na državnoj sisi koriste da očuvaju svoje fotelje i nastave pljačkati ostatak države.
 
Mora im se odati priznanje, u tome su jako uspješni. Ne samo da su uvjerili većinu stanovništva da im dopušta reketarenje, i to baš kao pravi reketari obećavajući nekakvu nepostojeću uslugu svojim žrtvama i izmišljenu prijetnju kao opravdanje, već su to stanovništvo uvjerili da aktivno brane svoje reketare. Kada čovjek dublje pogleda društvene odnose u Hrvatskoj, dobije dojam da živi u državi stockholmskog sindroma. Primjera tog poremećenog odnosa je bezbroj, a najnoviji koji se pojavio kao rezultat toga što svijet za razliku od nas ipak napreduje krupnim koracima u budućnost, je Uber, naizgled bezazlena taxi aplikacija koja je građane RH toliko preplašila da se pitanje Ubera raspravlja po novinama, portalima, forumima, birtijama, stranačkim skupovima, parkovima i sl. kao nijedno drugo. Što je građane RH toliko prepalo oko Ubera?

Ideja Ubera je jednostavna, povezivanje kupca i nuditelja usluge prijevoza. Kupac upotrijebi aplikaciju, najbliži nuditelj ponudi svoju uslugu, kupac prihvati i plati, nuditelj isporuči traženu uslugu. Vrlo jednostavan ekonomski proces, trgovina 101 - ja nešto trebam, netko to nudi, ja prihvatim i dobijem što sam platio.
 
Svijet bi zaista bio predivno mjesto kada bi sve tako jednostavno i elegantno funkcioniralo, međutim u dobrovoljne ekonomske transakcije se uvijek ugurava država. Tako dvojac postaje ménage à trois, s tim da treći subjekt, država, rijetko kada nudi nešto korisno, a remeti skladne odnose između kupca i prodavatelja. Ali Uber plaća porez na svaku transakciju te država dobiva „svoj“ dio. Pa gdje je onda problem?

Problem je što država gotovo nikada ne staje samo na porezu, ona iako je nitko dobrovoljno nije pozvao, uvijek želi određivati i kakav može biti odnos između dobrovoljnih subjekata koji međusobno trguju. Država je reketar kojemu nikada nije dosta te uvijek podiže iznos koji reketari. Tako da nije dovoljno to što uzima porez, nego mora i određivati pravila, regulacije, trošarine i licence, što joj je sve iznos dodatnog reketa.
 
I kako to u zemlji stockholmskog sindroma često biva, stare žrtve su se pobunile što je netko pronašao način da smanji dio koji mu država otima te staju u obranu zakona i regulacija koji njega samoga potkradaju bez da nude protuuslugu i tako se pozivaju na to da zakone treba poštovati.

Prvo sama ideja da zakone treba poštivati pod svaku cijenu je ne samo destruktivna, nego i opasna. Osobe koje tvrde da su zakoni tu da se poštuju zaboravljaju da su i koncentracijski logori, i ropstvo, i Apartheid, i segregacija u SAD-u, i Holodomor bili zakoniti, pa i giljotina, vješanje, inkvizicija itd. U konačnici, komunistička osuda Alojziju Stepincu je bila legalna po zakonima tadašnje države, a svi hrvatski proljećari su legalno osuđeni po tadašnjim zakonima. S moralne strane je kukavički sakrivati se iza „zakonitosti“.

Ekonomski gledano, nitko se nema pravo buniti što je netko pronašao jeftiniji i efikasniji način nuđenja njegove usluge. Kada poslovni subjekt primijeti da mu drugi poslovni subjekt oduzima tržišni udio, tj. „krade posao“, on se treba prilagoditi novonastaloj situaciji i podići kvalitetu svoje usluge minimalno na razinu konkurencije ili propasti. To je osnovni mehanizam kreativne destrukcije gdje novo, bolje, efikasnije zamjenjuje staro, lošije, neefikasno. Ako ćemo koristiti logiku da treba zaštititi tradicionalni taxi od Ubera, onda istom logikom možemo tvrditi da treba zaštititi konjske zaprege i kočijaše od tradicionalnih taksija, konje od traktora, pisma od telefona i mobitela i sve ostale stare izume od novih i superiornijih.

Nitko nikoga ne prisiljava da se vozi Uberom, sve je na dobrovoljnoj bazi. Ako su korisnici usluga prijevoza zaključili da Uber nudi bolju uslugu uz prihvatljiviju cijenu i odabiru da ga koriste radije nego klasični taxi, što se tu ima zabranjivati i ograničavati?

Da ne bude sve idealno kako logika nalaže, pobrinula se država. I zaista, sasvim razumijem tradicionalne taksiste kada kažu da im je Uber nepoštena konkurencija jer je oslobođen svih nameta, regulacija i licenci kojima su oni izloženi od strane države i mogu razumjeti njihov bijes. Država im je zavezala ruke u borbi protiv Ubera jer ih je toliko izregulirala da ne mogu mijenjati svoje poslovanje da se prilagode novonastalim prilikama, jer im je to praktički zabranila država pa svoje frustracije iskaljuju na Uberu i traže od države da ih, ako im već veže ruke, zaštiti od nelojalne konkurencije.

Poanta je sljedeća: ne postoji sukob između Ubera i tradicionalnog taksija (osim onog zdravog tržišnog) jer postoji dovoljan prostor za poslovanje i jednih i drugih, sukob je stvorila država kada je prije dolaska Ubera odlučila toliko izregulirati i izreketariti tržište taxi usluga da je ono sada nesposobno suočiti se s promjenama nastalima iz dolaska Ubera. Neprijatelj tradicionalnih taksista nije Uber, neprijatelj im je država tj. uhljebnički aparat koji reketari poslovne subjekte bez da nudi ikakvu korisnu uslugu zauzvrat.

Tradicionalni taksisti su davno sklopili „sporazum sa đavlom“. U zamjenu za isisavanje novca od taxi prijevoznika država je brojnim regulacijama i licencama zatvorila tržište za nove subjekte. Kako se sada pokazalo, to je bila medvjeđa usluga jer su se tradicionalni taksisti toliko uljuljali u sigurnost koju ima je pružila država u zamjenu za reket, da su postali nekonkurentni, neprofesionalni i nesposobni za nositi se sa promjenama modernog svijeta. Tako da je odgovornost i sudbina taksista ista kao odgovornost onih koji u bajkama prodaju dušu đavlu. Đavao će održati svoj dio nagodbe, ali kad-tad će doći po naplatu.

Nastala situacija u kojoj taksisti zazivaju državu da otjera Uber kako oni ne bi ostali bez posla i pritom koristeći patetičnu retoriku o gubljenju sredstava za prehranjivanje svojih obitelji (na kraju krajeva mogu jednostavno prijeći u Uber jer potražnja za prijevozom nije nestala, ona se samo preselila na kvalitetnije i jeftinije ponuđače), ne odgovara nikome osim državnim uhljebima koji će imati opravdanje da povise reket i Uberu koji ga je do sada uspijevao izbjeći (osim PDV-a, koji opet plate korisnici usluga). Takav rasplet situacije ne bi postigao ništa konstruktivno i samo bi zacementirao nezdrave odnose između države, taksista i korisnika taksi prijevoza. Da nešto nije ozbiljno krivo u tom odnosu, Uber ne bi ostvarivao toliki uspijeh.

Zaključno, Uber nije nikakva babaroga kojoj je cilj uništiti tradicionalne taksiste, nikakav "belosvetski neprijatelj" koji je došao da ruši bratstvo i jedinstvo između države i onih koje reketari. Uber je logičan i nezaobilazan put budućnosti i tradicionalni taksisti moraju to shvatiti te se prilagoditi toj činjenici jer prostora ima i za jedne i za druge. Tradicionalni taksisti se trebaju s Uberom ujediniti da sruše državni reket, dereguliraju i liberaliziraju tržište, maknu državu sa svojih leđa i hrabro zakorače u budućnost. Kako nas svaka bajka uči, uvijek postoji izlaz iz ugovora sa đavlom, uvijek ga se može nadmudriti. Nadam se da će tradicionalni taksisti biti dovoljno mudri da nadmudre svog đavla, državu.

Ako želimo opstati i napredovati kao država, moramo se riješiti stockholmskog sindroma i natjerati tamničare hrvatskog naroda koji sjede po raznoraznim državnim agencijama, udrugama, stranačkim i drugim tijelima, da nas prestanu reketariti. Prvi korak prema tom cilju je da shvatimo da nismo u sukobu jedni protiv drugih, vjernici protiv nevjernika, ljevičari protiv desničara, zaposlenici protiv poslodavaca itd., nego da se svi skupa moramo ujediniti protiv onih političkih i drugih snaga koji nas drže taocima u vlastitoj državi.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.