Vezani članci:
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju
Kolosalni poraz ljevice u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Spremni za (s)rat
Budite odgovorni, odstupite!
Plenković odlučno protiv dezinformiranja hrvatske javnosti o ratu u Ukrajini
Od BiH do Ukrajine, novinari Indexa se u svemu slažu s Plenkovićem
Tko ima bolji diplomatski pristup prema Ukrajini - Plenković ili Milanović?
Plenković bi podmitio ljude iz dijaspore njihovim novcem. Nitko nije toliko naivan da nasjedne
Ograničavanjem cijena goriva Vlada je otvorila vrata nestašicama
Nova mjera za potpore poduzetništvu neće utjecati na procijepljenost, evo zašto
Plenković, Beroš i Capak kao tete u vrtiću
Plenković si je umislio da je on GONG
Široka koalicija za neustavnu zabranu rada nedjeljom
Fokus protiv zabrane rada nedjeljom, traže i ukidanje epidemioloških mjera kojima se onemogućuje rad
Tko se može veseliti ʼmilijardamaʼ koje Plenković povlači iz EU?
Babić i Plenković - dvije strane iste kovanice
Mjere ne djeluju. Treba ih postrožiti.
Govor mržnje i Popperov paradoks tolerancije
Plenkovićeva prijetnja slobodi političkog govora
Andrej Plenković, radikalizacija i ekstremizam
Kako je Plenković ujedinio ljevicu, Crkvu i HDZ
Plenkovićeva vlada se usred krize ponaša kao pijani milijarder, država na sigurnom putu za bankrot
Novo na Liberalu:
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće

U čemu je Plenković točno pogriješio u izjavi o Africi?


Piše: Branimir Perković
26.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

U čemu je Plenković točno pogriješio u izjavi o Africi?

U čemu je Plenković točno pogriješio u izjavi o Africi?


Piše: Branimir Perković
26.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

"Taj trend je svojstven mnogim zemljama u Europi upravo naše veličine, to je jedno od temeljnih pitanja, i jučer smo dijelom o tome govorili, imate ogromne plus demografske trendove u zemljama Afrike i srednjeg istoka gdje je sasvim drugačija situacija, tamo je takvo siromaštvo da bi svi vapili da imaju standard kakav je u Hrvatskoj."
- Andrej Plenković

Što je premijer krivo rekao? Je li iznio krivu informaciju ili lagao? Radi li se o lošoj političkoj retorici i pokušaju relativizacije egzistencijalnog pitanja Hrvatske kao države?

Ako gledamo čisto faktički, nema ništa krivo u premijerovoj izjavi. Činjenica jest da cijela Europa desetljećima bilježi jako nisku stopu fertiliteta, tj. broja rođenih po ženi, a radi se o ekonomski najprosperitetnijem području na Zemlji s brojnim institucijama socijalne države s raznim mjerama za podizanje te stope. Također je činjenica da Afrika ima relativno visoku stopu fertiliteta iako se radi o najsiromašnijem dijelu svijeta, a države na tom kontinentu imaju razne politike kojima žele smanjiti broj rođenih jer kontinuirani rast populacije usporava gospodarski (a može se reći i društveni) razvoj.

U tom smislu, gledajući čisto činjenično stanje, premijer nije rekao ništa krivo ili lažno. S jedne strane postoji bogata Europa koja raznim mjerama potiče rađanje više djece, a s druge strane siromašnu Afriku koja pokušava smanjiti broj rođenih. Unatoč tome Europa već desetljećima ima relativno nisko stopu fertiliteta, a Afrika relativno visoku (iako i u Africi drastično opada). Premijer je tom usporedbom htio reći da pitanje broja rođenih nije pitanje bogatstva i snage gospodarstva nego društveno-kulturološko pitanje.

Ali to je simplificirano tumačenje koje ne uzima u obzir sve okolnosti koje utječu na taj fenomen. Jako loša argumentacija koja za cilj ima odbacivanje odgovornosti državne politike za demografsko izumiranje.

Radi se o drugačijim fazama demografske tranzicije. Cijela Europa se nalazi u trećoj fazi demografske tranzicije koju karakterizira pad broja rođenih i rast broja umrlih. To je neizbježna faza kroz koju prolaze sve države na dovoljno visokom stupnju socio-ekonomskog razvoja. Istu sudbinu prolaze SAD, Japan, Južna Koreja pa čak i Kina, koja je nedavno ukinula politiku jednog djeteta (i prije se moglo imati više djece ali se za tu „privilegiju“ moralo platiti), a to nije dovelo do rasta broja rođenih. Jednostavno se i Kina dovoljno socio-ekonomski razvila da uđe u treću fazu demografske tranzicije niskog broja rođenih i visokog broja umrlih. To nije moguće izbjeći jer je očigledno da se radi o fenomenu koji nije vezan za kulturu, vjeru ili etnicitet.

Afrika se nalazi u drugoj fazi demografske tranzicije koju karakterizira visok broj rođenih i relativno nizak broj umrlih. To znači da broj stanovnika raste što ograničava gospodarski rast. Ista količina bogatstva se dijeli na sve veći broj ljudi pa ako i postoji gospodarski rast, njegovi efekti su rašireni na veći broj stanovnika. Tako iako npr. neka država ima rast BDP-a od 5%, rast njenog BDP-a po stanovniku je puno manji ako se povećava broj stanovnika. Jednostavno se bogatstvo dijeli na veći broj stanovnika, a bogatstvo svakog stanovnika raste sporije nego što bi bio slučaj da ne se ukupni broj stanovnika ne povećava.

Obje faze demografske tranzicije za sobom nose određene negativne efekte, ali nažalost baš kao što su faze neizbježne isto vrijedi i za negativne efekte. U drugoj fazi demografske tranzicije koju prolazi Afrika veliki rast stanovništva ograničava gospodarski rast pa većina zemalja uvodi razne politike kojima je za cilj smanjivanje rasta stanovništva. Te politike se kreću od „podučavanja“ stanovništva o koristima malih obitelji do ekstremnih situacija u kojima se zabranjuje veći broj djece od dopuštenog. Po takvoj zabrani je najpoznatija Kina koja je politiku jednog djeteta iskoristila za uravnoteženje demografskih kretanja u drugoj fazi kako bi ostvarila brži rast standarda i izbjegla otežavajuće efekte koje velik rast populacije može imati na države u razvoju.

Problemi treće faze demografske tranzicije u kojoj se nalazi Europa su upravo suprotni. Niska stopa fertiliteta je u tom slučaju ograničavajući faktor gospodarskog rasta jer se stvaraju neravnoteže na tržištu rada i mirovinskom sustavu. Desetljetni pad broja rođenih dovodi do manjkova radne snage i povećanje udjela stanovništva koje se nalazi u mirovinskom sustavu tj. prestaro je da bi radilo. Sve manji broj radno aktivnog stanovništva uplaćuje u mirovinski sustav za sve veći broj umirovljenika što dovodi do rasta poreznog opterećenja rada i istodobno do relativnog smanjenja mirovina u odnosu na prosječnu plaću. To je štetno za gospodarstvo jer stvara pritisak na veće oporezivanje zbog toga što je veliki dio biračkog tijela (umirovljenici) primoran birati političare koji će povećanjem poreznog opterećenja održavati visinu njihovih mirovina.

Jedno od rješenja tog problema je imigracija i uvoz radne snage. To je lakši način koji za sobom povlači i druge troškove integracije novog stanovništva u sustav države domaćina (jezik, sigurnost, obrazovanje, pravna integracija…). Teži (vjerojatno i skuplji) način je podizanje stope fertiliteta na održive stope. Procjenjuje se da je minimum stope fertiliteta od 2.1 (malo više od dvoje djece po ženi) nužan za održavanje demografske reprodukcije i zadržavanje trenutnog broja stanovnika.

Stoga ne može se reći da je premijer rekao nešto krivo, ali je usporedio dvije sasvim različite faze demografske tranzicije pa njegova usporedba nema smisla. Hrvatski demografski problemi su usporedivi s ostatkom Europe a nikako s Afrikom. 

Premijer je pokazao apsolutno nepoznavanje problematike koja je u zadnje vrijeme u fokusu javnosti ili je namjerno relativizirao kompleksno pitanje da bi odbacio odgovornost i opravdao nesposobnost svoje Vlade da preokrene negativne demografske trendove.



Jer iako se radi o sveeuropskom problemu, ipak je sasvim jasno da su loše politike pogoršale ionako loš trend. A primarno se radi o lošim gospodarskim politikama započetima još u vrijeme prijašnjih Vlada koje su dovele do prolongiranja gospodarske krize koja je u Hrvatskoj trajala 6 godina. Za usporedbu većini zemalja zapada je trebalo dvije do tri godine da prebrode krizu. Hrvatska slobodno može proglasiti „izgubljeno desetljeće“ jer se BDP još nije vratio na predkrizne razine.

Politike zaduživanja (javni dug se povećao s 39 na 80%), odbijanje bilo kakvih reformi, odbijanje politike štednje, održavanje prevelike i neefikasne birokracije, korumpiranost i povećanje ionako prevelikog poreznog opterećenja su pogoršale demografsku sliku Hrvatske. Podaci DZS-a pokazuju da se broj rođenih u Hrvatskoj polako povećavao do 45.000 godišnje a do 2018. je pao ispod 37.000.

Vlada premijera Plenkovića nije napravila ništa značajno drugačije od prijašnjih Vlada i nastavila je s istim politikama „STABILNOSTI“ koje su Hrvatsku i dovele do demografske katastrofe. Relativiziranje tog problema i izbjegavanje odgovornosti je politički te moralno neodgovorno. Samo još jedan dokaz da se radi o prosječnom birokratu, a ne čvrstom državniku kakvog Hrvatska treba.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.