Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...

11.10.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Usporedili smo udio godišnje učiteljske plaće u BDP-u po stanovniku RH s drugim zemljama Europske unije.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...

Usporedili smo udio godišnje učiteljske plaće u BDP-u po stanovniku RH s drugim zemljama Europske unije.
PIŠE Mario Nakić

Hrvatski učitelji su potplaćeni i nedovoljno cijenjeni. To je izjava koju u javnosti često slušamo, pogotovo u vrijeme štrajkova i kada sindikati traže veće plaće za svoje štićenike, ali nikada se nitko nije ni potrudio dokazati tu izjavu, kao da je riječ o nekoj nepobitnoj činjenici koja se podrazumijeva sama od sebe.

Podsjetit ću samo na neke naslove iz medija: "Hrvatski učitelji - potplaćeni, nedovoljno cijenjeni" (Narod.hr), "Zašto učitelji štrajkaju? Pogledajte kakve plaće imaju njihove kolege u Sloveniji i Finskoj" (Tportal), "Šibenski učitelji: Potplaćeni smo" (Slobodna Dalmacija), "Učitelji su potplaćeni i necijenjeni u društvu. Plaće imaju kao kolege u Tanzaniji" (Klikinfo)... Sindikati često ponavljaju tezu o potplaćenim prosvjetnim radnicima u Hrvatskoj (vidi ovdje i ovdje).

Populisti u medijima poput Tportala uspoređuju nominalnu plaću učitelja u Hrvatskoj i Finskoj, pritom potpuno zanemarujući različite mogućnosti koje imaju te dvije države zbog različite razine BDP-a.

Postoji jedna metoda kojom možemo prilično točno provjeriti jesu li učitelji, nastavnici i profesori u Hrvatskoj zaista potplaćeni i nedovoljno cijenjeni kao što često možemo čuti. Pogledajmo podatke koje je nedavno objavila Europska komisija, o početnoj plaći za kvalificiranog učitelja u javnoj školi za države članice EU u odnosu na njihov BDP per capita. I usporedimo hrvatski rezultat s rezultatom drugih država članica EU.





Nominalno najbolje plaćeni su učitelji u Luksemburgu, ali njihova početna učiteljska bruto plaća godišnje iznosi oko 69 posto luksemburškog BDP-a po stanovniku. To je znatno slabije od hrvatskih učitelja-početnika koji primaju godišnje oko 106 posto BDP-a po stanovniku.

Slabije plaćeni (u odnosu na BDP) i, prema tome, slabije cijenjeni od hrvatskih učitelja još su i učitelji u Švedskoj koji godišnje primaju tek oko 70% švedskog BDP-a per capita, učitelji u Finskoj (62%), u Slovačkoj (42%), u Sloveniji (70%), u Belgiji (80%), Španjolskoj (100%), Francuskoj 68%), Mađarskoj (49%) itd.

U odnosu na BDP per capita, samo u Njemačkoj i Danskoj učitelji su cjenjeniji, odnosno bolje plaćeni nego u Hrvatskoj. U svim ostalim zemljama Europske unije učitelji su potplaćeniji nego u Hrvatskoj.

Što nam to govori? Možda i dalje netko može reći da su hrvatski učitelji potplaćeni i nedovoljno cijenjeni, ali to je u skladu s našim mogućnostima. Ne možete primiti više novca nego što je moguće, odnosno više nego što država zaradi. Ako netko kaže da su učitelji u Hrvatskoj potplaćeni, trebao bi to reći i za svako drugo zanimanje.

Hrvatska je siromašna zemlja, ima nizak BDP u odnosu na skoro sve druge zemlje EU, malo proizvodimo i slaba nam je produktivnost, zato su nam plaće svima male i zato se svi osjećamo kao da baš naše zanimanje nije dovoljno cijenjeno. Ali kada pogledamo konkretne brojke, onda ispada da zanimanja vezana za državne službe u Hrvatskoj primaju veći udio novca u BDP-u nego u većini drugih europskih država, pa čak i više nego u nekim puno bogatijim zemljama od Hrvatske.

Za one koji inzistiraju na tome da učitelji trebaju primati bolje plaće jer to je ulaganje u znanje i budućnost (s time se slažem), postoji rješenje, ali ono nije ni brzo ni lako. Država treba ekonomski ojačati. A to može učiniti samo kroz povećanje ekonomskih sloboda, rasterećenje rada i poduzetništva, kako bi se povećala ekonomska aktivnost. Trebaju nam reforme javne uprave i gospodarstva s ciljem povećanja poduzetničke aktivnosti. Kad se poveća ekonomska aktivnost, tržišna dinamika i ojača gospodarstvo, onda će biti realno i povećati plaće javnim i državnim službenicima.

Anketa
Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
Ocijeni članak
UKUPNA OCJENA
1
2
3
4
5
Ocjenjivanje sadržaja omogućeno je samo članovima Udruge Liberal.hr. Učlanite se - kliknite ovdje - da biste mogli ocjenjivati tekstove i dobili pristup drugim dijelovima portala za članove.
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Europska unija treba pokazati da je bolja od Rusije
Učitelji se organiziraju: ʼNaša je dužnost oduprijeti se tiraniji straha i iracionalnostiʼ
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Novac Europske unije neće spasiti Hrvatsku od propadanja
UNICEF: 168 milijuna djece gubi budućnost zbog lockdowna. Državnici trebaju otvoriti škole
Hrvati među nacijama koje najmanje vjeruju svojoj vladi i EU institucijama
Nordijsko istraživanje: Otvorena škola bez maski ne utječe na širenje virusa
Plenković je Hrvatsku pretvorio u socijalni slučaj Europske unije
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a
Nadajmo se da gospođa s ovim transparentom ne predaje povijest
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Kako su DM i Lidl ukrali profesorima dostojanstvo
Protivnici liberalizma koriste stare i isprobane metode: Tko zapravo prezire ʼobičnog čovjekaʼ?
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Pretraži Liberal
Unesite pojam koji želite pretražiti
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Udruga "Liberal.hr"
O UDRUZI | UČLANI SE | DONIRAJ

PODRŽITE LIBERAL.HR:

IBAN za donacije: HR5923900011101229527
Model plaćanja: 00, poziv na br. primatelja: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: