Usporedili smo udio godišnje učiteljske plaće u BDP-u po stanovniku RH s drugim zemljama Europske unije.

Hrvatski učitelji su potplaćeni i nedovoljno cijenjeni. To je izjava koju u javnosti često slušamo, pogotovo u vrijeme štrajkova i kada sindikati traže veće plaće za svoje štićenike, ali nikada se nitko nije ni potrudio dokazati tu izjavu, kao da je riječ o nekoj nepobitnoj činjenici koja se podrazumijeva sama od sebe.

Podsjetit ću samo na neke naslove iz medija: "Hrvatski učitelji - potplaćeni, nedovoljno cijenjeni" (Narod.hr), "Zašto učitelji štrajkaju? Pogledajte kakve plaće imaju njihove kolege u Sloveniji i Finskoj" (Tportal), "Šibenski učitelji: Potplaćeni smo" (Slobodna Dalmacija), "Učitelji su potplaćeni i necijenjeni u društvu. Plaće imaju kao kolege u Tanzaniji" (Klikinfo)... Sindikati često ponavljaju tezu o potplaćenim prosvjetnim radnicima u Hrvatskoj (vidi ovdje i ovdje).

Populisti u medijima poput Tportala uspoređuju nominalnu plaću učitelja u Hrvatskoj i Finskoj, pritom potpuno zanemarujući različite mogućnosti koje imaju te dvije države zbog različite razine BDP-a.

Postoji jedna metoda kojom možemo prilično točno provjeriti jesu li učitelji, nastavnici i profesori u Hrvatskoj zaista potplaćeni i nedovoljno cijenjeni kao što često možemo čuti. Pogledajmo podatke koje je nedavno objavila Europska komisija, o početnoj plaći za kvalificiranog učitelja u javnoj školi za države članice EU u odnosu na njihov BDP per capita. I usporedimo hrvatski rezultat s rezultatom drugih država članica EU.





Nominalno najbolje plaćeni su učitelji u Luksemburgu, ali njihova početna učiteljska bruto plaća godišnje iznosi oko 69 posto luksemburškog BDP-a po stanovniku. To je znatno slabije od hrvatskih učitelja-početnika koji primaju godišnje oko 106 posto BDP-a po stanovniku.

Slabije plaćeni (u odnosu na BDP) i, prema tome, slabije cijenjeni od hrvatskih učitelja još su i učitelji u Švedskoj koji godišnje primaju tek oko 70% švedskog BDP-a per capita, učitelji u Finskoj (62%), u Slovačkoj (42%), u Sloveniji (70%), u Belgiji (80%), Španjolskoj (100%), Francuskoj 68%), Mađarskoj (49%) itd.

U odnosu na BDP per capita, samo u Njemačkoj i Danskoj učitelji su cjenjeniji, odnosno bolje plaćeni nego u Hrvatskoj. U svim ostalim zemljama Europske unije učitelji su potplaćeniji nego u Hrvatskoj.

Što nam to govori? Možda i dalje netko može reći da su hrvatski učitelji potplaćeni i nedovoljno cijenjeni, ali to je u skladu s našim mogućnostima. Ne možete primiti više novca nego što je moguće, odnosno više nego što država zaradi. Ako netko kaže da su učitelji u Hrvatskoj potplaćeni, trebao bi to reći i za svako drugo zanimanje.

Hrvatska je siromašna zemlja, ima nizak BDP u odnosu na skoro sve druge zemlje EU, malo proizvodimo i slaba nam je produktivnost, zato su nam plaće svima male i zato se svi osjećamo kao da baš naše zanimanje nije dovoljno cijenjeno. Ali kada pogledamo konkretne brojke, onda ispada da zanimanja vezana za državne službe u Hrvatskoj primaju veći udio novca u BDP-u nego u većini drugih europskih država, pa čak i više nego u nekim puno bogatijim zemljama od Hrvatske.

Za one koji inzistiraju na tome da učitelji trebaju primati bolje plaće jer to je ulaganje u znanje i budućnost (s time se slažem), postoji rješenje, ali ono nije ni brzo ni lako. Država treba ekonomski ojačati. A to može učiniti samo kroz povećanje ekonomskih sloboda, rasterećenje rada i poduzetništva, kako bi se povećala ekonomska aktivnost. Trebaju nam reforme javne uprave i gospodarstva s ciljem povećanja poduzetničke aktivnosti. Kad se poveća ekonomska aktivnost, tržišna dinamika i ojača gospodarstvo, onda će biti realno i povećati plaće javnim i državnim službenicima.