Vezani članci:
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu
Porezni rezovi povećali proračun, sad treba još smanjiti poreze
Marić ne zna koji bi porez smanjio. Evo prijedloga...
Država bi profitirala ukidanjem poreza na dobit
Efikasnost maski protiv covida: Primjer Baltika
U neočekivanom obratu Estonija je dobila vladu s desnim populistima
Liberali u Estoniji obećali smanjiti naknadu za nezaposlene pa pobijedili na izborima
Kako ostati u Hrvatskoj, a poslovati u Estoniji? Vrlo jednostavno...
Tek kad s Jelačićevog trga budemo mahali zastavama Estonije, znat ćemo da su promjene na vidiku
Fact check: Utječe li visina učiteljske plaće na kvalitetu obrazovanja?
Estonija prvi put bilježi rast stanovništva, evo kako su uspjeli preokrenuti trendove
Kako je Estonija pobijedila Finsku i Švicarsku u efikasnosti obrazovanja
Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju
Kako je Estonija postala najnaprednija zemlja istočne Europe?
Zemlje koje ulažu u poslove budućnosti: Singapur najbolji u svijetu, Estonija u Europi
Ove zemlje imaju najjednostavniji porezni sustav u razvijenom svijetu
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Zemlje Baltika - pametnom politikom za 20 godina od siromaštva do prosperiteta
Estonija - zemlja koja je postigla sve što Hrvatska nije
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Sindikalni porez bi bio grubo kršenje ljudskih prava
HGK ima novu inicijativu za uništenje malog poduzetništva u Hrvatskoj
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

Ukinimo porez na dobit i uvedimo porez na *isplaćenu* dobit!


Piše: Matej Hittner
17.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Ukinimo porez na dobit i uvedimo porez na *isplaćenu* dobit!


Piše: Matej Hittner
17.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Igra mačke i miša s državom je poduzetnička svakodnevica u Hrvatskoj, pa tako i u slučaju pripreme završnog računa i prijave poreza na dobit. Zloglasni PD obrazac je svojevrstan test računovodstvene kreativnosti koji prisiljava računovođe da temeljito češljaju zakone kako bi zgrabili bilo koju slamku nade da će im oporezivi iznos biti smanjen.

Problem kod poreza na dobit je u samom izračunu i definiranju dobiti te (ne)inicijativi da se prikaže "stvarna" dobit. U savršenom svijetu, poduzetnik bi dobit prikazao kao čistu razliku između prihoda i rashoda, bez potrebe za dodatnom manipulacijom. No, kako svatko želi biti što manje opljačkan od strane države, ljudi posežu za računovodstvenim trikovima kako bi sačuvali plodove svoje poslovne aktivnosti. Iako pojam "trik" ima u jednu ruku negativnu konotaciju, riječ je o sasvim legalnim i često preporučenim mjerama, no izraz "računovodstveni trik" je u ovom slučaju prikladan kada ubrzo spomenemo estonski model oporezivanja dobiti.

Prikazana dobit se tako nastoji umanjiti na razne način. Prisilnim stvaranjem dodatnih troškova, rezerviranjima, porezno kreditnim štitom, manipulacijom vrijednosti gotovih proizvoda, ubrzanom amortizacijom itd. Osim što je potrebno platiti porez na dobit, firme su prisiljene plaćati akontacije za porez na dobit kroz tekuću godinu, na temelju poreza plaćenog za prethodno razdoblje te time praktički kreditiraju državu.

Postoji li jednostavniji oblik oporezivanja trgovačkih društava a da se može reći da je pravedan? Postoji. Oporezivanje *isplaćene* dobiti po uzoru na Estoniju. Estonija nas može poučiti mnogočemu te između ostalog i adekvatnim poreznima zakonima. Rječ je o državi s najkompetitivnijim poreznim sustavom na svijetu. Nije potrebno spominjati da imaju flat tax na dohodak, no vrijeme je da pogledamo i njihov način oporezivanja dobiti. Naime, umjesto da se oporezuje dobit, neovisno što se s njome radi, Estonija oporezuje samo novac koji izlazi iz firme.

Dakle, kada si vlasnik firme želi isplatiti novac iz firme ili ukoliko korporacija želi isplatiti novac dioničarima, u tom trenutku ih okrzne porez na isplaćenu dobit. Da bude jasno: nijedan porez nije dobar. Porez je krađa jer je iznuđen prisilom. No isto tako, nisu svi porezi jednako loši te je estonski model manje loš od trenutnog poreza.

Estonski model:

1. Eliminira potrebu za računovodstvenom manipulacijom. Firme mogu prikazati veću dobit, bez straha da će plaćati veći porez

2. Porez se plaća kada poduzetnik ili uprava firme odluče, a ne kada država želi

3. Zakoni vezani uz porez su drastično jednostavniji. Nema potrebe nabrajati sve uvjete u kojima se povećava ili smanjuje porezna osnovica

4. Ukida dvostruko (trostruko!) oporezivanje putem poreza na kapitalnu dobit te prireza na kapitalnu dobit za novac koji izlazi iz firme

5. Manje ljudi je potrebno u poreznoj upravi. Porez se plaća svojevrsnim automatizmom i nije potrebno gledati financijske izvještaje firme pod povećalom

6. Stimulira dugoročno ulaganje u državu, ne kažnjavajući stvaranje profita (porez se primjenjuje pri prijenosu novca iz podružnice u inozmenu matičnu firmu)

Pitanje koje se postavlja pri implementaciji ove porezne reforme je za koliko bi to povećalo deficit, tj. umanjilo trenutne porezne prihode od dobiti. Vjerujem da bi se kratkoročno porezni prihodi svakako smanjili, ali koliki god da manjak bio, to je cijena koju bi bez problema trebalo platiti rezanjem državnih rashoda.

Na estonski model ne treba gledati kao na neki povlašteni model koji nosi svoju cijenu, već na nešto što bi trebalo biti STANDARD i što će dugoročno povećati prosperitet društva. Jednostavno, pošteno, učinkovito.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MATEJ HITTNER
Matej Hittner je diplomirao međunarodni management na Sveučilištu Klagenfurt. Dva semestra je proveo u Beču i Hong Kongu.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.