Već tri godine Europom bijesni najkrvaviji rat u povijesti. Američke bankare koji su posudili ogromne iznose Velikoj Britaniji i Francuskoj brinu vijesti o revoluciji u Rusiji, koja bi mogla ugroziti položaj Antante ako se Rusija povuče iz rata.

Prošle, 1916. godine predsjednik Wilson je u tijesnoj izbornoj trci jedva osvojio drugi mandat pod sloganom "On nas drži podalje od rata". Međutim, početkom 1917. g. Njemačka počinje potapati američke trgovačke brodove, a javnost saznaje da Njemačka nudi savez Meksiku i Japanu u slučaju američkog ulaska u rat. Wilson zbog toga ima potporu javnosti da traži proglašenje rata Njemačkoj i Austrougarskoj, koje i dobiva u travnju 1917.

Ipak, nisu svi oduševljeni intervencijom niti trećom mobilizacijom u 150-godišnjoj povijesti SAD-a. Socijalistička partija Amerike tiska oko 15 tisuća letaka kojima nagovara obveznike da se opiru novačenju, a glavni tajnik Charles Schenck završit će u zatvoru zbog novog zakona za "pokušaj poticanja insubordinacije i ometanja regrutacije i novačenja".

Iz pera suca Olivera Holmesa, koji je napisao odluku Vrhovnog suda SAD-a, doznajemo sadržaj letka:

"Na prednjoj strani, dotični dokument je citirao prvi dio trinaestog amandmana [koji zabranjuje ropstvo i prisilni rad osim za osuđenike], tvrdio da Zakon o novačenju krši ideju koju amandman utjelovljuje te da je biti novak jedva bolje nego biti osuđenik. Žarkom retorikom sugerirao je da je novačenje jednako despotizmu u svom najgorem obliku te grozan zločin protiv čovječanstva u korist malobrojne elite Wall Streeta. Pisalo je 'Ne pokori se zastrašivanju', ali se barem u formi ograničilo na mirne mjere poput peticije za stavljanje zakona izvan snage.

Druga i kasnije tiskana strana bila je naslovljena 'Pozovi se na svoja prava'. Napisani su razlozi zbog kojih se može tvrditi da svatko tko ne priznaje 'tvoje pravo da izjaviš protivljenje novačenju' krši ustav, a u nastavku je pisalo 'Ako ne održavaš i ne pozoveš se na svoja prava, pomažeš u njihovom negiranju i uskraćivanju svim građanima i stanovnicima Sjedinjenih Američkih Država, kojima je svečana dužnost da ih sačuvaju'. Pisalo je da argumenti druge strane dolaze od lukavih političara i plaćeničkog kapitalističkog tiska te da čak i tiho pokoravanje Zakonu o novačenju znači davanje podrške notornoj uroti. Negirao je ovlast slanja građana u strane zemlje i da tamo pucaju po njihovim stanovnicima, dodao da nema riječi kojima bi se moglo izraziti osudu koju takva hladnokrvna bešćutnost zaslužuje, itd., itd., zaključujući 'Trebaš dati svoj doprinos u održavanju i potvrđivanju prava naroda ove zemlje'."

Jeste li očekivali pozive na nasilje ili još oštriju retoriku, a ne argumente koji su ne samo zakoniti, nego i dobrim dijelom zastupljeni u mainstream tisku nakon američke invazije na Irak do danas? U sljedećem pasusu odluke možemo pročitati najpoznatiji citat Holmesa:

"Najstroža zaštita slobode govora ne bi štitila čovjeka koji lažno viče 'vatra!' u kazalištu i time izazove paniku."

Prije sto godina, strah od požara u kazalištu izazivao je slične reakcije kao što bi danas izazivali povici "bomba" i "pucaju" uz bacanje petardi par dana nakon većeg terorističkog napada.

Bilo da se radi o vođi oporbe kojemu služi kao uvod u baljezganje o govoru mržnje (koji je zaštićen ustavom SAD-a), bilo da se radi o prvoj osobi ministarstva orvelijanskog naziva "kulture i medija", bilo da se radi o fizičaru koji u informativnom televizijskom programu govori o cijepljenju, rečenicu često (nepotpuno) citiraju ljudi ne znajući da je napisana u potvrdi zatvorske kazne mirovnim aktivistima te da je od 1969. godine na snazi drugi presedan zbog kojeg bi Schenck i njegovi suvremenici, koji su osuđeni po njegovom primjeru, bili danas oslobođeni krivnje.

Kada vam netko sljedeći put dođe s metaforičkim argumentom o "vikanju 'vatra!' u kazalištu" zbog cenzure dnevnog menija zabranjenog govora, imate dva izbora. Možete mu reći da je u originalu te često citirane rečenice "kazalište" krvavo bojište Europe tijekom Prvog svjetskog rata, a "vatra" pamflet koji potiče pisanje peticije protiv novačke obveze te ga pitati o tome. Alternativno, pitajte ga za mišljenje o drugom najpoznatijem citatu iz pera istog autoriteta, suca Olivera Holmesa:

"Vrlo smo često svjedoci da javno blagostanje od najboljih može zatražiti polaganje života za domovinu. Bilo bi čudno kada od onih koji oslabljuju snagu države ne bismo mogli tražiti manje žrtve, žrtve one ponekad ni ne osjećaju, kako bismo spriječili da nas preplavi nesposobnost. Umjesto da zbog kriminalnosti čekamo na egzekuciju degeneriranog potomstva ili da im zbog njihove imbecilnosti dopustimo da umru od gladi, bolje je za cijeli svijet da spriječimo očito nesposobne da šire svoju vrstu.

Načelo kojim se potkrjepljuje prisilno cijepljenje dovoljno je široko da se može primijeniti i na podrezivanje jajovoda. Tri generacije imbecila je posve dovoljno."