Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je gostujući na gospodarskom panelu u Beogradu izjavio da je "Srbija u prvoj polovini 2026. ostvarila gospodarski rast od 3,5 posto" i da je "po tome broj 1 u Europi". Je li to točno?

Prvo, rast BDP-a se mjeri kvartalno - svaka tri mjeseca. Nema polugodišnjeg. Tako je Vučić izvalio brojku koja je vjerojatno izmišljena i teško ju je objektivno provjeriti i usporediti.

Srbija je u prvom kvartalu 2026. ostvarila godišnji rast BDP-a 3,2 posto, a u drugom kvartalu 3,8 posto. Vučićeva procjena od 3,5 je vjerojatno medijan između ta dva broja. Ako je tako, onda je lako zaključiti da govori neistinu - Srbija nije "broj 1 u Europi".

Slovenija je u prvom kvartalu 2026. imala godišnji rast od 3,2 posto (jednako kao i Srbija), a u drugom kvartalu značajno više - 4,8 posto. Medijan za Sloveniju u prvoj polovini 2026. bio bi, dakle, 4 posto.

Danska je ostvarila još bolji gospodarski rezultat - u prvom kvartalu 6,2 posto, a u drugom 4,6 posto - medijan 5,4 posto.

Malta je imala 4,2 u prvom i 4,5 posto u drugom kvartalu - medijan 4,35 posto.

Sjeverna Makedonija je ostvarila gospodarski rast u prvom kvartalu 3,1 i u drugom 4,3 posto - medijan 3,7 posto.

Poljska u prvom kvartalu 3,9 i u drugom 3,7 posto - medijan 3,8 posto.

Nisam dalje tražio, već ovo je sasvim dovoljno da se dokaže kako srpski predsjednik nije iskren, a novinari (uključujući one u Hrvatskoj) masovno prenose njegove izjave bez prethodne provjere istinitosti.




Prema javno dostupnim podacima objavljenim na stranicama Trading Economics, najmanje 6 europskih država imalo je veći godišnji rast BDP-a od Srbije u prvoj polovini 2026. godine, i to prema Vučićevim vlastitim mjerilima. Neke od tih država (npr. Danska, Slovenija, Malta) čak i značajno veći medijalni rast u prva dva kvartala.

Bitno je ovdje još dodati i to da bi se po rastu BDP-a trebale uspoređivati isključivo države sličnog ekonomskog stanja, odnosno one koje kreću od slične početne točke. Razlog je vrlo matematičke prirode: kada brojci 100 dodate broj 1, to je rast od samo 1 posto. Ako isti taj broj dodate broju 10, dobijete rast od 10 posto - deset puta veći rast, a zapravo im je dodana ista vrijednost. Zato je, recimo, rast Švicarske u drugom kvartalu za 2,6 posto realno veći i značajniji od rasta Srbije za 3,8 ili Sjeverne Makedonije za 4,3 posto.