Policija je dala do znanja da zaustavljanje žena zbog burke neće biti njihov prioritet, a bolnice i javni prijevoz ne žele forsirati zakon bez policije.

Zabrana burke u Nizozemskoj pala je prvoga dana nakon što je zakon stupio na snagu budući da je policija dala do znanja da neće forsirati njegovu provedbu.

Novi zakon zabranjuje nošenje bilo čega preko lica - uključujući burke, motorističke kacige i sl. - u javnim zatvorenim prostorima kao što su škole, bolnice, vlakovi i autobusi. Osoba koja uđe u te prostore prekrivenog lica bit će upozorena da otkrije lice ili će morati platiti novčanu kaznu između 150 i 415 eura. Zakon se ne odnosi na ulice, trgove i parkove.

Međutim, pokazao se kao nepotreban jer ga nitko ne želi provoditi. Nizozemska policija je dala do znanja da neće smatrati zaustavljanje žena koje nose burku svojim prioritetom te je zabrinuta da bi ovaj zakon mogao spriječiti neke ljude da dođu policiji prijaviti zločin kad se dogodi.

Kompanije koje obavljaju javni prijevoz također su dale do znanja da njihovi kondukteri i vozači neće forsirati provedbu tog zakona.

"Policija nam je rekla da zabrana burke nije prioritet i da neće biti u mogućnosti odgovoriti na pozive zbog kršenja tog zakona unutar uobičajenih 30 minuta, ako uopće budu odgovorili. Nije na djelatnicima u transportu da rade policijski posao i kažnjavaju ljude", rekao je Pedro Peters, glasnogovornik RET mreže za javni prijevoz.

Federacija nacionalnih bolnica je u izjavi za medije također dala do znanja da se taj zakon neće provoditi ni u bolnicama. "Nije naš posao da zabranimo ženama ulazak u bolnicu zbog burke, to je posao policije. Ne znamo na koji način bi burka u bolnici mogla dovesti do problema".

Nizozemska je zadnja u nizu europskih zemalja koje su zabranile i donijele zakonske restrikcije za nošenje burke u javnosti. To su prethodno učinile Francuska, Švicarska, Njemačka, Belgija i Danska. Iako nizozemska desno-liberalna vlada tvrdi da ova zabrana ne targetira isključivo muslimane, ona je pozdravljena od strane desnih populista, poput poznatog nizozemskog desničara Geerta Wildersa koji je rekao da je uvođenje zabrane burke "povijesni dan".

"Vjerujem da bismo trebali sad učiniti drugi korak, a to bi bila zabrana marame", rekao je Wilders koji je završio u medijima diljem svijeta prije dvije godine, kada je osuđen zbog širenja mržnje prema imigrantima.

Lani, kad je nizozemski parlament usvojio taj prijedlog, Wildersova stranka je tvrdila da je riječ o "početku procesa deislamizacije Nizozemske". Iako u Nizozemskoj muslimani čine oko 4 posto stanovništva, samo manjina tamošnjih muslimanki nosi burku. Pretpostavlja se da je njihov ukupni broj svega nekoliko stotina.

Muslimanska stranka u Roterdamu je obećala da će platiti kaznu za svakoga tko bude kažnjen. Femke Halsema, gradonačelnica Amsterdama i članica Zelenih, dala je do znanja da lokalne gradske vlasti neće forsirati provedbu tog zakona.

Usprkos svemu, zakon je na snazi. Tow Zwart, pravnik sa Sveučilišta u Ultrechtu, naglašava kako u svakom trenutku postoji mogućnost da žene koje nose burku nalete na nekog ljutog vozača autobusa ili konduktera u tramvaju koji ih mogu kazniti. "To bez sumnje utječe na njihovu mogućnost sudjelovanja u javnom životu."