Vezani članci:
Brazilski UFC borac Renato Moicano i šest Misesovih lekcija iz ekonomske politike
Mises: Kako ekonomske ideje utječu na nacionalnu politiku i zapadnu civilizaciju
Male tvrtke su nositelji gospodarskog rasta u RH, a država ih sputava
Sve hrvatske stranke imaju istu ekonomsku politiku
Sjećate se kad su nas plašili imigrantima iz Rumunjske i Bugarske?
Krugman prosvirao: Optužuje Njemačku da premalo troši
Novo na Liberalu:
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina

Zapuhali su neki novi vjetrovi...


Piše: Branimir Perković
23.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zapuhali su neki novi vjetrovi...


Piše: Branimir Perković
23.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Životarenje, sklapanje kraja s krajem, beskrajna sadašnjost bez budućnosti i romantiziranje prošlosti zbog tmurne sadašnjosti i neizvjesne budućnosti, tako se može opisati život prosječnog stanovnika RH. Ali upravo tako se može opisati i način vođenja države.

Društvo i politika su neraskidivi jedni s drugim, jedno nužno utječe na drugo i određuju smjer razvoja cijele države. Ali tko ima primat, koja strana više utječe na onu drugu?

Naravno da je smisao politike vlast i održavanje na njoj, i s te pozicije je ona uvijek kratkovidna. Ako društvo nešto želi, politika mu mora to dati da bi se održala na vlasti. Upravo u tome leži problem političke scene u RH koja proizvodi kratkoročne politike u svrhu održavanja trenutnog stanja, u svrhu ostanka na vlasti i u svrhu životarenja u neprekinutoj sadašnjosti. Društvo je na to naviklo i dapače, to je željelo cijelo ovo vrijeme.

Ipak, pušu novi vjetrovi. Dio naroda je shvatio da ne možemo žrtvovati budućnost u ime sadašnjosti, ne možemo žrtvovati buduće generacije u ime komfora sadašnjih generacija, ne možemo životariti i stagnirati jer tada ustvari nazadujemo budući da svi ostali gledaju prema budućnosti i idu naprijed.

Kakva je odgovornost politike u uvjetima kada ona očigledno proizvodi sistem kakav ljudi žele? Jer očigledno je društvo željelo dosadašnje politike s obzirom na to da je politička situacija oduvijek bila stabilna. Sigurno politika nije jedina kriva za sve dosadašnje promašene ekonomske poteze do sada jer su takvi potezi bili indirektno pozdravljeni od samog društva, budući da su dvije političke stranke koje su ih provodile uvijek pobjeđivale na izborima, a njihove vlade su uvijek bile relativno stabilne. Ali političari ne duguju narodu samo sadašnjost, njihova odgovornost je i u budućnosti, oni ne duguju glasačima samo održavanje trenutnog stabilnog status quo, oni duguju i njihovoj djeci, oni duguju budućim generacijama te stoga moraju gledati ne samo kratkoročne posljedice svojih odluka nego i one dugoročne. To je njihova politička odgovornost jer su odgovorni za cjelokupni povijesni tijek razvoja društva, a ne samo trenutno održavanje na vlasti. Ako su pravi političari, ako su najbolje od onoga što ova država ima za ponuditi, onda je njihova dužnost kao svojevrsne intelektualne elite da razvija društvo, a ne da se vodi logikom pukog održavanja.

Činjenica je, izgleda, da dosadašnje političko vodstvo u RH definitivno nije bilo ono najbolje što društvo može ponuditi. Desetljeća negativne selekcije, u kojoj su se izabirali podobni a ne sposobni, mediokriteti a ne intelektualci, povijesni fetišisti a ne vizionari, amateri a ne profesionalci, neodgovorni a ne odgovorni i rodbinski umreženi a ne kvalitetni, dovela su Hrvatsku na rub održivosti, a njene građane na rub egzistencije. Države ne propadaju u krizama, ne propadaju u ratovima, one propadaju kada njeni stanovnici prestanu u nju vjerovati. A očigledno sve manje i manje ljudi vjeruje u Hrvatsku, posebno mladi koji se masovno iseljavaju u druge zemlje koje gledaju u budućnost a ne životare u vječnoj sadašnjosti i romantiziranoj prošlosti.

Ekonomske politike od osamostaljenja definitivno pokazuju upravu tu političku neodgovornost, ali i društvenu neodgovornost, koje ni jedna nisu sposobne gledati dugoročno te su paralizirane strahom od promjena. Hrvatska je jedna od zemalja koje su najsporije i najneučinkovitije prošle kroz tranziciju iz socijalizma u kapitalizam, a od pustog straha ekonomija nam egzistira u nekakvom vječitom limbu između jednog i drugog, ne posve socijalistička, ali definitivno ne posve kapitalistička. Kapitalizam je jedva zagazio u državu, a već su nas počeli plašiti kako nas uništava trenutni "neoliberalni kapitalizam". Činjenica da takav neoliberalni kapitalizam ni u najslabijoj inačici uopće ne postoji u državi nikome nije zasmetala da ga označi kao glavnog krivca za sve društvene probleme.

Kakav neoliberalni kapitalizam u zemlji koja se po ekonomskim slobodama nalazi u rangu afričkih država ili čak ispod njih? Kakav neoliberalni kapitalizam u zemlji gdje država poreznom politikom destimulira i rad i poduzetništvo i investicije? Kakav neoliberalni kapitalizam u državi gdje bez partijske, ups, stranačke iskaznice teško pronaći posao? Kakav neoliberalni kapitalizam u kojoj postoji 500-600 poreznih i parafiskalnih davanja? Kakav neoliberalni kapitalizam u državi iz koje horde mladih ljudi bježe upravo u države koje imaju manju ulogu države, više ekonomskih sloboda, tj. u države koje se puno više mogu nazvati "neoliberalne"?

 Trenutno stanje društvene svijesti je da se uvijek treba pronaći neki drugi krivac za naše probleme, sve da bi mogli nastaviti sa destruktivnim ponašanjima, kratkoročnim politikama, neprekidnom životarenju, krađu budućnosti. Trenutni društveni konsenzus je da zadužujemo buduće generacije, da održavamo vlastiti lažni komfor, da životarimo i da svu odgovornost prebacujemo ili na nekoga drugoga u sadašnjosti koji nam je kriv za probleme koji smo sami stvorili, ili ih prebacujemo budućim generacijama. A buduće generacije to polako shvaćaju i kažu vam "Nećemo ispaštati zbog vas!" te sele u druge države.

Zadnjih godina se pojavila dovoljno velika kritična masa koja sve to razumije i traži promjenu dosadašnjih ekonomskih i poreznih politika jer su one do sada bile destruktivne a ne razvojne i kratkoročne a ne dugoročne. Služile su za održavanje klijentelističkih mreža, prenapuhane birokracije, stranačkih i drugih uhljeba, kupnju biračkog tijela, bogaćenje političara. A sve se to prešutno dopuštalo zbog nekoliko sitnih mrvica koje su se dobacivale i narodu.

Ne možete tako više! Nećemo vam to dopustiti! Stvorio se skup pojedinaca koji su prozreli vašu igru i kažu "Dosta!". Zahtijevamo promjenu ekonomske paradigme, porezne paradigme i političke paradigme! Želimo ekonomske politike budućnosti a ne prošlosti, želimo razvojnu strategiju gospodarstva, želimo slobodnu ekonomiju, a ne polusocijalističku partijsku državu! Želimo da se rad ne kažnjava visokim poreznim opterećenjem! Želimo poduzetničku slobodu i prostor za kreativnost rad i inovacije!

Odbijamo vaše klijentelističke strukture, vašu uhljebsku bujajuću birokraciju, vaš nepotizam i nesposobnost, vaše kupovanje glasača, vaše licemjerje i vaše korištenje državnog aparata za krađu od naroda.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.