Iako čine 49,6 posto svjetske populacije žene čine jednu trećinu ukupnog poduzetništva. Prema podacima Svjetske banke među vlasnicima proizvodnih poduzeća u svijetu žene čine 34 posto. Hrvatska je na 72. mjestu s ispodprosječnim udjelom od 32 posto.

Mnogi smatraju kako žensko poduzetništvo ovisi o zakonskim propisima i potporama te snazi gospodarstva, ali to se pokazalo netočnim. Zemlje s najvećim udjelom poduzetnica su nerazvijene ili zemlje u razvoju u Africi i Južnoj Americi, npr. Samoa, Bolivija, Uganda i Bocvana. Zemlje s najmanjim udjelom poduzetnica (ispod 4%) su također nerazvijene zemlje Afrike i Azije - Afganistan, Eritreja, Jemen, Irak itd. Dakle, nerazvijene i zemlje u razvoju nalaze se i na vrhu i na dnu liste.

Prema istraživanju GEDI Svjetskog instituta za poduzetništvo i napredak "nema univerzalnog recepta" za žensko poduzetništvo, ali neke stvari su indikativne:

"Sloboda poslovanja, koja uključuje uklanjanje zakonskih i regulatorskih prepreka za razvoj, je neophodni uvjet za poduzetništvo. Ekonomski razvoj, sam po sebi, nije dovoljan da bi se iskoristio kompletan potencijal ženskog poduzetništva. Društvene norme su često skrivene prepreke; uklanjanje kulturološkog vela koje može odvratiti žene od poduzetničke vizije je od ključnog značaja."

Ove godine objavljeno je veliko istraživanje Mastercard Index of Women Entrepreneurs 2017 koje uključuje 83 zemlje (nažalost, ne i Hrvatsku). Došlo je do zaključka da žensko poduzetništvo raste 6% godišnje u svijetu. U više od pola zemalja poduzetnice su u prosjeku inovativnije u svojim poslovnim vizijama od njihovih muških kolega. Na njihovom vrhu liste zemalja s najvećim udjelom žena u poduzetništvu našli su se Novi Zeland, Kanada, SAD, Švedska, Singapur i Belgija. Na samom dnu su Bangladeš, Egipt, Saudijska Arabija i Alžir.

"Neke zemlje, poput Južne Koreje, Japana i Singapura, imaju savršene uvjete za pokretanje posla, ali žene se rjeđe odlučuju preuzeti rizik. U Japanu, primjerice, većina žena ne želi u poduzetničke vode jer su u strahu od eventualnog neuspjeha. Taj rizik muškarci u Japanu puno češće preuzimaju. S druge strane, u Argentini koja ima izrazito nepovoljne uvjete poslovanja, žene se češće hvataju u koštac s preprekama i ostvaruju bolje rezultate od muškaraca."

Novi Zeland, prvak po udjelu žena u poduzetništvu, također je treći u svijetu na Indeksu ekonomskih sloboda. Po udjelu poduzetnica Kanada je na drugom mjestu na ovom indeksu, a šestu poziciju zauzima po ekonomskim slobodama. Singapur je šesti na ovom indeksu, a drugi na indeksu ekonomskih sloboda. Očita je poveznica između razine ekonomskih sloboda i udjela žena u poduzetništvu (iako ekonomska sloboda nije jedini faktor koji utječe na žensko poduzetništvo).


Klikni na sliku za uvećani pregled

Jedna od komponenata uzetih u obzir ovim istraživanjem je "pristup znanju i financijama" koji mjeri otvorenost društva i zakona prema ženama u biznisu. Ovdje je Singapur osvojio prvo mjesto s 90,6 od 100 mogućih bodova, drugi je Novi Zeland (89,5), treća Južna Afrika (86,7), a četvrti Vijetnam (86,6). Vijetnam, kao zemlja u kojoj vlada Komunistička partija i koja je tek nedavno prihvatila kapitalizam kao ekonomski sustav, iznimno puno radi na osnaživanju žena u društvu, što je jako zanimljivo. Međutim, i kad pogledamo ovu komponentu, osobito sam vrh (Singapur i Novi Zeland), opet je neizbježna poveznica s indeksom ekonomskih sloboda. Zemlje s najslabijim pristupom i društvenom potporom ženama u poduzetništvu su Egipat i Bangladeš koji su ostvarili manje od 50 bodova.

Često slušamo i u Hrvatskoj priče kako je nepravedno što je na vodećim pozicijama u tvrtkama premalo žena. To je zato što je u Hrvatskoj premalo žena među poduzetnicima. A sad znamo i kako to promijeniti. Prvi preduvjet je, očito, povećavanje ekonomskih sloboda, a to se čini smanjivanjem poreza, ukidanjem nepotrebnih nameta, smanjivanjem birokratskih i zakonskih prepreka i regulacija. Ako želite spolnu jednakost u poduzetništvu, zahtijevajte od države da oslobodi ekonomiju.