Europski parlament je na društvenim mrežama objavio grafikon država članica EU prema tzv. gender pay gapu ili razlici u ukupnom prihodu između žena i muškaraca. Podaci su iz 2023. godine (najnoviji dostupni) i prema njima Hrvatska ispada prilično moderna i feministička zemlja u odnosu na većinu drugih.

U Hrvatskoj ta razlika iznosi 7,4 posto (u korist muškaraca) dok je prosjek Europske unije 12 posto.

Najmanja razlika je u Luksemburgu, gdje žene u prosjeku zarađuju bolje od muškaraca (za jedan posto). Druga je Belgija gdje muškarci imaju prednost za 1 posto, a treća Italija gdje je ta razlika 2 posto. Zatim su tu Rumunjska, Malta i Slovenija s razlikama od 4 i 5 posto. Hrvatska je na sedmom mjestu.



Lošije od Hrvatske su, između ostalih, Irska (8 posto), Švedska (11 posto), Francuska (12 posto), Nizozemska (13 posto), Danska (14 posto), Finska (17 posto)…

Najgore su Njemačka, Mađarska, Češka i Austrija s 18 posto te Latvija s 19 posto.

Što je gender pay gap i kako se računa?

To je razlika u ukupnom prihodu između muškaraca i žena. Bitno je razumjeti da to NIJE "različita plaća za isti rad", kao što mnogi novinari, političari i profesionalne feministice često pogrešno predstavljaju.

Ta razlika ima sasvim logična objašnjenja i ona su znanstveno dokazana. Do nje dolazi prvenstveno zbog različitih osobnih preferencija i želja svakog pojedinog radnika ili radnice. Istraživanja su pokazala da kod muškaraca i žena bez djece razlike praktički nema. Najveća razlika se pokazuje kod zaposlenika koji imaju djecu. Muškarci s djecom skloniji su prihvaćati rad prekovremeno, vikendom i praznikom koji je obično više plaćen, dok su žene s djecom sklonije prihvaćati slobodne dane.

Europska unija provodi neke totalitarne i prilično agresivne politike kako bi umjetno smanjila tu razliku, prvenstveno usmjeravajući se na represiju privatnog sektora. Uvodi rodne kvote u uprave većih privatnih poduzeća. To neće pomoći u konkurentnosti EU na globalnom tržištu, a još više neće pomoći u njihovim naporima da "zatvore razliku" u plaći - što uopće ne bi trebali ni raditi - ali zato stvara probleme poduzetnicima i gospodarstvu.

Hrvatska ima razliku u ukupnom prihodu između muškaraca i žena manju od većine drugih, često bogatijih i prosperitetnijih zemalja, iz vrlo jednostavnog razloga - kod nas su državni i javni službenici plaćeni bolje nego u drugim zemljama, a žene čine više od dvije trećine (69 posto) zaposlenih u našem javnom sektoru. Kad premijer Andrej Plenković prihvati zahtjeve aktualnih štrajkača u prosvjeti, ta će razlika biti još manja.