Piše: Denis Čupić
7.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4
Piše: Denis Čupić
7.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4
Gospodarska nepismenost našega naroda je vjerojatno najopasnija pojava u našem društvu, puno opasnija i od sloma cijelog gospodarstva, činjenice da smo predzadnja zemlja Europske unije, efekta Agrokora na gospodarstvo, pa skoro u rangu porezne presije na cijelo gospodarstvo i građanstvo.
Gospodarska nepismenost se oslikava u svim aspektima našega društva, od učenika i studenata do osoba mlađih, srednjih i naravno starijih generacija. Glavni simptom gospodarske nepismenosti je žaljenje za nekim starim vremenima, što još kod generacije odgojene u doktrini socijalizma shvatljivo, do čiste vulgarne demagogije i populizma. Glavna odlika populizma je vrlo brzo i vrlo glasno identificiranje krivca za sve, pa i za urasli nokat s kojim se naš gospodarski analfabet to jutro probudio. U većini slučajeva postoji jedan jasno identificirani krivac, a ime mu je "banka", banka je dežurni krivac vulgaris. Postoji i jedan još opasniji soj krivca, a to je "strana banka", postoji mutacija koja se zove "stranac" i genetski modificirana mutacija koja se zove "strani ulagač". Za našeg gospodarskog analfabeta postoji i čaroban lijek za gore opisane krivce koji se zove "narod".
Nije narod čarobna tableta koja će izliječiti sve boljke, narod je za njih doktor, onaj najbolji doktor. Narod će preuzeti banke, narod će preuzeti pokradeno, narod će preuzeti firme, narod će preuzeti koncesije, narod će ukinuti kreditno ropstvo, narod će dijeliti stanove, narod će dijeliti obavezni analfabetski rekvizit - smartphone.
I tako, gospodarski analfabeti izašli su na ulice, kažu da probude svijest građana, da osvijeste narod, imaju čak i stranku. Krenuli su oni osvješćivati tako narod, skupili su poklonike, kažu, neće neki zli privatnici, neoliberali i što ja znam tko sve ne, uzimati narodu narodno, neće živjeti od naroda. Uspjeli su čak i napraviti savršenu varku i zavarati neoliberale, uspjeli su velikom žrtvom svih njih ući u Sabor. Sada tih nekoliko cigli živi na račun i od naroda, ali to je samo varka, znaju gospodarski analfabeti da samo oni najgori od naroda su dovoljno glupi da plaćaju poreze i pune proračun iz kojeg se njihove žrtvene cigle plaćaju, dobivaju subvencionirani ručak u restoranu Sabora i hlade guzice kad već ne i glave u ugodno klimatiziranom prostoru Sabora.
Cesta je postala njihova pivnica, pučki tribuni sa smartphoneom su postali proklamatori politike naroda i socijalističke solidarnosti. Šire oni ljubav spram liberala, neoliberala, konzervativaca, socijalista vulgaris čak jer oni su svi pokrali narod koji sada može klicati: "Stigao je izbavitelj!". Stigao je mesija, mesija je zid, zid šupljih cigli koji se najlakše poruši informacijom, čitanjem, shvaćanjem, zapostavljanjem demagogije, floskula i populizma.
I sada te hrabre cigle moraju poduzeti sve što mogu kako bi spriječile da ljudi shvate osnove gospodarstva i ekonomije. Najbolji put za to je biti glasan i glasniji od drugih. Zato se šuplja cigla najglasnije glasa.
Najgori efekt kombinacije gospodarske nepismenosti, glasne demagogije, ljepljivog populizma i narodskih floskula svijet je upoznao u tridesetim godinama prošlog stoljeća usponom nacionalsocijalizma, ideologije koja je krenula napadom na banke, kapital i strance, a sve zbog nesposobnosti da se radom, shvaćanjem i rješavanjem gospodarskih problema krene u oporavak društva koje je ušlo u recesiju kao posljedicu Pruskih ratova i Prvog svjetskog rata. Antikapitalizam se ubrzo pretvorio u antisemitizam jer je jedna velika narodnosna grupa bila uključena u gospodarske tokove i tako proglašena nepoželjnom i opasnom. Uvijek kada se široki društveni pokret kroz demagogiju nametne kao čarobno rješenje za ekonomske probleme, dođu crna vremena. Upravo to se događa u jednoj širokoj populaciji našeg društva i protiv te anomalije moramo se boriti.
Kako se boriti? Borimo se obrazovanjem, već godinama niz nas govori kako treba već u osnovne škole uvesti programe upoznavanja sa ekonomijom, poduzetništvom, osnove osobnih financija. Kako se djecu od vrtića treba upoznavati s načinom funkcioniranja ekonomije kako bi u svojim starijim godinama bila zainteresirana proučavati, čitati i sposobna logički razmišljati. Za početak, zaštitimo djecu od demagogije i populizma zabranom ulaska ovakvih aktivista u prostore škola i školskih dvorišta, jer upravo ovdje ovi populisti vide svoje pivnice i zametke svoga pokreta. Sada su krenuli po nas, liberale, neoliberale, poduzetnike, angažirane pojednice, čak i po konzervativce, vrebaju bankare, političare. Kada ojačaju, doći će i po vas!