Vezani članci:
Autoritarne nacionalističke vlade - najveća prijetnja liberalnoj demokraciji
Slavoj Žižek priznaje: 'Svi ljevičarski projekti 20. stoljeća doživjeli su propast'
Antička demokracija - kako je populizam ubio Sokrata
Većina novinara je naprosto zaljubljena u novog zagrebačkog gradonačelnika. Evo zašto je to opasno...
Vrdoljakovi argumenti za ukidanje predsjedničkih izbora su loši
Demokratski socijalizam je oksimoron - ne funkcionira čak ni u teoriji
Indeks demokracije: U tri godine Hrvatska pala za 6 mjesta, i dalje smo predzadnji u EU
Pupovac, Bandić i Flego pridružili su se brojnim velikim političarima Zapada: Povijest demonstrativnih napada hranom
Ne, zapadna civilizacija nije proizašla iz judeo-kršćanskih vrijednosti
Kako popraviti demokraciju: Vrijednosno neutralan proračun
Šeks nam prodaje maglu. Dvostranački sustav u Hrvatskoj bi legalizirao jednoumlje
Indeks demokracije: Hrvatska dijeli 54. mjesto s Ganom, pretposljednja u EU
Mala lekcija iz demokracije za gospodu iz HND-a
Može li nas demokracija odvesti u fašizam ili socijalizam?
Potpisali ste peticiju protiv Glasnovića? Čestitam, osvojili ste...
Wannabe tirani ignoriraju postojanje dobre volje i zato će uvijek biti poraženi
Pustite Pernara na miru!
Otkud toliki strah od privatnih knjižnica i muzeja?
Zašto će rezanjem poreza plaće rasti političarima, a ne radnicima na minimalcu?
Kakva je alternativa?
Pernar širi mržnju protiv stranaca i stranog kapitala. Jesmo li stvarno ʼsluge na svojoj zemljiʼ?
Je li Hrvatska stvarno otporna na populizam?
A kako bi bilo da oni plate dugove Uljanika iz svoga džepa?
Pernar se hvali blokiranjem ljudi na fejsu, a ne tako davno žalio se što je blokiran na fejsu
Vijesti iz budućnosti: Hrvatska 2022.
Kako bi Hrvatska izgledala da nema globalizacije?
Nema razlike između Kolinde, Plenkovića i Pernara. Treba nam netko kao Maggie!
Hrvatska politika je poput Zemljine kore - ima li mjesta za liberalizam?
Devalvacija kune - lijepa priča koja bi naštetila izvozu
Plenković ismijava Bunjca umjesto da pogleda vlastite redove
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo
Što je to ʼneliberalna demokracijaʼ?

Što je to ʼneliberalna demokracijaʼ?


Piše: Mario Nakić
31.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Što je to ʼneliberalna demokracijaʼ?

Što je to ʼneliberalna demokracijaʼ?


Piše: Mario Nakić
31.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Član Živog zida je u emisiji Otvoreno rekao da njegova stranka ne želi liberalnu, već iliberalnu demokraciju. O čemu je riječ?

U sinoćnjoj emisiji Otvoreno HRT-a sudjelovao je Dominik Vuletić, član Odbora za pravosuđe Živog zida, koji je rekao jednu jako zanimljivu stvar:

"Mi smo za potpuno nov koncept države. Ne ovu korumpiranu liberalnu demokraciju, nego jednu iliberalnu državu koja neće imati veze s ovim HDZ-om", kazao je Vuletić te radi jasnoće i jačeg dojma ponovio: "iliberalnu, ne liberalnu".

Vuletić je nespretno preveo engleski pojam "illiberal democracy" u "iliberalna demokracija", na hrvatskom jeziku bi ispravni prijevod bio "neliberalna demokracija". Kakva je to "neliberalna" demokracija? Da bismo shvatili ovaj, u zadnje vrijeme sve popularniji koncept koji zagovaraju gotovo sve novokomponirane populističke opcije diljem zapadnog svijeta, prvo moramo definirati pojmove "demokracija" i "liberalna demokracija".

Demokracija je vladavina iz ili od naroda (doslovni prijevod s grčkog jezika). Ideja je, ukratko, da građani jedne države biraju upravu, odnosno vladu, slobodnim izborom između kandidata koji su se slobodno kandidirali. Na taj način se volja naroda prenosi na vlast koja je izabrana da provodi tu volju.

Liberalna demokracija je puno širi pojam od same demokracije, a nastala je u 18. stoljeću skupa s nastankom liberalizma. Oci liberalne misli, poput Hobbesa, Lockea, Smitha, Thomasa Jeffersona i drugih, shvaćali su dobro da za uspjeh demokratske države nije dovoljno održavati slobodne izbore na kojima se bira vlast. Smisao države je zaštita prava i sloboda svakog pojedinca, pa prema tome država ne smije dozvoliti mogućnost da većina na referendumu ili političkim izborima donese odluku uskraćivanja temeljnih ljudskih prava manjini.

Zato postoji Ustav kao najviši dokument jedne države i koji ograničava volju većine tako da ne zadire u prava nijednog pojedinca. Iako su i skoro sve totalitarne države u prošlom stoljeću imale ustav, on je bezvrijedan ako ne vrijedi u praksi jednako za sve.

Također, u liberalnoj demokraciji postoji trodioba vlasti, u kojoj je svaka grana vlasti samostalna i služi kao provjera onih drugih grana. To se zove checks & balances. Ukratko, u liberalnoj demokraciji vlast proizlazi iz volje većine, ali ta volja i vlast je ograničena cijelim setom mehanizama.

Da bi liberalna demokracija funkcionirala, potrebno je da građani budu svjesni svojih prava i sloboda, da funkcionira vladavina prava i jednakost pred zakonom, da mediji uživaju velike slobode pisanja i govora te neovisnost o bilo kojoj vlasti, da postoje javne kritike svega što vladajući govore i čine itd.

Neliberalna demokracija je demokracija bez tih dodatnih mehanizama ili ona u kojoj su takvi mehanizmi obezvrijeđeni.

Iako različiti modeli takve, neliberalne demokracije, postoje već dugi niz godina (npr. Singapur), na Zapadu se pojam "neliberalne demokracije" spominje tek u zadnje vrijeme. Mađarski premijer Viktor Orban je prije par godina rekao da on u Mađarskoj želi neliberalnu demokraciju, na što mu je njemačka kancelarka Angela Merkel odgovorila da ona ne zna za takvo što jer "demokracija može biti samo liberalna".

Tehnički gledano, Merkel nije u pravu jer postoji i socijalistička demokracija kakvu smo imali u SFRJ i kakva je još uvijek na snazi u Sjevernoj Koreji i na Kubi - to je demokracija u kojoj građani biraju na "slobodnim" izborima kandidate za različita tijela vlasti izuzev onog najvišeg, ali svi kandidati moraju biti komunisti. U Singapuru imaju slobodne izbore i višestranačje, ali je sloboda govora i medija prilično ograničena i jedna im je stranka na vlasti cijelo vrijeme, a oporbenjaci su u prošlosti često bili progonjeni od strane restriktivnog zakona.

Rusija stvara neliberalnu demokraciju već desetak godina i to Putinu ide dosta uspješno s obzirom da je na prošlim predsjedničkim izborima osvojio više od tri četvrtine glasova.

U neliberalnoj demokraciji vladari imaju tendenciju umanjiti moć svih mehanizama koji bi im mogli biti kontrola ili prepreka u neograničenoj vladavini, pa tako postavljaju svoje suce u Ustavni sud, koriste razne načine da ovladaju utjecajem nad svim važnijim medijima, koriste se populizmom i manipuliraju narodom da bi preko referenduma umanjili moć parlamentu, bore se protiv NGO sektora i preuzimaju što veću kontrolu nad privatnim sektorom u ekonomiji.

Uz to često idu zakoni koji umanjuju prava i slobode raznim manjinskim skupinama - od imigranata i nacionalnih manjina do LGBT zajednice koja im je posebno na piku.

Takve prakse možemo danas vidjeti u Rusiji, Mađarskoj, Poljskoj, Srbiji...a prema najavama nove vlasti nije isključeno da i Italija krene u tom smjeru. Ali nisu samo desni populisti skloni neliberalnoj demokraciji. Isto se dogodilo i Venezueli posljednjih godina pod socijalističkom vladom predsjednika Nicolasa Madura.

Jako je bitno shvatiti kamo to vodi. Kada vladar uspostavi dovoljnu kontrolu i uspije neutralizirati sve liberalne mehanizme, onda on dobiva bezgraničnu vlast. Izbori postaju samo formalnost jer će svaku ozbiljnu političku prijetnju eliminirati i prije nego što takav protivnik uopće dođe u poziciju da se kandidira. Iako se pobornici neliberalne demokracije jako vole pozivati na "narod", taj narod u konačnici gubi svaku moć i kontrolu nad državom.

Nije nimalo čudno što se Živi zid zalaže za takav koncept države, ali isto tako treba znati da takvih težnji ima i u HDZ-u. Mnogi desničari, glasači HDZ-a, često će reći "mi smo većina, oni se nama trebaju prilagoditi i poštivati to što mi kažemo" kad pričaju o manjinskim skupinama, npr. Srbima ili homoseksualcima. Kada kažu "Zašto se u Vukovaru ne bi proveo referendum o nastavi na ćiriličnom pismu za Srbe?", nadajući se da će većina (Hrvati koji ne vole Srbe) izglasati da Srbi ne smiju imati nastavu na pismu kojem žele - to je želja za neliberalnom demokracijom, odnosno onim da većina odlučuje o pravima manjine.

U Hrvatskoj, ako ćemo realno, prava liberalna demokracija nije nikada zaživjela samo zbog toga što pravosuđe nije neovisno i efikasno. Ustavni sud je procijenio 2013. da referendum o braku, na kojem se jasno pod krinkom nekakve zaštite braka išlo uskratiti prava jednoj manjini, nije neustavan. Ustavni sud u Austriji, s druge strane, je presudio da je svaka diskriminacija homoseksualaca u zakonima koji reguliraju bračne odnose protuustavna. Austrijski sud je ispravno shvatio svoju zadaću - zaštititi svakog građanina od zakonske diskriminacije. Naš sud to nije bio u stanju uočiti, zato je upitno koliko su naša ustavna prava uopće zaštićena u ovoj zemlji.

Populistički pokret se temelji na nezadovoljstvu građana institucijama države. Oni su to nezadovoljstvo pretvorili u borbu protiv liberalizma. Mnogi građani ne mogu shvatiti da nepravda nije proizašla iz tekovina liberalizma i jednakosti, već iz nesposobnosti državnih institucija da provode vladavinu prava. Populisti će sav bijes usmjeriti prema manjinama i strancima (stranim, vanjskim faktorima poput EU i SAD-a), zato što je to dokazani način kako kontrolirati masu. Priče o ugroženosti većine, huškanja protiv ljudskopravaških aktivista - sve to su odlike wannabe tirana koji bi ukinuli liberalnu demokraciju.

Liberalizam je set ideja koji je postavio ideološki temelj za ukidanje monarhija, početak industrijske revolucije, globalizaciju, trajni međunarodni mir u većem dijelu svijeta i sve ostalo što sada imamo. Odbaciti vrijednosti liberalizma i nadati se da je moguća nekakva drugačija demokracija s jednakim ili većim napretkom i mirom je totalna utopija. Čak i zemlje koje nemaju liberalno demokratsko uređenje funkcioniraju isključivo zbog suradnje s onima koje imaju. Kina ne bi nikada postigla gospodarski napredak bez otvaranja za investicije i trgovinu s SAD-om, ali SAD je napredovao i puno prije otvaranja Kine. Svijet bez liberalne demokracije bio bi pun sukoba, ratova, totalitarizma i siromaštva.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.