Ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir osvojio je etiopljanski premijer Abiy Ahmed Ali. Mediji su ovu vijest popratili prilično mlako, budući da su mnogi očekivali kako će ona pripasti mladoj švedskoj eko-aktivistici Greti Thunberg. Pomalo iznenađujuće, nagrada je ipak otišla u ruke osobe koja je postigla neke konkretne rezultate umjesto medijskoj zvijezdi.

Tko je Abiy Ahmed Ali? Nagradu je osvojio zahvaljujući naporima da prekine dugogodišnji konflikt između Etiopije i susjedne Eritreje. Abiy je to učinio tako što je odmah po preuzimanju premijerske funkcije prošle godine donio odluku o prepuštanju grada Badme Eritreji. To je bilo područje sukoba više od 20 godina, a nijedan dosadašnji vođa Etiopije nije ni pomišljao na kompromis. Desetci tisuća ljudi su smrtno stradali u neredima između etničkih skupina, a mnogi su uhićeni.

Abiy je ukinuo Antiteroristički zakon koji je dotad omogućavao zatvaranje i smrtno kažnjavanje političkih zatvorenika. Oslobodio je iz zatočeništva desetke tisuća političkih zatvorenika, uključujući i one koji su bili osuđeni na smrt zbog antidržavnih aktivnosti. Najavio je i promjenu ustava i ustrojstva same države jer etnička federacija, po njegovom mišljenju, ne odgovara svojoj svrsi, već samo produbljuje sukobe.

Još prije dolaska na premijersku poziciju, Abiy je napravio mnoge značajne stvari za mir u cijeloj regiji, na primjer pokrenuo je Forum za vjerski mir na koji je pozvao predstavnike različitih kršćanskih skupina iz Etiopije i okolnih država (on je musliman) da zajedno rade na mirnom suživotu.

I nešto što bi moglo biti posebno zanimljivo, Abiy je član (sada i predsjednik) krajnje lijeve stranke ODP čija je vodeća ideologija demokratski socijalizam. Usprkos tome, pokrenuo je velike gospodarske reforme u Etiopiji koje uključuju privatizaciju državnih tvrtki, liberalizaciju tržišta i otvaranje prve etiopljanske burze dionica.

Etiopljansko gospodarstvo do lani je funkcioniralo isključivo "na državni pogon", odnosno prevladavala je planska, socijalistička ekonomija. Abiy je shvatio da to tako ne funkcionira pa je u ljeto prošle godine skupa s koalicijskim partnerima iz široke lijeve koalicije najavio privatizaciju. Državni monopoli u telekomunikacijama, distribuciji električne energije i svi industrijski sektori otvoreni su za privatnu konkurenciju. Udjeli u većini državnih poduzeća su prodani. Država se riješila dijela dionica čak i u avioprijevoznom poduzeću Ethiopian Airlines iako je u njemu zadržala većinski udio.

Željeznički promet, šećerna industrija, hoteli i još mnoga poduzeća ponuđeni su domaćim i stranim investitorima na otvorenim dražbama. Abiy je to objasnio svojoj javnosti obećavajući smanjenje javnog duga i poboljšanje kvalitete usluge. Međutim, nisu svi to vidjeli kao prednost. Najglasnija kritika dolazi od njegovih koalicijskih partnera. Iako su svi podržali normalizaciju odnosa s Eritrejom, neki mu zamjeraju što je oslobodio previše zatvorenika te izražavaju zabrinutost za javnu sigurnost. Tvrde da radi "previše i prebrzo". Naravno, i privatizacija je predmet kritika među političarima i u javnosti.

Ipak, njegove reforme već daju odlične rezultate. Etiopija je krajem prošle godine postala najbrže rastuće gospodarstvo u Africi s godišnjim rastom od 9,2 posto (iako su prethodna predviđanja glasila 8,5 posto). Standard Etiopljana se ubrzano poboljšava, što će sada biti još lakše u miru, etničkom i vjerskom suživotu i sa slobodnijim tržištem.