Vezani članci:
Jednima javni novac za obnovu, drugima empatija
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Covid propaganda: Kako se manipulira statistikom
Mladi u Hrvatskoj su konzervativniji od svojih roditelja, a žene žele više države
Pad broja stanovnika, sam po sebi, nije nikakva tragedija
Plenković bi podmitio ljude iz dijaspore njihovim novcem. Nitko nije toliko naivan da nasjedne
Neke Tomaševićeve odluke, zbog kojih ga mnogi kritiziraju, zapravo nisu loše
Hoće li Vlada osnovati Stožer za demografiju? Evo koje bi mjere mogli uvesti...
Dosad najbolji prijedlog protiv iseljavanja: ʼPoslodavcima omogućiti lakše otpuštanje i zapošljavanje radnikaʼ
Srbi bi selili na Zapad, skoro nitko ne želi u prijateljsku Rusiju
Politika jednog djeteta - kad dobre namjere rezultiraju katastrofalnim posljedicama
Demografska logika Vlade RH: Pomozi jednoj obitelji da bi otjerali pet drugih
Kome odgovara demografska politika lokalne samouprave?
Za 9 mjeseci Hrvatska može očekivati baby boom, a to nije jedini pozitivni utjecaj SP-a...
Subvencioniranjem kredita za mlade država čini uslugu samo bankama
U čemu je Plenković točno pogriješio u izjavi o Africi?
Odgovor države na problem iseljavanja - još veće iseljavanje
Kako je Puljak popljuvao program stranke Pametno
Predsjedničine mjere za bržu propast Hrvatske
Hrvatski ministri se natječu za prvaka u disciplini bacanja novca u vjetar
Zbog katastrofalne državne politike Hrvata je sve manje
Mjere za spas nataliteta su promašene i neodržive
Radnička fronta si je zabila autogol: Mladi odlaze tamo gdje ima kapitala!
Ovo je jedino rješenje demografskog problema (i neće se svima svidjeti)
Kako se kaže - Пенава ili Pjenava?
Svi pričaju o nekakvoj nacionalnoj mržnji, a ljudi se vrijeđaju i tuku zbog j*benog parkinga!
Napad na kafiće kod Knina treba okarakterizirati kao terorizam
Mržnja prema Srbima je skroz besmislena i štetna za Hrvatsku
Ne, reakcija gradonačelnice Supetra nije za pohvalu, ali je, nažalost, za Hrvatsku sasvim normalna
Kako je biti Srbin u Hrvatskoj? Pupovac je zadnji koji bi o tome nekoga mogao educirati
Novo na Liberalu:
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit

Akademija u službi šovinizma


Piše: Predrag Rajšić
Photo: Petrinjaturizam/Zadarski list
3.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Akademija u službi šovinizma

Akademija u službi šovinizma


Piše: Predrag Rajšić
Photo: Petrinjaturizam/Zadarski list
3.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Kada bi vam netko rekao da predstavljate prijetnju kulturnoj tradiciji grada u kojem živite samo zato što ste došli sa sela, kako biste na to reagirali? Ako bi vam uz to netko rekao da ste čak i prijetnja prirodnoj vegetaciji toga grada samo zato što ste sa sela, pretpostavljam da biste mu uputili zbunjen pogled. Ako bi vas uz to optužio da snosite odgovornost za nečiju želju da napusti grad u kojem živite baš vi jer time što ste sa sela zatirete urbani duh toga grada i time smanjujete motivaciju za ostanak obrazovanih ljudi, pretpostavljam da vam ne bi bilo svejedno.

Ako vam ni to nije dovoljno da se zabrinete za objektivnost osobe s kojom razgovarate, ona bi vam mogla dodati i to da bi čak bilo bolje da je umjesto vas u taj grad došla neka druga ruralna pridošlica, samo da nije vaše nacionalnosti. Kombinacija vaše nacionalnosti i činjenice da ste sa sela, po tumačenju vašeg sugovornika, je kombinacija fatalna za dobrobit vašega grada.

Dobro, da bismo bili fer prema vašem sugovorniku, moramo napomenuti da njemu u svemu tome ne smetate vi kao pojedinac nego činjenica da se previše ljudi vaše nacionalnosti nastanilo u vašem gradu. Kad bi vas bilo manje, i vas kao pojedinca bilo bi lakše tolerirati.

Dobro, rekli biste, ako netko ovakav i postoji, sigurno je to neki marginalni lik čija šovinistička naklapanja nitko ionako ne sluša. Takvi ispadi sigurno ne bi prošli kod ljudi kojima osjećaj za logiku nije pomućen šovinizmom. I ja sam tako mislio dok na bespućima akademske mreže researchgate.net nisam nabasao na uradak objavljen od strane Sveučilišta u Zagrebu, napisan rukom sveučilišne profesorice. Ne vjerujete? Evo direktnog citata:

Život gradića barokne arhitektonske jezgre, umiljate prirode i bogate kulturno-prosvjetne tradicije postepeno se prilagođavao silovito naseljenim pridošlicama...Zatiranjem urbanog duha smanjivala se ne samo motivacija za ostankom već i mogućnost zapošljavanja obrazovanih ljudi. Zbog toga grad nije privlačio mlade i obrazovane ljude (vidjeli smo da doseljenici velikim dijelom potječu sa sela), a potiskivao je "stare" urbane Petrinjce.

Ovaj citat dolazi iz znanstvenog rada prof.dr.sc. Jadranke Čačić-Kumpes "Promjene etničke strukture Petrinje: demografski i sociološki aspekti" objavljenog 1991. u izdanju Instituta za migracije i narodnosti. Pored gorenavedenog retoričkog “bisera” ima u tom uratku još sličnih ispada, ali neću se više zadržavati na tome. Radije bih pokazao ozbiljnije pogreške. To su pogreške tehničke prirode gdje su statistički podaci ili zloupotrijebljeni ili pogrešno protumačeni.

Dr. Čačić-Kumpes u članku tvrdi je promjena etničke strukture općine Petrinja između 1945. i 1991. previše ekstremna da bi bila spontana. Na kraju zaključuje da je promjena etničke strukture bila potpomognuta državnom ekonomskom i socijalnom politikom. Iako možda postoje neke pojedinačne osobne priče koje bi išle u korist ovoj tezi, podaci koje dr. Kumpes analizira ne idu u korist njenoj tezi.

Čačić-Kumpes pravi ozbiljnu statističku pogrešku. Ona tvrdi da pad udjela Hrvata u ukupnom stanovništvu općine od 1880. do 1931. predstavlja osjetnu promjenu, ali da pad udjela Hrvata u stanovništvu općine poslije dolaska komunista na vlast predstavlja "strmoglav" pad:

Do 1931. udio Hrvata smanjen je za 5,8%, a za toliko se povećao udio Srba. No, kako je riječ o pedesetgodišnjem razdoblju, može se utvrditi da se ne radi o osjetnijoj promjeni...Kasniji popisi pokazuju strmoglavi pad udjela Hrvata u stanovništvu općine.

Podaci koje ona prezentira to ne pokazuju. Od 1880. do 1931. udio Srba u ukupnoj populaciji općine povećao se za 5,8 postotnih bodova, dakle 1,16 postotnih bodova na svakih deset godina. 1880. u općini Petrinja živjelo je 30% Srba, a svakim sljedećim popisom između 1880. i 1931. taj postotak se uvećavao da bi 1931. dostigao 35,8%.

Recimo sad da se nalazimo u 1931. godini i pokušavamo na osnovi onoga što se dogodilo tijekom proteklih 50 godina prognozirati kako će se udio Srba u općini kretati tijekom sljedećih 60 godina, tj. od 1931. do 1991. Dakle, ako bismo projicirali dotadašnji trend povećanja udjela Srba od 1,6 postotnih bodova na svakih deset godina, došli bismo do cifre od 7 postotnih bodova povećanja u 60 godina. To bi značilo da bi, da se sve nastavilo kao i prije 1931. godine, Srba u općini Petrinja 1991. godine bilo 42,8%.

Koliko ih je stvarno bilo? Bilo ih je 44,9%. Ako usporedimo našu projekciju od 42,8% i stvarni udio od 44.9%, teško bi se moglo reći da je razlika bilo kakve "strmoglave" prirode.

Druga pogreška koja je u ovom radu napravljena je tumačenje činjenice da se udio Srba u gradu Petrinji od 1931. do 1991. povećao sa 17,4% na 45,6%. Dr. Čačić-Kumpes prvo primjećuje da Srbi u Petrinju dolaze iz okolnih sela i susjednih općina Glina i Dvor, ali da se Hrvati iz okolnih sela uglavnom ne nastanjuju u Petrinji, iako i srpska i hrvatska sela bilježe stagnaciju pa i pad broja stanovnika. Iz toga zaključuje da Srbi dobivaju sistemski preferencijalni tretman pri naseljavanju u Petrinji dok ga Hrvati mahom ne dobivaju.

Izuzev anegdota, dr. Čačić-Kumpes nije dokumentirala dokaze za ovu nacionalnu diskriminaciju nekadašnjeg režima. Iako bi se tom režimu moglo zamjeriti dosta, i o tome sam već pisao, pripisivati mu politiku etničkog čišćenja Petrinje bez konkretnih i čvrstih dokaza je nesmotreno.

U nedostatku konkretnih dokaza, moje objašnjenje ovih demografskih kretanja je jednostavnije i nema elemenata teorije zavjere protiv hrvatskog naroda. Prvo, udio Srba u Petrinji od 1880. do 1931. povećao se za 6,3 postotna boda, tj. s 11,1% na 17,4%. Da se ovaj trend nastavio do 1991. U Petrinji bi 1991. bilo 25% Srba.

Kako objasniti onih dodatnih 20 postotnih bodova do 45%, koliko ih je stvarno bilo 1991. godine? Jedno vrlo moguće objašnjenje je geografska lokacija sela s hrvatskim stanovništvom u Baniji. Ova sela su mahom na sjeveru općine, uz rijeku Kupu i uz glavne cestovne veze, dok su sela sa srpskom većinom, kao i općine Glina i Dvor, južno od Petrinje. Sela s hrvatskom većinom su također uglavnom uz prometnice Petrinja-Glina, Petrinja-Sisak, Petrinja-Zagreb dok su srpska na sporednim cestama u unutrašnjosti Banije ili na prometnici Petrinja – H. Kostajnica. Dakle, sela s hrvatskom većinom su znatno bliže i bolje su povezana nego srpska sela s većim centrima kao što su Zagreb, Velika Gorica i Sisak.

Petrinja se geografski nalazi između srpskih banijskih sela i Zagreba, Velike Gorice i Siska. Svaki gravitacijski migracijski model bi u ovom slučaju pokazao da bi stanovništvo sjevernih petrinjskih sela gravitiralo okolnim centrima koji su veći od Petrinje, a približno jednako, ako ne i bolje, prometno povezani.



Zato bi za stanovnike Mošćenice, na primjer, vjerojatnije bilo da se nastane u Sisku nego za stanovnike Gornje Bačuge. Mošćenica je selo s hrvatskom većinom između Siska i Petrinje, a Gornja Bačuga je srpsko selo na Baniji van glavnih prometnica. Također bi vjerojetnije bilo da se stanovnici Novog Farkašića nastane u Velikoj Gorici nego da stanovnici Miočinovića odu živjeti u Veliku Goricu. Miočinovići su srpsko selo u dubokoj unutrašnjosti Banije, a Novi Farkašić je hrvatsko selo na obali Kupe na nekoliko kilometara od granice Zagrebačke županije.

Treba imati u vidu da je većina doseljenika u gradove šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća na selu ostavila roditelje i bilo im je važno da redovito posjećuju roditeljski dom. Putovati iz unutrašnjosti Banije za Veliku Goricu ili Sisak nekoliko puta tjedno je tada bila znanstvena fantastika, ali ne i za sela pored Kupe.

Ne dvojim da je i politika imala određeni utjecaj na kretanja stanovništva u petrinjskom kraju, ali pripisivati nacionalno-motiviranoj politici veliki značaj je ne samo nesmotreno nego i tehnički pogrešno. Takvim neozbiljnim odnosom prema znanstvenoj metodi gradi se atmosfera netrpeljivosti i mržnje. Zbog takve atmosfere ovaj članak nije osvanuo na petrinjskom online portalu. Tamo mi je rečeno da bi on od strane čitateljstva mogao biti protumačen kao “srbovanje”. Izgleda da je gospođa Čačić-Kumpes uspjela Petrinjce uvjeriti da ću im ja, “silovito naseljena pridošlica”, kako ona kaže, rastjerati “mlade i obrazovane ljude.”

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

PREDRAG RAJŠIĆ
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics".
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.