Mnoge vlade obećavaju promjenu u upravljanju pandemijom, brojat će hospitalizacije umjesto slučajeva. Na prvi pogled se čini logično, no kao i drugi suptilni načini laganja statistikom, ni ova metrika u stvarnosti nije idealna. Kapaciteti bolnica su dizajnirani tako da budu puni u doba sezonalnih respiratornih infekcija nevezano uz covid. Ovakav pristup je povezan i s upitnom tezom da cjepiva daju dodatnu zaštitu od težeg oboljenja i smrti. Većina podataka koje iznose mediji i medijski eksponirani znanstvenici su prezentirani i obrađeni samo kako bi se opravdalo uvođenje mjera. Uz klinička istraživanja koja se su obavljena čisto zbog zadovoljavanja forme i prvog odobrenja, čini se da mainstream znanstvena zajednica nije previše zainteresirana za razumijevanje dinamike bolesti i terapija već za zaradu, medijsku eksponiranost i signaliziranje vrlina.

Dalje u tekstu su opisani neki od načina manipuliranja statistikom koje dominantni medijsko-znanstveni narativ koristi za propagandu.

Značajke PCR testova

Svima su već poznate sve varijable PCR testova. Količina i mogućnost izolacije virusa, a time i infektivnost pacijenata, proporcionalna je broju ciklusa amplifikacije u PCR testu. Poznato je da se PCR testovi rade na ciklusima koji detektiraju virus koji u toj količini ne bi mogao biti izoliran. Nikada nije prezentirana statistika koja bi povezala umrle s prosječnim brojem ciklusa PCR testa. Za razliku od uvriježenog mišljenja, rezultati testova nisu nekakva čarobna potvrda infekcije, virusa ili bolesti. Manje je poznato da u vrijeme niske prevalencije virusa u populaciji, prema Bayesovom teoremu, čak i kod testova visoke točnosti, pozitivni rezultati mogu biti većinom lažno pozitivni. Točnost rezultata PCR testa je u tom slučaju igra brojeva između karakteristika testa, odnosno njegove točnosti i toga koliko je trenutno virusa u opticaju u određenoj populaciji.

Također bitna stavka je da posljedično s velikim opsegom testiranja, nemogućnošću pristupa bolnici bez testa, u periodima visoke prevalencije virusa, u bolnicama će se naći veliki broj ljudi koji ne boluju od nikakve respiratorne bolesti, ali imaju pozitivan PCR test. Detekcijom virusa u bolnici, često se radi testiranje svih hospitaliziranih pacijenata, koji će zatim biti pozitivni i klasificirani kao covid hospitalizirani, iako su gotovo svi tamo iz drugih razloga. Analiza u Škotskoj je pokazala da je 87% pacijenata s prethodno pozitivnim covid testom, hospitalizirano zbog razloga nevezanih uz trenutnu covid bolest. Uz stroge kriterije prema kojima pacijenti ne mogu biti otpušteni najmanje 10 dana nakon pozitivnog testa, iako su potpuno zdravi, i djelatnike bolnica u izolaciji zbog kontakata, nije čudo da su kapaciteti bolnica popunjeni i ne mogu biti prošireni.

Nije nam prezentirana statistika o tome koliko je pacijenata hospitalizirano zbog teških respiratornih simptomima uz pozitivan PCR test i broj ciklusa, što bi smanjilo šansu da je ta respiratorna bolest uzrokovana nekim drugom patogenom.

Status cijepljenja

Različite države na različite načine klasificiraju status cijepljenja. Prema kliničkim istraživanjima cjepiva, cijepljena osoba je klasificirana kao cijepljena čim je dobila prvu dozu. Prema nedavnim objavama američkog CDC-ja, potpuno cijepljene su osobe kod kojih je prošlo 2 tjedna od cijepljenja drugom dozom. Djelomično cijepljene su one osobe kod kojih je prošlo manje od 14 dana od druge doze pa sve do 2 tjedna od prve doze. Zanimljivost je u tome da su kao necijepljene osobe klasificirane oni kod kojih je prošlo manje od 14 dana od primitka prve doze. Ovakva klasifikacija je neintuitivna, suprotna utemeljenoj medicinskoj praksi i obična laž skrivena duboko od očiju opće populacije. Uvođenjem treće doze, klasifikacija "potpuno cijepljenih" i necijepljenih postat će još veće igralište za manipuliranje statistikom.

Pristranost i kontrolna skupina

Epidemija necijepljenih - osim laganja vremenskim intervalima, jedan od razloga zbog kojega necijepljeni mogu činiti veći udio u potvrđenim pozitivnim testovima je to što su primorani testirati se puno češće od cijepljenih. Već svima postaje jasno da cijepljeni prenose virus slično ili jednako kao i necijepljeni pa ovo predstavlja samo birokratski razlog razlike između grupa. Također doktori iz uvida u status ili kratkog razgovora mogu postupati drugačije sa cijepljenim i necijepljenim pacijentima.

Pristranost utječe i na analizu učinkovitosti cjepiva. Sve što nije dio randomizirano kontrolirano istraživanje ima nisku kvalitetu dokaza zbog pristranosti. Analize koje nisu dvostruka slijepa istraživanja ne mogu kontrolirati najvažnije uzroke pristranosti. Učinkovitost treće doze cjepiva također neće biti ispitana kliničkim istraživanja pa je smiješno uopće govoriti o njenoj potrebi i uvođenju. S masovnim cijepljenjem opet se može poklopiti najveći sezonalni val bolesti pa laganje vremenskim intervalima, objašnjeno dalje u tekstu, može igrati veliku ulogu, ako se učinkovitost masovnog cijepljenja ocjenjuje nakon određenog perioda i u doba niske prevalencije bolesti.

Jedini način na koji je moguće riješiti sve ove pristranosti je uz pomoć kliničkih istraživanja u kojima se uspoređuje cijepljena i necijepljena grupa. Svaka analiza koja se temelji na opažanjima ima puno manju statističku vrijednost i ne može se koristiti kao jasni dokaz o vrijednosti intervencije. U tu svrhu, proizvođači glavnih cjepiva koja se sada koriste u svijetu, a to su Pfizer i Moderna, ukinuli su kontrolnu skupinu uz opravdanje da nije etično ne ponuditi sudionicima cjepivo.

Statistika učinkovitosti cjepiva

Pokazalo se da cjepiva štite od simptomatske bolesti potvrđene za PCR testom. Relativna zaštita za sprječavanje lakih simptoma i infekcije potvrđene PCR testom je bila 95% za mRNA cjepiva. Zbog toga što nije bilo smrti u kliničkim istraživanjima, proglašeno je da cjepiva sprječavaju od smrti. To nije karakteristika cjepiva, nego karakteristika bolesti koja ne ubija puno ljudi, pogotovo u doba niske prevalencije kada su provođena ta ista istraživanja (prije drugog i najvećeg vala u SAD-u i drugim zemljama).

Relativna zaštita smanjuje onaj rizik koji ste imali prije primjene terapije. Ako je taj rizik prije terapije bio beznačajan, on je i dalje beznačajan. Smanjenje apsolutnog rizik je iznosilo otprilike 2%. Prevedeno u konkretne i za upravljanje značajne brojke, potrebno je cijepiti preko 100 osoba kako bismo jednu zaštitili od blažih simptoma covida. Za sprječavanje smrti, iz izraelskih podataka, u prvom mjesecu kada je zaštita cjepiva bila najjača, cjepiva su imala apsolutnu učinkovitost od 0.0039%, što znači da je potrebno cijepiti otprilike 25.000 ljudi kako bi se spriječila jedna smrt (grafički prikaz na slici).

(Apsolutna učinkovitost cjepiva na hospitalizacije i smrt. x-os je vrijeme, dok je y-os kumulativna incidencija. Crvena linija označava necijepljene, a plava cijepljene. Grafovi Pifzerovog istraživanja iz Izraela)

Većina imunološki slabih nije dočekala isporuku cjepiva te kada je cjepivo isporučeno, pogotovo u Hrvatskoj, imali smo veliki broj imunih ljudi te se zaraza preselila u mlađe kohorte, koje imaju puno niži rizik od smrti, što je pripisano cjepivu. S ovakvom učinkovitošću cjepiva i prethodno nabrojanim faktorima, kolika je cijena svih mjera koje su uvedene zbog nade u spas života cjepivom?

Cjepivo sprječava hospitalizacije, teške simptome i smrti

Mediji i stručnjaci šire tezu da cjepivo nakon oboljenja daje dodatnu zaštitu od težeg oboljenja i smrti. To naravno nije dokazano kliničkim istraživanjima pa bi iznošenje takvih kategoričkih izjava trebalo biti popraćeno uz dozu opreznosti, što nije vidljivo iz istupa znanstvenika u medijima. Ova teza se opravdava time da su se u nekim zemljama razdvojile krivulje smrti i slučajeva, što je najbolje pokazano kroz graf smrti i slučajeva Ujedinjenog Kraljevstva. 

(Razdvajanje broja slučajeva i smrti u Ujedinjenom Kraljevstvu. 23.07.2021. 50% testiranih je bilo mlađe od 20 godina; <20g smrtnost iznosi 0.0027%, dok je u 70+ grupi 2.4%; ovi rizici se dalje mogu smanjiti za zdrave ljude)

S obzirom da se sada testiraju većinom mlađi za koje bolest ne predstavlja gotovo nikakav rizik, nejasno je kako se bez randomiziranih istraživanja mogu razdvojiti pristranosti povećanog kapaciteta testiranja, pomak pozitivnih testova prema mlađim kohortama, sezonalnost bolesti, status cijepljenja i učinkovitost cjepiva.

Kako bismo vidjeli sprječava li cjepivo teži oblik covida i smrt nakon oboljenja, moramo vjerojatnosti uvjetovati na jednake varijable. Ako gledamo je li osoba umrla, a da je pri tome cijepljena, u izračunu vjerojatnosti zbrajamo efekt sprječavanja infekcije i lake simptomatske bolesti, koji je u početku korištenja cjepiva bio dosta visok. To je statistička i računska greška.

(Ovaj slučaj kako se pogrešno shvaća u medijima, uzima u obzir sve kućice od početka do kraja. Ovdje uvjetujemo vjerojatnost samo na to je li osoba cijepljena, a ne i na oboljenje. To znači da će za cijepljene osobe završna vjerojatnost smrti zbrojiti relativno smanjenje infekcije u cijepljenima od 95%.)

Međutim, ako se gleda vjerojatnost da cjepivo pruža dodatnu zaštitu nakon što je osoba oboljela, izračun onda mora izgledati ovako.

(U ovom slučaju vjerojatnost uvjetujemo na varijable cijepljenja i oboljeljenja, što nije slučaj u prvom izračunu.)

U izračunu vjerojatnosti moramo uvjetovati slučaj da je osoba cijepljena i razvila bolest. Ovakav izračun vjerojatnosti neće dodatno zbrojiti sprječavanje infekcije i kao takav je statistički validan za ono što se reklamira, a to je dodatna zaštita nakon oboljenja. U slučaju statistički ispravnog uvjetovanja, iz izraelskih podataka, gdje je relativna učinkovitost u sprječavanju simptomatske infekcije bila 95%, 20% od teže oboljelih cijepljenih je umrlo, dok je ta vjerojatnost za necijepljene bila 18%. To ne znači da cjepivo povećava rizik od smrti, nego da možda cjepivo radi samo ono za što je stvarno napravljeno te da su za uklanjanje raznih vrsta pristranosti potrebna velika klinička istraživanja.

Manipuliranje vremenskim intervalima

Manipuliranje vremenskim intervalima može biti izrazito suptilno. Postoji beskonačno primjera kako se može manipulirati vremenskim intervalima.

90% pacijenata u bolnicama je necijepljeno - ovo je konstanta poruka našeg stožera i američkog CDC-ja. CDC-je još uz laganje intervalima u ovo ubacio i gore navedeno laganje statusom cijepljenja. Bez vremenskog intervala za koji se iznosi ovaj podatak, on je kao takav - beznačajan. Obično se iznosi za nekakav prošli vremenski interval koji počinje u trenutku kada veliki broj ljudi nije imao pristup cjepivu.

Status cijepljenja i vremenski interval - s obzirom da od početka cijepljenja treba proći otprilike 2 mjeseca kako bi osoba bila potpuno cijepljena, taj period predstavlja interval od 2 mjeseca u kojemu necijepljena osoba može pokupiti zarazu, dok je potpuno cijepljena osoba zaštićena klasifikacijskom kategorijom. Dodatan problem ovog intervala je i što se ovaj interval može poklopiti s periodima visoke zaraze pa klasifikacija potpuno cijepljenih "štiti" broj potpuno cijepljenih od zaraze u tom periodu (oni će biti računati pod djelomično cijepljene pri čemu ispada da je potpuno cijepljenje učinkovitije nego u stvarnosti). Kako bi ova statistika imala smisla, moraju se brojati sati izloženosti obje skupine, ili početi brojati obje skupine onda kada su cijepljene osobe klasificirane kao potpuno cijepljene.

Klasifikacija potpunog cijepljenja je birokratska kategorija koja služi tome kako bi se umjetno povećala učinkovitost cijepljenja te kao takva nije korištena u kliničkim istraživanjima za izračun učinkovitosti.

Rizik od nuspojava miokarditisa u mladima - panel CDC-ja koji je raspravljao o incidenciji miokarditisa nakon cijepljenja mRNA cjepivima je koristio vremenski interval od mjesec dana u kojemu je proučavao incidenciju nakon cjepiva u usporedbi s prirodnom, koja je bila ugrubo 4.5 puta veća od prirodno očekivane. Kada se taj interval pomakne na svega par dana poslije cijepljenja, što povećava kauzalni dokaz za nuspojavu, dobiva sa relativni porast incidencije veći za nekoliko desetaka puta, skoro 30 puta nego u dužem vremenskom intervalu. Par mjeseci nakon što su već cijepili veliki broj iz rizične skupine za miokarditis, smanjili su izračun na kraći interval. 

(Promjena rizika miokarditisa kada se koristi drugi vremenski interval)

Postoje naznake da u periodima niske incidencije, mjerena učinkovitost cjepiva može biti veća nego u periodima visoke incidencije. Klinička istraživanja Pfizera i Moderne provedena su u doba niske incidencije u SAD-u, dok su J&J i AstraZeneca provedeni u doba više incidencije. Za ocjenu učinkovitosti cjepiva treba pričekati zimsku sezonu respiratornih bolesti.

Korištenje krivog nazivnika

U procjeni utjecaja cjepiva na pojavu miokarditisa CDC na svojoj propagandnoj stranici navodi da je 177 milijuna ljudi primilo cjepivo s nekoliko tisuća prijava miokarditisa. S obzirom da se rasprava vodi o mladim ljudima, kod kojih je moguće prepoznati takav signal, rizik se mora računati tako da se koristi mlada populacija od interesa. Također i razlike između spolova mogu utjecati na izračune. Čini se da miokarditis više pogađa mlade muškarce stoga bi bilo korisno izbaciti žene iz nazivnika. Ovakav postupak dovodi do toga da je opasnost puno veća nego što se reklamira. Isti slučaj se dogodio i s J&J cjepivom gdje su žene imale veći rizik od ugrušaka, ali kada se opravdavala sigurnost, rizik je reklamiran preko cijele populacije.

Kada se ispravno razdvoje spolovi, rizik za žene postaje mnogo veći, dok za muškarce postaje neznatan. Korištenje krivog nazivnika također se koristi kada se populaciju pokušava plašiti smrtnošću od korone. Za svakog individualca puno je važnija informacija kako dob i koji komorbiditeti utječu na vjerojatnost od smrti nego vjerojatnost preko cijele populacije.

Osnovna stopa

Kada dolaze izvještaji o zarazama i bolestima među cijepljenima, iz država gdje je cijepljena većina odrasle populacije, najveći udio u novim infekcijama mogu činiti cijepljeni samo zato što čine većinu ukupne populacije. Pri ovakvim analizama mora se normalizirati broj ljudi u populacijama koje se uspoređuju.

Sezonalnost - najveći neprijatelj narativa

Isto jedna od kategorija vremenskih intervala. Kada slučajevi i hospitalizacije padaju, građani su poštivali mjere i virus je pobijeđen. Kada je velik broj slučajeva i hospitalizacija, građani se nisu pridržavali mjera. Uz prethodno objašnjeno laganje vremenskim intervalima, cjepiva još nisu prošla najteži test, a to je zimska sezona respiratornih infekcija. Prevalencija je vjerojatno određena sezonalnošću virusa, a ne mjerama i intervencijama.

(Sezonalnost influence tipa A, 1964.-1975,)

Možda i u ovom članku ima laganja statistikom. Za razliku od narativa, ovaj članak samo pokušava ukazati na to da su neka pitanja i dalje otvorena. Ako se na ove argumente odgovori time da je sve zbog novog soja, a ne prihvati se sezonalnost, onda mjere neće nikada biti ukinute. Možda je stvarno problem u delta soju. Ako je problem u delta soju, onda covid putovnice ne služe ničemu. Hoćemo li igrati igru čekanja prestanka evolucije virusa i dizajniranja učinkovitih cjepiva za uvijek nove sojeve, čiji nastanak ne možemo predvidjeti?

Bez histerije i štetnih mjera, poput Švedske, bismo li uopće imali toliki višak smrtnosti ili bi to, kao i oni, smatrali teškom sezonom gripe? Hoćemo li uz ovakvu statistiku svake godine imati pandemiju, odnosno dok politika ne odluči da je gotovo?