Vezani članci:
Zašto temeljni dohodak i progresivno oporezivanje nisu dobar odgovor na automatizaciju rada
Finska vlada odustala od temeljnog dohotka, razmatra Friedmanov model
Temeljni dohodak - put u pakao popločan dobrim namjerama
Milton Friedman je prvi predlagao temeljni dohodak, ovo su njegovi argumenti
3 razloga zašto je temeljni dohodak dobra ideja
Zajamčen minimalni dohodak - za i protiv
Što je država blagostanja? (na primjeru Švedske)
Plenković je Hrvatsku pretvorio u socijalni slučaj Europske unije
Mit o smanjivanju socijalne države
Podrška socijalnim radnicima koji traže manje birokracije, više terenskog rada
Pati li liberalizam od nedostatka empatije?
Bjelovar treba biti primjer drugim gradovima i općinama, ali i Vladi RH
Ideologija puna paradoksa: Socijalisti bi trebali mrziti socijalnu državu
Učimo od najboljih: Kako je Kanada prepolovila broj ovisnika o socijalnoj pomoći
Socijalna pomoć treba biti znatno veća, ali postrožite kriterije!
Večernjakova kolumnistica za ukidanje minimalca
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Zapad nije nikada u povijesti bio toliko porezno opterećen kao sada
Problemi u Međimurju proizvod su socijalne države i političke korektnosti
Povijest švedskog gospodarstva: od barbarstva i siromaštva do jedne od najrazvijenijih zemalja svijeta
Zašto Skandinavcima većinom ne smeta financiranje velike i skupe države
Sve više Šveđana traži manje poreze i reformu socijalne države
Ustavni sud potvrdio: Hrvatska je korporatistička država
Hrelja je rekao istinu. Hrvatska je školski primjer socijalne države
Rast državne potrošnje povećava rizik od siromaštva
Liberalizam, solidarnost i socijalna skrb
HDZ je prije 5 godina najavio digitalizaciju javne uprave, ali Hrebak ju je proveo - u Bjelovaru
Najtransparentniji grad u RH: Građani Bjelovara će imati uvid u svaku kunu koja ode iz gradske blagajne
Bjelovar i Sveta Nedelja nastavljaju protržišne mjere. Neka se drugi gradovi ugledaju!
Radnička fronta protiv radnika
Novo na Liberalu:
Skoro 200.000 ljudi glasalo je za ovo
Brazilski UFC borac Renato Moicano i šest Misesovih lekcija iz ekonomske politike
Kolosalni poraz ljevice u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj
Privatni sektor je 'zaslužan' za 25% CO2 u atmosferi; najveći zagađivač je država
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?

Bjelovarski poučak nam pokazuje kako bi ideja o temeljnom dohotku funkcionirala u praksi


Piše: Branimir Perković
25.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Bjelovarski poučak nam pokazuje kako bi ideja o temeljnom dohotku funkcionirala u praksi

Bjelovarski poučak nam pokazuje kako bi ideja o temeljnom dohotku funkcionirala u praksi


Piše: Branimir Perković
25.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Početkom svibnja Bjelovar je odlučio uvesti reda u sustav socijalne pomoći te je pozvao korisnike, oko 200 njih, da dobivenu socijalnu pomoć opravdaju radom za opće dobro. To je dio paketa mjera kojima gradonačelnik Dario Hrebak nastoji racionalizirati korištenje gradskih sredstava.

Od 49 radno sposobnih ili djelomično radno sposobnih koji su pozvani da se oduže gradu radom za opće dobro, što obuhvaća razne jednostavne poslove održavanja zelenih površina, svega četvero se pojavilo na poslu. A uvjet za nastavak dobivanja socijalne pomoći je bilo samo od 30 do 90 radnih sati mjesečno. Ali izgleda da je i to previše.

Socijalna pomoć u Hrvatskoj dobrim dijelom funkcionira kao i sve ostalo, kroz korumpirani sustav. 28 godina poslije Domovinskog rata broj registriranih branitelja raste sve više te sada prelazi brojku od pola milijuna. Odakle dolaze svi ti novi branitelji ako je rat odavno završio i kako ukupni broj branitelja raste sve više? Naravno, radi se o korumpiranom sustavu u kojem se plaćanjem liječničkog "papira" i podmićivanju nekog birokrata u Ministarstvu branitelja ostvaruje nezaslužena korist u obliku raznih financijskih i nefinancijskih beneficija. Isto se događa i u socijalnom sustavu pa najveći dio državnog proračuna odlazi upravo na razne oblike socijalne naknade.

To ne samo da opterećuje državni proračun i stavlja pritisak na porezni sustav da podizanjem poreznih stopa prikuplja sve veća sredstva i tako sabotira gospodarski razvoj, već i onima kojima je socijalna pomoć stvarno potreba umanjuje dobivena financijska sredstva. Upravo "pravi" primatelji socijalne pomoći bi trebali biti ti koji će zahtijevati uvođenje reda u sustav jer korumpirani socijalni paraziti direktno štete onima koji imaju stvarnu potrebu za njom i smanjuju njihov udio socijalnih naknada.

Jednostavna matematika, razdijeliti milijun kuna (karikiram) na deset tisuća ljudi i na pet tisuća ljudi nije isto. Oni koji misle da je socijalna pomoć premala trebali bi krivca tražiti u korumpiranom sustavu koji omogućuje onima koji su sposobni za rad da se prijavljuju kao socijalni slučajevi, a ne tražiti jače oporezivanje gospodarstva i radnika. Gospodarstvo i radnici su iscijeđeni do zadnje lipe i ne podnose ni sadašnju poreznu presiju te tu nema prostora za uzimanje dodatnih financijskih sredstava s ciljem povećavanja socijalnih prava. Jedini način je racionalizacija sustava, borba protiv korupcije, prozivanje onih koji nezasluženo parazitiraju na socijalnoj državi.

Slučaj uvođenja reda u sustav socijalne pomoći u Bjelovaru osim strukturalnih problema otkriva i teorijske nedostatke popularne ideje univerzalnom garantiranom dohotku.

Ideja o univerzalnom garantiranom dohotku počiva na dva temelja; 1) da će takav sustav minimizirati troškove vezane za birokraciju i održavanje kompliciranog sustava dodjele socijalne pomoći i 2) da će ljudi ako im osnovne životne potrebe budu osigurane raditi ono što vole, a time povećati produktivnost kao i ukupni broj radnih sati.

Jednostavna računica otkriva da prvi argument o smanjivanju ukupnih troškova ne drži vodu jer bi čak i u slučaju kada bi se kompletne birokracija vezana za socijalnu državu ukinula, što nije vjerojatno jer bi i tada bio potreban određeni administrativni aparat. Troškovi dovoljno velikog univerzalnog garantiranog dohotka koji bi podmirili osnovne potrebe svih stanovnika daleko premašuju ukupna proračunska sredstva.

Puno je interesantniji drugi argument, koji se ne može provjeriti aritmetički jer počiva na puno psihološko-motivacijskih pretpostavci. On ustvari počiva na dosta naivnoj ideji da ljudi sami od sebe u globalu žele raditi ekonomski korisne stvari te da bi sustav koji počiva samo na motivaciji, osobnim željama i radnim navikama spontano doveo do uravnoteženog gospodarstva. Sloboda u izboru obavljanju gospodarske aktivnosti je nositelj svakog napretka, ali ona je uvijek određena tržišnim faktorima. U tom smislu nije potpuno slobodna jer samo tržište određuje optimalnu ponudu i potražnju, tj. optimalan broj proizvođača nekog proizvoda, trgovaca i kupaca.

Možda se puno više ljudi želi baviti slastičarstvom nego što je to slučaj sada, ali prevelik broj slastičarnica na nekom području će dovesti do pada cijene njihovih usluga i višak ponude će se smanjiti, a to znači da će dio slastičarnica propasti. Inicijalni razlog za otvaranje tih slastičarnica može biti želja i strast za obavljanjem tog posla, ali financijska stvarnost će vrlo brzo eliminirati viškove jer kod preniske cijene i/ili manjka potražnje dio njih jednostavno neće moći osigurati financijska sredstva za život.

Nevidljiva ruka tržišta će tako dovesti do optimalne alokacije resursa, u što spada ne samo materijalni resursi već i nematerijalni resursi kao vrijeme, i određivanje „pravih“ cijena i količina a i optimalnog broja proizvođača/nuditelja usluge i kupaca. Ustvari će se tim mehanizmom uskladiti želje i mogućnosti te će se osigurati ravnomjerno zadovoljenje različitih želja.

Ali želje nikada neće biti jedini faktor određivanja tržišne ravnoteže jer bi to dovelo do prevelikog zadovoljenja jedne želje, ili želja kod jedne skupine osoba, a premalog zadovoljenja drugih želja kod nekih drugih osoba. Kada bi radili samo što želimo jer bi nam dobar dio životnih potreba bio osiguran iz državne blagajne, puno zanimanja ne bi tko imao raditi osim onih koji žele stvoriti određeno bogatstvo. Ali nitko ne može sam obavljati sve djelatnosti potrebne za stvaranje dobara i svaka djelatnost treba radnike. Neke su posebno radno intenzivne i trebaju jako velik broj radnika.

U situaciji kada je svima egzistencija osigurana pitanje je koji postotak stanovništva bi uopće htio raditi. Bi li bilo dovoljno radnika u poljoprivredi, metalurgiji, građevinarstvu, rudarstvu itd.? Takve i slične djelatnosti ovise o velikoj fizičkoj radnoj snazi, a teško je zamisliti da dovoljan broj ljudi uživa obavljajući jednostavne fizičke poslove u tim djelatnostima. Tržište rada bi bilo u kaosu.



Govorimo o intenzitetu, naravno, o relativnoj visini univerzalnog garantiranog dohotka ovisi kakvi će biti i konačni učinci. Niska razina sigurno ne bi dovela do prije opisanih učinaka na tržište rada, ali potencijalno uvođenje i niskog univerzalnog garantiranog dohotka otvara Pandorinu kutiju.

Živimo u demokraciji, a ljudi se teško odriču već stečenih prava te vrše politički pritisak na zakonodavce da ne ukidaju nikakva stečena prava već ih konstantno povećavaju. U ekonomskoj teoriji i praksi je poznato da se porezi lako uvode, ali jako teško ukidaju ili smanjuju. Jednom oteta sredstva putem poreza se posredstvom proračuna alociraju u neku namjeru, najčešće nekakva „prava“. Kako ljudi u demokratskom procesu ne žele birati političare koji im žele oduzeti stečena prava, tako se i jednom uvedeni porez jednostavno ne može ukinuti jer osigurava sredstva iz kojih se financiraju ta prava.

Zbog toga kažemo da su porezi "ljepljivi" - lako se uvode ali teško "skidaju". Za pretpostaviti je da bi i koncept univerzalnog zajamčenog dohotka djelovao isto te bi relativno samo rastao dok ne bude toliko velik da apsolutno nikakav dodatan financijski prihod nije potreban za osigurati osnovne životne potrebe.

Primjer Bjelovara pokazuje da primatelji socijalne pomoći, što je de facto zajamčeni dohodak, ne žele ni 30 sati mjesečno obavljati fizičke poslove, pa i pod prijetnjom oduzimanja prava na nju. Iz toga možemo zaključiti kakav bi učinak univerzalnog zajamčenog dohotka bio na radne navike, tržište rada i tržišnu ravnotežu ponude i potražnje. Možda ne odmah, ali bi tijekom vremena dovelo do prevelikih neravnoteža koje bi uzrokovale krah samog sustava.

Dosadašnji eksperimenti sa zajamčenim dohotkom nisu obećavajući. Rezultati su uvijek bili u suprotnosti s očekivanjima radilo se o eksperimentu u bogatoj Finskoj ili siromašnoj Indiji. Doduše, sama metodologija eksperimenata je bila jako loša pa se rezultati baš i ne mogu koristiti za neke jače zaključke. Do sada ne postoje dokazi da univerzalni zajamčeni dohodak može dobro funkcionirati.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.