Vezani članci:
Koga više poštujete: ravnozemljaše ili neoludite?
Ni roboti ne vole hrvatsku birokraciju, izbjegavaju nas u širokom luku
Čovječanstvo ima bogatu povijest opiranja novim tehnologijama. Jesmo li išta naučili?
UK: Automatizacija uništila 800.000 radnih mjesta, a kreirala 3,5 milijuna novih
Bjelovarski poučak nam pokazuje kako bi ideja o temeljnom dohotku funkcionirala u praksi
Finska vlada odustala od temeljnog dohotka, razmatra Friedmanov model
Temeljni dohodak - put u pakao popločan dobrim namjerama
Milton Friedman je prvi predlagao temeljni dohodak, ovo su njegovi argumenti
3 razloga zašto je temeljni dohodak dobra ideja
ʼGreen New Dealʼ je utopija. Bez obzira na ičije želje, nitko neće plaćati porez od 70%
Kanadski poučak: Progresivno oporezivanje bogatih smanjuje državne prihode
SDP BiH: Progresivnim oporezivanjem učiniti siromašne još siromašnijima
Moderni Robin Hood: Što se krije iza ideje o progresivnom oporezivanju?
Žena zatražila pomoć od policijskog robota, on joj odbrusio da mu se makne s puta pa zapjevao
Orešković i Glavašević imaju fantastični plan kako učiniti cijelu EU siromašnom
Što bi Hrvati mogli (i trebali) naučiti od Norvežana
Stižu muški seksualni roboti: ʼDolaze u svim bojama i veličinama, nebo je granicaʼ
Roboti su krivi za višak učitelja. Bakić, roboti i neoliberali!
Prostitutke u Barceloni istjerale sex robote iz grada jer im kradu posao
Kina ubila online robote jer su pljuvali komunizam
Roboti će zamijeniti fizički rad, ne i našu kreativnost
Roboti za sex postaju sve realniji, feministice bijesne i traže njihovu zabranu
Tko se boji budućnosti još?
Hrvatski pad na Doing Business ljestvici je dokaz da se ne razvijamo dovoljno brzo
Koronaši imaju novog Boga. Pripremite kokice, ovo će biti bolje od korone
Uredništvo Večernjaka teško podnosi poraz
Zašto ljudi ne vole lockdownere?
Pogledajte komentare: Večernjak se obrušio na mlade, čitatelji ga pokopali
Kolumnist Večernjeg lista priznao da voodoo mjere ne djeluju protiv korone
Opustili su se: 8 dana nakon novinarskog derneka broj novooboljelih porastao 50%
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Zašto temeljni dohodak i progresivno oporezivanje nisu dobar odgovor na automatizaciju rada


Piše: Mario Nakić
29.9.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zašto temeljni dohodak i progresivno oporezivanje nisu dobar odgovor na automatizaciju rada


Piše: Mario Nakić
29.9.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Prema pisanju Večernjeg lista, Hans Timmer, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju, na predavanju koje je održao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu poručio je Hrvatskoj da razmisli o progresivnijem oporezivanju i uvođenju temeljnog dohotka. To je navodno njegova izjava u sklopu govora o zabrinutosti zbog novih svjetskih trendova prvenstveno automatizacije gospodarstva i kako će države na nju odgovoriti.

Hans Timmer nije još prije predlagao uvođenje temeljnog dohotka, ali Svjetska banka je u zadnje vrijeme promijenila svoju retoriku i sve više se okreće lijevim ekonomskim rješenjima, vjerojatno u strahu zbog rasta nezadovoljstva stanovništva u zapadnim zemljama. Ekonomisti iz Svjetske banke, čini se, zanemaruju činjenicu da je do nezadovoljstva dijela stanovništva i rasta populističkih političkih opcija došlo zbog nagle migrantske krize, a ne zbog "nejednakosti" na koju ukazuju kao glavni problem.

Hrvatska nema problem s nejednakošću budući da je po GINI koeficijentu (razlika između najnižih i najviših primanja) znatno ispod prosjeka EU i u Hrvatskoj dohodovna nejednakost opada. Hrvatska nema ni problem s automatizacijom, budući da imamo samo 6 robota na 10.000 radnika u industriji, što je daleko ispod prosjeka zapadnih zemalja. Dakle, ne vidim apsolutno nikakvog razloga da se u Hrvatskoj podiže problem nejednakosti primanja i automatizacije.

Automatizacija realno nije problem nego blagoslov. Pitajte radnike u zemljama s najvećom koncentracijom robota u industriji; to je Južna Koreja na svjetskoj razini i Njemačka na europskoj. To su zemlje s minimalnom stopom nezaposlenosti od 3-4 posto, što znači da u njima praktički svatko tko želi može u svakom trenutku prilično lako naći zaposlenje. Što nam to govori? Jednostavno, to pobija teoriju kako automatizacijom rada dolazi do povećanja nezaposlenosti. Baš obratno, što je veća automatizacija - veća je zaposlenost stanovništva.

Automatizacija briše ona loša, slabo plaćena radna mjesta i stvara nova - bolja i više plaćena. To je, dakle, fenomenalan proces za našu civilizaciju i trebali bismo ga slaviti, a ne širiti strah i paniku. Automatizacija ne samo da stvara bolja radna mjesta, već i daje veću produktivnost postojećim radnim mjestima u industriji pa povećava realnu plaću radnicima. Oporezivanje robota u industriji značilo bi kažnjavanje automatizacije. Umjesto toga, nju treba poticati.

Istina je da tijekom automatizacije neki ljudi, koji su obučeni za zanimanja koja odlaze u prošlost, ostaju bez posla, ali uvođenje temeljnog dohotka i poreza na robote ne bi riješilo nikakav problem. Ove mjere samo mogu kočiti proces automatizacije i napredak. Umjesto toga, država treba financirati prekvalifikaciju tim radnicima za ona radna mjesta koja su tražena na tržištu rada. Dobar primjer za to mogu biti skandinavske zemlje koje već desetljećima imaju nešto što se zove "flexicurity" (fleksigurnost) - one puštaju propadajuće sektore da slobodno propadnu i pružaju usluge podučavanja radnika za nove vještine potrebne na tržištu. Tako postižu da radnik, kad dobije otkaz na jednom radnom mjestu, može vrlo brzo raditi na drugom. Tako ne gube ljude s tržišta rada, a ljudi ne gube sigurnost.

Temeljni dohodak je utopija koja se stalno u javnosti ponavlja jer ljudi vole ideju o "besplatnom novcu". Ali "besplatan novac" ne postoji.

Novac nema nikakvu vrijednost sam po sebi, on je samo sredstvo za razmjenu dobara i usluga. Povećana ponuda novca, ako ne dođe do povećanja ponude dobara i usluga, znači automatski smanjenje vrijednosti tog novca. A kod temeljnog dohotka nedostaje onaj poticajni element za stvaranje, tako da se može očekivati samo smanjenje, a ne povećanje ponude dobara i usluga dok s druge strane imamo povećanje ponude novca (budući da svi dobivaju "besplatni" novac). Dakle, smanjenje vrijednosti tog novca je neminovni rezultat temeljnog dohotka pa opet dolazimo na isto, ili čak i gore jer bi neki poslovi jednostavno postali potpuno ostavljeni, odnosno neke poslove u tom slučaju nitko ne bi radio ili bi im cijena otišla u nebo, a to bi značilo i skok u nebo cijena robe i usluga koje se takvim poslovima dobivaju.

Švicarci su na referendumu odbacili prijedlog uvođenja temeljnog dohotka. Finci su prije par godina započeli s pilot projektom koji je naišao na odobravanje novinara i javnosti diljem svijeta, ali nije se baš puno pisalo o njemu kad je proglašen neuspjehom.

Temeljni dohodak lijepo zvuči u snovima, ali nema veze s realnošću, nije ekonomski nikako održiv i umjesto širenja utopije, bilo bi bolje da se fokusiramo na realna rješenja kako odgovoriti na automatizaciju kad i ako uopće do nas dođe.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.