U zadnje vrijeme čitamo vijesti o pilot projektima u Finskoj, Norveškoj i Kanadi gdje država zasad nasumično odabranoj skupini od nekoliko tisuća ljudi isplaćuje svakog mjeseca određenu svotu novca bez ikakvih uvjeta ili protuusluge. Cilj je vidjeti učinak kako bi se pristupilo u budućnosti univerzalnom temeljnom dohotku za sve stanovnike, bez obzira na njihov radni status ili imovinu.

Ideja o garantiranom temeljnom dohotku nije novost, prvi ju je predložio još 1962. godine liberalni ekonomist i nobelovac Milton Friedman u knjizi "Kapitalizam i sloboda". Friedman je to nazvao "negativni porez na dohodak", no iz njegovog objašnjenja jasno je da je riječ o potpuno istoj ideji koja bi se vrlo lako uskoro mogla realizirati.

Netko će se sigurno pitati, kako to da je jedan "tvrdi" branitelj slobodnog tržišta i kapitalizma išao predlagati jednu ovako "socijalnu" mjeru da država dijeli novac prikupljen porezom ljudima koji ga nisu zaradili, no Friedman je imao jako dobre tržišne argumente.

1. Temeljni dohodak će smanjiti birokraciju

Jednim programom bi se zamijenilo tada 126 posebnih socijalnih programa Vlade SAD-a.

"Trebamo zamijeniti brdo zasebnih programa socijalne skrbi jednim sveobuhvatnim programom dodataka u gotovini - negativnim porezom na dohodak. To će osigurati temeljni minimum svim osobama u potrebi, bez obzira na razloge njihovih potreba...Negativni porez na dohodak pruža sveobuhvatnu reformu koja bi učinkovitije i humanije učinila ono što naš sadašnji socijalni sustav čini neučinkovito i nečovječno."

2. Tržište će postati konkurentnije

U kapitalizmu građani svakodnevno glasaju svojim novcem. Poduzetnici se moraju natjecati za taj novac kao političari kad se natječu za glasove. Poduzetnici se natječu za novac kupaca tako što poboljšavaju kvalitetu svojih proizvoda i usluga, kao i cijenom. Ali da bi takav sistem dobro funkcionirao, ljudi moraju imati barem minimalni iznos novca kojim mogu "glasati" i moraju imati slobodu da biraju gdje će ga i kako trošiti.

"Prijedlog negativnog poreza na dohodak je prijedlog pomoći siromašnim ljudima dajući im novac jer to je ono što im je potrebno, a ne kao sada, tražeći od njih da dođu pred vladinog dužnosnika kako bi prikupili svu svoju imovinu i obveze i reći im da smiju potrošiti X dolara na najam, Y dolara na hranu, itd."

3. Izbavljivanje iz ralja socijale

Uz temeljni dohodak isplati se raditi. Uvijek se možeš zaposliti ako ti temeljni dohodak nije dovoljan za život. Međutim, trenutni sistem socijalne skrbi kažnjava zapošljavanje. Ako se osoba na socijali zaposli, ona automatski gubi sve socijalne povlastice. Garantirani temeljni dohodak ne postavlja nikakve uvjete i dozvoljava svima da zarade više po volji.

"Broj ljudi na socijalnoj skrbi otišao je u nebo. Zašto? Zato što jednom kad dobiju pomoć, gotovo im je nemoguće izaći iz sustava. Da bi netko došao do stadija kad zarađuje dobro, većinom mora prvo proći poslove koji nisu dobro plaćeni, a svatko će u toj situaciji procijeniti da mu se više isplati ostati na socijali. Zato se u ovakvom sistemu ljudi jako teško odlučuju skinuti sa socijalne skrbi."

4. Omogućit će veći humanitarni aktivizam

Kad se makne potreba da se mora zaraditi osnovno za život, pomoći će ljudima da se lakše uključe u humanitarni rad i rad za dobrobit zajednice.

"Jedna od glavnih vrlina negativnog poreza na dohodak, po mome mišljenju, jest da će uklanjanjem masovnog tereta preživljavanja omogućiti privatnim dobrotvornim organizacijama bolji aktivizam."

5. Pravda i jednakost

Temeljni dohodak bio bi jednak za sve građane, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi (referirajući se na tada aktualnu rasnu diskriminaciju u SAD-u) i omogućio bi lakše napredovanje onima koji dolaze iz nižeg sloja, tako da bi se smanjila ekonomska nejednakost.

"Vrlina je u tome da se svatko tretira na isti način...nema (u temeljnom dohotku) ništa kao što je ova sad nesretna diskriminacija među ljudima."