Vezani članci:
Verhofstadt spustio euroskepticima: ʼAko želite uspoređivati nešto sa Sovjetskim Savezom, pokažite prstom u Westminsterʼ
Britanska demokracija je slomljena i nema nikoga tko bi je mogao popraviti
Svijet je vjerojatno pred novom recesijom. Je li Hrvatska spremna?
Tko je Boris Johnson, vjerojatno novi britanski premijer?
Englezi kaznili dvije najveće stranke, liberali najveći pobjednici lokalnih izbora
Kako je najveća punk ikona izdala anarhiju i slomila srce svojim fanovima
Autoritarne nacionalističke vlade - najveća prijetnja liberalnoj demokraciji
Posljedice populizma na primjeru Velike Britanije
Top 5 događaja u 2016. koje su hrvatski novinari najteže podnijeli
MMF priznao: Britanija raste najbrže u G7 skupini
Novo pravilo: Ne možeš doseliti u UK ako nemaš posao
Članovi britanskog Vladinog savjeta priznaju da su zastrašivali javnost kako bi ljudi pristali na lockdown
Istraživanje: Britanski soj nije ništa smrtonosniji od originalne varijante koronavirusa
Britanska vlada grubo krši ljudska prava starijih, tvrdi Amnesty International
Zdravstveni savjetnik britanske vlade: ʼPovijest će pokazati da je lockdown bio monumentalna pogreškaʼ
Britansko istraživanje: Prokuženo 26 posto populacije, smrtnost od COVID-a 0,14 posto
John McAfee želi biti predsjednik SAD-a i premijer Velike Britanije - u isto vrijeme!
Koja ironija: Najveći britanski protivnik imigranata želi emigrirati u SAD, uputio zahtjev za azilom
Zašto žene ne glasaju za feminističke stranke?
Regulacija pornografije na internetu može imati brojne neželjene posljedice
ECHR presudio: Britanska vlada nezakonito presretala online komunikaciju građana
Bivši vođa britanskih konzervativaca: ʼRat protiv kanabisa je izgubljen, trebamo novi pristupʼ
Izrabljuje li Amazon svoje radnike?
Prosječna plaća u Europi: Najveći rast bilježi Rumunjska, a pad Velika Britanija
U slobodnom društvu nitko nema pravo da ne smije biti uvrijeđen
Britanci na izborima pokazali otpor prema štednji i rezovima
Ovaj lik se pita zašto Britanija na terorizam ne odgovori terorizmom...
Britanski ministar zahtijeva od studenata: 'Poštujte slobodu govora!'
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Novo na Liberalu:
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina

Nakon lijepih priča i snova, Britancima se bliži brutalan sudar sa stvarnošću


Piše: Jerko Markovina
14.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Nakon lijepih priča i snova, Britancima se bliži brutalan sudar sa stvarnošću

Nakon lijepih priča i snova, Britancima se bliži brutalan sudar sa stvarnošću


Piše: Jerko Markovina
14.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Britanski parlament ima krajnje nezahvalan zadatak - kako izbjeći Brexit na što manje bolan način. Vremena je sve manje...

Kako se nered oko Brexita bliži barem nekakvoj konačnoj odluci i sutra Parlament glasa o dogovoru koji je dogovorila Theresa May, tim više cijela priča sliči na onu situaciju kad pokušavate iz ogromne hrpe knjiga izvući jednu iz sredine ili s dna. Možda će uspjeti, hrpa će se zatresti, ali ostati u jednom komadu ili će se sve skupa može srušiti uz veliki tresak.

Za početak bih htio staviti sa strane političku dimenziju posve po strani. O tome smo sve već čuli – neizabrani birokrati, suverenitet, neće nama Bruxelles nametati, možemo mi sami, 300 milijuna tjedno za NHS (javno zdravstvo), vratimo kontrolu, smanjimo imigraciju...I to je sve u redu, sasvim legitimna politička pozicija, članstvo u svakom klubu se može preispitati i opozvati. Opoziv je još lakši kad s druge strane postoje realne i jako vidljive mane Europske unije koja zaista postaje prebirokratizirana, s ambicijom da sve više stvari regulira i s galerijom političara koji u najmanju ruku nisu omiljeni.

U tom smislu je EU idealan protivnik – mane su javne i vidljive, a koristi kao primjerice veliko slobodno tržište i sloboda kretanja se uzimaju zdravo za gotovo. Prije samog referenduma, najviše se govorilo o političkoj dimenziji i pitanje se svelo na binaran izbor za ili protiv takvog političkog okvira. Ono o čemu se vrlo malo govorilo i ono o čemu su pobornici izlaska oštro odbacivali razgovarati je praktična strana izlaska iz jednog kompleksnog međunarodnog ugovora koji nije samo politički nego i trgovinski, ekonomski, društveni. Zato ostavimo politiku na tren sa strane i pogledajmo drugo lice medalje.

Britanija krajem ožujka, na jedan ili drugi način, ne napušta samo politički okvir EU nego i 45 godina postupne integracije, sporazuma, poslova, međudržavnih i međuljudskih odnosa koji će izlaskom iz tog okvira postati drugačiji. S jedne strane formalni se odnosi još i nekako mogu dogovoriti i predvidljiviji su, a s druge strane postoji razina neformalne integracije za koju je sad teško reći kako će rasplesti i kakve će učinke imati. U svakom slučaju, prekinuti odnos od 45 godina koji obuhvaća sve razine odnosa je jako kompleksno pitanje koje se na referendumu svelo na jednostavan odgovor da/ne uz ogromnu količinu iracionalne politike (da ne kažem izlizano - populizma).

Za jednu državu koja je nekoć imala imperij i dugu tradiciju diplomacije, trgovine i racionalne politike, Velika Britanija je cijelom procesu pristupila izrazito neracionalno. Prvo je tadašnji premijer David Cameron pred pritiskom svojih zastupnika i zbog rasta UKIP-a pristao na gore navedeno banaliziranje odnosa s Europom na jednostavno pitanje unutra ili van. Kampanja prije referenduma se odvijala isključivo na političkoj liniji – ili si "remainer" (za ostanak) ili si "brexiteer" (za izlazak) – a argumenti su opet bili većinom emocionalno-politički. Rezultat referenduma je donio tanku većinu za izlazak, a onda su krenuli pregovori koji upravo ovih dana završavaju dogovorom koji nikome ne odgovara i koji će najvjerojatnije spektakularno propasti u parlamentu.

Još jedan utjecaj iracionalne politike se pokazao u pregovorima gdje se Britanija dovela u poziciju gdje jednostavno nema više nijednu dobru opciju. Postavili su previše crvenih linija – nije im prihvatljiva sloboda kretanja, ne žele zajedničko tržište ni carinsku uniju, ne žele nadležnost europskog suda pravde, ali ne žele ni tvrdu granicu u Sjevernoj Irskoj i htjeli bi što bolji trgovinski sporazum da gospodarstvo ne pretrpi gubitke. Tako postavljene stvari onemogućavaju dogovore kakve imaju recimo Švicarska, Norveška i Island te kod takvih ograničenja je nemoguće sastaviti ikakav kompromis.

Na kraju, ostaje opcija da se izađe bez ikakvog dogovora i da 30. ožujka Britanija jednostavno prestane biti članica EU, da se na nju više ne odnose nikakvi ugovori koji su vrijedili zadnjih 45 godina. Ovo je u početku bila nuklearna opcija, ali postaje sve realnija kako vrijeme prolazi. I ovo je daleko najmanje predvidljiva opcija jer posljedice mogu varirati od općeg kaosa do privremenih teškoća dok se ne postignu novi dogovori.

Daljnji razvoj događaja je teško predvidjeti jer Parlament preuzima sve veću ulogu u određivanju smjera i želi izbjeći nuklearnu opciju, ali vrijeme za manevre je kratko, a ako se do 29.3. ništa ne dogovori, 30.3. će se Britanija automatski naći izvan unije pa što bude. Koga zanima cijela ova saga, napecite kokica jer sljedeća dva mjeseca će biti jako zanimljivo.

Zaključno, meni se čini da je cijeli Brexit jedna odlična studija iracionalne politike i kako općenito budalesanje o kompleksnim pitanjima na kraju nužno mora stvoriti nered. Politika kao set principa je divna stvar i ne smije se zanemariti, ali isto tako politika je i praktična disciplina koja ima utjecaj na gospodarstvo i sve druge odnose među ljudima i državama. Zato je nemoguće imati kolač i pojesti ga, kao što su neki istaknuti Brexiteri govorili, ne može se iracionalno željeti nešto i to će se ostvariti unatoč realnosti i interesima drugih uključenih u proces.

Da, bilo bi divno da Velika Britanija može odjednom prijeći u svemir u kojem će biti suverena, hiperuspješna bogata država, bez imigranata, s idiličnim odnosima u Irskoj i sa Škotskom koja ne želi otići, sa super povoljnim trgovinskim ugovorom s Europom i cijelim svijetom...Ali realnost je da tu postoje mnogi problemi i prepreke i da za sve to nije baš uvijek kriv Bruxelles i neizabrani birokrati, pa će se odlaskom iz EU ta idilična verzija konačno ostvariti. Isto kao što Trumpov zid neće riješiti problem ilegalne imigracije i trgovine drogom, koliko god to bilo lijepo zamisliti kao magično rješenje.

U tome leži i glavni problem iracionalne politike – nije dovoljno da narod nešto želi, pa nije dovoljno i da narod to izglasa, nego ciljevi moraju biti ostvarivi u realnom svijetu u kojem se interesi isprepliću i nije dovoljno prevaliti jedva 50% na izborima da bi to značilo da se cijeli svemir mora urotiti da se ostvari nečija vizija. Političari su uvijek na izborima nudili vesele i zašećerene vizije budućnosti, ali sad se po prvi put neki od njih počinju potpuno opirati racionalnim argumentima i odbijaju ih uopće saslušati. Jedini način na koji će se takva politika raspasti je izravan sudar sa stvarnošću, koji nažalost nosi i dosta kolateralne štete.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

JERKO MARKOVINA
Jerko Markovina je psiholog s posebnim interesom za bihevioralnu ekonomiju i ponašanje potrošača na tržištu. Trenutno radi na projektima financiranja znanosti.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.