Hrvatski premijer Andrej Plenković je nedavno izjavio kako je rast BDP-a u drugom kvartalu 2018. godine, koji na godišnjoj razini iznosi 2,9 posto, "ohrabrujući" te je istaknuo da je za to "zaslužna aktualna vlada".

Iako je rast BDP-a od 2,9 posto svakako bolji nego da ga nema uopće i bolji od dosadašnjeg rasta oko 2 posto, to i dalje ne može biti ni zadovoljavajuće, a kamoli ohrabrujuće za hrvatsko gospodarstvo. Do tog zaključka ćemo doći ako pogledamo koliko iznosi rast BDP-a u istom razdoblju u drugim zemljama Europske unije.

Na stranicama Eurostata objavljeni su rezultati za drugi kvartal 2018. u svim zemljama EU osim Irske, Cipra i Luksemburga. Među 25 europskih zemalja Hrvatska dijeli 12. i 13. mjesto s Nizozemskom, što znači da je točno u sredini. Najveći rast BDP-a (u nedostatku podataka iz Irske za koju je ove godine Europska komisija prognozirala najveći gospodarski rast u Europi) bilježe Malta (5,9 posto), Latvija (5,3 posto) i Poljska (5 posto). Zatim slijede Mađarska (4,8%), Slovačka (4,2 posto) i Rumunjska (4,1 posto). Najslabiji godišnji rast bilježe Ujedinjeno Kraljevstvo (0,8 posto) te Italija i Danska s 1,4 posto.

Pritom je potrebno razumjeti razlike u stupnju razvijenosti među zemljama zapadne i istočne Europe. Slabije razvijene zemlje trebaju ostvariti veći rast u postotku da bi imale približno jednaki rast nominalno kao bolje razvijene zemlje. Jednostavno matematički objašnjeno: ako imate 100 nečega i na to dodate 10, to je rast od 10 posto. Ali ako na 10 nečega dodate istu sumu (10), to je rast od 100 posto. Stoga se po ekonomskom rastu Hrvatska treba uspoređivati s ostalim zemljama tzv. Nove Europe, to su zemlje koje su do 1990. bile dio SSSR-a, Jugoslavije ili Istočnog bloka pa danas imaju otprilike sličan stupanj razvoja.

Među tim zemljama Nove Europe, Hrvatska je u drugom kvartalu 2018. ostvarila drugi najslabiji godišnji rast gospodarstva. Samo je Češka rasla malo sporije od nas (2,7 posto), sve ostale rastu znatno brže. Bitno je napomenuti da Bugarska, još jedina zemlja s nižim BDP-om per capita od Hrvatske, raste brže od nas (3,2 posto) i tako nam se nastavlja približavati.

Što se tiče Plenkovićeve izjave da je ova vlada zaslužna za takav rast, u tome je dobrim dijelom u pravu. Ova vlada je zaslužna za tako slab i sramotno nizak rast, budući da čini sve kako bi izbjegla potrebne reforme u gospodarstvu, radnom zakonodavstvu i politici prema poduzetničkim slobodama, u isto vrijeme povećavajući javnu potrošnju i odbijajući reforme uprave, zdravstva i mirovinskog sustava.