Usprkos raširenoj propagandi i neukim hrvatskim političarima, Dan Europe koji se obilježava svake godine 9. svibnja nema veze s Drugim svjetskim ratom niti bilo kakvim antifašizmom.

Dan Europe

Na današnji dan (9. svibnja) 1950. godine donesena je Schumanova deklaracija. Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske, predložio je Njemačkoj da te dvije zemlje ujedine proizvodnju čelika i ugljena u zajedničko tržište. Ova zajednička trgovinska organizacija, prema istoj deklaraciji, bit će otvorena i za druge zemlje zapadne Europe.

Njemački kancelar Konrad Adanauer odgovorio je pozitivno, a pridružile su im se i vlade Nizozemske, Belgije, Luksemburga i Italije. Do sredine 1951. šest europskih država potpisalo je Pariški sporazum kojim je kreirana Europska zajednica ugljena i čelika. To je bila preteča Europske ekonomske zajednice, kasnije preformulirane u Europsku uniju.

Iako je moguće da je Schuman za objavu svoje deklaracije izabrao baš dan nakon obljetnice pobjede nad nacizmom, ta poveznica se nigdje ne spominje.

Dan pobjede nad fašizmom

Dana 8. svibnja 1945. godine Karl Donitz, nasljednik Adolfa Hitlera koji je 9 dana ranije počinio samoubojstvo, potpisuje predaju nacističke Njemačke saveznicima. Sovjetski diktator Josif Staljin je proglasio sljedeći dan, 9. svibnja Danom pobjede nad fašizmom u Sovjetskom Savezu, a isti praznik su preuzele i ostale zemlje tadašnjeg istočnog bloka.

Tako da se Dan Europe slučajno poklopio s datumom kad je bivši Sovjetski Savez obilježavao Dan pobjede nad fašizmom (ta je tradicija nastavljena i u današnjoj Rusiji).

Nakon pada komunizma u mnogim državama istočne Europe dolazi do javnih polemika o tome je li taj dan opravdano slaviti kao dan oslobođenja budući da je do pravog oslobođenja tih država došlo tek nakon pada Berlinskog zida 1989. godine. U Poljskoj je to bio državni praznik do 2015. godine kad je ukinut. U Češkoj i Slovačkoj je pomaknut na 8. svibnja. Litva ga uopće ne slavi i bojkotira veliku proslavu koja se još uvijek održava u Moskvi.

U Estoniji 9. svibnja više nije državni praznik, ali ga obilježavaju u nekim krugovima. Premijer Estonije Juri Ratas je 2017. godine izjavio da Estonija "nema razloga slaviti pobjedu nad fašizmom kad je to ovdje značilo nastavak okupacije". Usput, Ratas nije desničar nego socijalni liberal što je u Estoniji lijevi centar (u Hrvatskoj bi automatski bio proglašen za fašista).

Čini se da Hrvatska zaostaje za drugim zemljama Nove Europe ne samo ekonomski, već i moralno i mentalno. Razlog možda leži u tome što su u svim strukturama našeg društva antifašisti koji ne dozvoljavaju slobodnu raspravu o totalitarizmima i njihovim posljedicama u našoj zemlji.