Vezani članci:
Dansko istraživanje: Lockdown nema nikakav utjecaj na širenje virusa
Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu
Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...
Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu
Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske
8 činjenica o Danskoj koje će šokirati ljevičare
Zašto su skandinavske zemlje uspješne? Zato što puštaju gubitnike da propadnu!
Imamo rješenje za Uljanik - ovo je win-win situacija za sve...
Hrvatska može pobijediti Dansku samo u nogometu
Jesu li skandinavske zemlje socijalistički raj? Evo što kažu Šveđani i Danci
Lekcija iz Danske: Kako kreirati uspješno gospodarstvo
Danska će uskoro prestati poticati obnovljive izvore energije
Top 4 primjera u kojima se trebamo ugledati na Skandinaviju
U Danskoj desničari ne daju da se snize porezi, prijete novim izborima
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Venezuela sada masovno privatizira firme koje je prethodno nacionalizirala
Kako i zašto je propala sovjetska ekonomija?
Dragan Kovačević bio je u travnju Styrijin ʼHeroj kojeg Hrvatska trebaʼ i zagovarao uvođenje socijalizma
Veza između Orwella i Hayeka
ʼDemokratski socijalizam 21. stoljećaʼ je propao još prije osnivanja Radničke fronte
Podržite Katarinu potpisom i možda će vas poštedjeti kad dođe na vlast
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Fizički zid je srušen, ali onaj u glavama nije
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)
Holodomor - komunistički holokaust o kojem nismo učili u školi
Različiti putevi: Ekonomski slobodan Čile i socijalistička Venezuela
Kuba ukida socijalizam, uvodi tržišnu ekonomiju i privatno vlasništvo
Zašto Skandinavcima većinom ne smeta financiranje velike i skupe države
Samo politika liberalizma zaista pomaže siromašnima
Novo na Liberalu:
Moderna odjeća za malo novca? Nije problem
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Musk pokazao kako se razgovara s novinarima
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Finci se na izborima okrenuli desno: Što to konkretno znači?
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Mile Kekin je dokaz da koronaši još dugo neće biti u stanju probaviti što im se dogodilo
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
SDP na Dan žena diskriminira žene i širi rodne stereotipe
Ilko Ćimić: Nisam prijavio hrvatske građane zambijskim vlastima
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Zabranitelji su opet 'in': Preko cajki do političkih poena
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Mediji sustavno rade na radikalizaciji hrvatske javnosti, trebaju snositi svoj dio odgovornosti

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ


Piše: Mario Nakić
18.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ


Piše: Mario Nakić
18.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.

Trojica danskih ekonomista iz Centra za ekonomske politike (CEPOS) u Kopenhagenu napravila su znanstvenu analizu na 20 stranica na engleskom jeziku kako bi objasnili američkim političarima i javnosti danski socio-ekonomski sustav. CEPOS je neovisni liberalni think thank koji se inače zalaže za politike slobodnog tržišta u Danskoj i EU, ali očito im je prekipjelo što pojedini američki političari konstantno nazivaju Dansku primjerom socijalističke zemlje.

Tu je priču o socijalističkoj Danskoj u predizbornoj kampanji 2016. započeo kandidat za nominaciju Demokratske stranke Bernie Sanders. Tada je danski premijer osjetio potrebu reagirati pa je prilikom svoga službenog posjeta jednom američkom sveučilištu objasnio studentima da Danska nema socijalističku nego tržišnu ekonomiju. Novinar CNN-a odlučio je posjetiti Kopenhagen gdje su ga tamošnji ekonomisti uvjerili da Danska nije onakva kako je Sanders zamišlja. Bez obzira na to, ljevičari u SAD-u nastavljaju s mitom o danskom socijalizmu pa je i njihova najnovija zvijezda Alexandria Ocasio-Cortez u nedavnom intervjuu na CNN-u ponovila kako ona "ne želi socijalizam kakav je u Venezueli nego onakav kakav je u Danskoj."

Stvar je ipak izmakla kontroli kad je Trumpovo Vijeće za ekonomske savjete u Bijeloj kući (CEA) u svoju službenu analizu o oportunim troškovima socijalizma uvrstilo i Dansku. To je ponukalo ekonomiste iz CEPOS-a da naprave stručnu usporedbu ekonomskih politika i rezultata SAD-a i Danske. Ovo su neki od njihovih zaključaka:

...U socijalističkoj zemlji država je vlasnik sredstava proizvodnje, a to nije karakteristika nordijskih zemalja. Danska i ostale nordijske zemlje su tržišne ekonomije s visokim porezima i državnom potrošnjom.

...Na Indeksu ekonomskih sloboda (odnosno, indeksu kapitalizma) Danska kotira visoko. Prema Fraserovom institutu Danska je 16. među 162 zemlje, a prema Heritageu 12. od 180 zemalja i stoji bolje od SAD-a koji je na 18. mjestu.

...Danska je ocijenjena dobro u nizu neovisnih istraživanja ponajviše zbog niskih regulacija, snažne zaštite privatnog vlasništva, efikasne borbe protiv korupcije, fleksibilnosti tržišta rada i trgovine, ali stoji loše po pitanju poreza i državne potrošnje koja je u Danskoj visoka u usporedbi s mnogim drugim zemljama.

...Izvještaj Bijele kuće ispravno zaključuje da je BDP po stanovniku (prilagođen kupovnoj moći) u SAD-u veći nego u Danskoj. Razlika je otprilike 15 posto. Jedan od razloga za to je državna potrošnja, a drugi je oporezivanje. Visoki porezi u Danskoj utječu negativno na produktivnost rada, uštede i investicije. Prema istraživanju Bergh & Henrekson (2011), smanjenje poreza za 10 posto povećava godišnji rast BDP-a za 0,5 do 1 posto. Istraživanje OECD-a je, pak, došlo do zaključka da povećanje poreznog udjela u BDP-u za 2 posto će vrlo vjerojatno smanjiti BDP za 1 do 1,5 posto.

...Porez na dohodak je veći nego u SAD-u. Najviša stopa iznosi 56 posto i odnosi se na one koji zarađuju više od 80.000 američkih dolara godišnje. Porez na kapitalnu dobit je 42 posto u Danskoj dok je u SAD-u 29 posto. Ali najveća razlika je u porezu na potrošnju. Danski PDV je čak 25 posto dok je prosječni porez na potrošnju u SAD-u oko 6 posto. Osim toga, u Danskoj postoje i posebni dodatni porezi na određene proizvode kao što su slatkiši, automobili, alkohol itd. Ako uzmemo u obzir porez na potrošnju i porez na dohodak, ispada da je najviša marginalna stopa u Danskoj 67 posto, a najniža oko 55 posto. To je značajno više nego u SAD-u.

...CEA je u svome izvješću ispravno zaključila da bi SAD, kad bi primijenio socijalne reforme kakve je Danska provela sredinom 1970-ih, imao pad BDP-a za otprilike 17 posto. Međutim, mi smatramo da bi pad prosječnog primanja građana SAD-a bio veći od 19 posto. Danas je razlika u BDP-u per capita između SAD-a i Danske 15% iako je Danska, kao i druge nordijske zemlje, nakon 1970-ih provela niz protržišnih reformi.

...Različite danske vlade provodile su reforme od 1980-ih nadalje jer je postalo jasno da onakav socijalni sustav nije dugoročno održiv. Godine 1982. javni deficit je dosegao 10 posto BDP-a. Nakon niza provedenih reformi, država više nije u deficitu.

...Tijekom 1990-ih funkcioniranje tržišta rada je poboljšano reformama koje je provela vlada desnog centra premijera Poula Nyrupa Rasmussena. Tada je najviša porezna stopa snižena sa 68 na 63 posto, a period tijekom kojeg se može primati socijalna pomoć skraćen sa 7 na 4 godine. Naknada za nezaposlene je prepolovljena, a porez na bogatstvo ukinut 1997. godine.

...Od 2001. godine do danas Danskom su vladale većinom vlade desnog centra i nastavile su provoditi protržišne mjere, postupno smanjujući socijalnu državu i oslobađajući tržište rada i trgovinu. Danas je period u kojem netko može primati socijalnu pomoć 2 godine. Javne financije su sada sasvim održive, a Danska je među zemljama OECD-a sada zemlja s najodrživijim javnim financijama.

...Porez na dobit (korporativni porez) je između 1989. i danas u nekoliko navrata snižen s početnih 50 na sadašnjih 22 posto. Ta je mjera najviše doprinijela povećanju ulaganja u Danskoj. Do redukcije ovog poreza je došlo prvenstveno zbog međunarodne konkurencije i borbe za privlačenje stranih investicija.

...Danska je rangirana iznad SAD-a u produktivnosti rada prema istraživanju OECD-a. To je rezultat nekoliko stvari. Prvo, Danci su prilično dobro obrazovani i Danska ima funkcionalnu tržišnu ekonomiju s fleksibilnim tržištem rada. Međutim, visoka produktivnost je također rezultat činjenice da realno visoke plaće koje su zapravo minimalne (zbog socijalne pomoći) u stvarnosti isključuju iz tržišta rada ljude bez vještina i znanja, izbjeglice i sl. Tako da slabije produktivni radnici zapravo ne sudjeluju u proizvodnji u Danskoj.

...Broj odrađenih sati po radniku je relativno nizak. To je zato što je Danska bogata zemlja i Danci općenito žele potrošiti dio svoga bogatstva na duge godišnje odmore i kraći tjedni rad. Na tu odluku utjecao je, osim bogatstva, i visoki porez na dohodak. Također, na manji broj odrađenih sati utjecao je i trend da žene sve češće odlučuju raditi pola radnog vremena.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.