Vezani članci:
Pokažimo dostojanstvo u slavlju: Odajmo počast žrtvama s obje strane!
Tko ima pravo nametati kolektivno sjećanje?
Jesmo li za mir spremni?
U slobodnom društvu država ne bi smjela kažnjavati nikoga zbog obilježja ili pozdrava
Kolindin govor u Kninu - čista petica
Gospodine Marušiću, sloboda govora ne uključuje prijetnje strijeljanjem!
Hrvatska se zbog 'Oluje' nema što ispričavati
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo
Druga strana: Zašto Oluja za mene nije bila tragedija

Druga strana: Zašto Oluja za mene nije bila tragedija


Piše: Predrag Rajšić
10.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Druga strana: Zašto Oluja za mene nije bila tragedija

Druga strana: Zašto Oluja za mene nije bila tragedija


Piše: Predrag Rajšić
10.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Prvo da naglasim da je ovo priča o mom osobnom, subjektivnom viđenju. Što se tiče mojih tragedija, ja sam ih doživio nekoliko godina prije Oluje, a što se same Oluje tiče, za mene je to bio ektremno stresan, ali oslobađajući događaj. Međutim, Oluja nije bila oslobađajuća na način kako to hrvatski mediji prikazuju. Oluja je za mene bila oslobađajuća iz nekoliko razloga.

1. To je bio kraj četverogodišnjeg iščekivanja napada Hrvatske vojske koji je svako malo najavljivan.

Taj famozni predstojeći napad bio je povod za sijaset restrikcija od strane tadašnje nam države, Republike Srpske Krajine. Te su uvodili policijski sat, te zabrane javnog okupljanja, te restrikcije struje i goriva "da bi bilo za vojsku." Najgore su ipak bile restrikcije koje su ljudi sami sebi dobrovoljno postavljali. Svaka značajnija odluka stavljena je na čekanje "dok se ne riješi situacija." Kupovinu ili prodaju imovine, ulaganje u vlastita imanja, pa čak i započinjanje obitelji mnogi ljudi su stavili na čekanje. Oluja je konačno razriješila sve dileme. Nema više nesigurne budućnosti. Budućnost nije ružičasta, ali je bar sigurna. Znamo na čemu smo.

2. To je bio kraj vladavine ljudskog ološa koji je na površinu isplivao u svim sferama društvenog života tijekom ratnih previranja 1991.

Veliki broj događaja koje sam sam promatrao ili o kojima sam slušao od rođaka i prijatelja to potvrđuje. Ljudi koji su do prije rata bili beznačajni marginalci su se početkom rata istakli agresivnošću i okrutnošću i time stekli ključne pozicije u mafijaškoj strukturi koja je upravljala životom u Krajini. To se prelilo i u živote nas tinejdžera pa su glavni junaci naših priča postali lokalni siledžije. Pričalo se o tome tko je koga istukao, ubio ili "poslao u p... materinu". Agresivnost i intimidacija su bili vladajući obrazac ponašanja. Pokušao sam se protiv toga boriti, ali i oponašati, i u oba slučaja sam iskusio samo frustracije. Oluja je stavila točku na sve to.

3. To je bio početak života u većoj i otvorenijoj sredini.

Iako mnogi Srbiju doživljavaju kao zatvorenu balkansku sredinu, u usporedbi s ratnom Krajinom, Srbija je bila centar svijeta. Treću i četvrtu godinu srednje škole sam završio u Kruševcu, koji je bio dovoljno velik da svatko može naći dovoljno ljudi koji će ga razumjeti i dovoljno velik da iz viđenja ne poznajemo gotovo sve ljude u gradu, što je bio slučaj s mjestom iz koga sam došao. Kao i u svakom malom mjestu, obrazac ponašanja u mom rodnom gradu je bio usko ograničen na ono što je ta sredina smatrala ispravnim. Iskakanje iz tih okvira kažnjavalo se izvrgavanjem sudu palanke. Ta tortura je završena u kolovozu 1995. Točno je da sam izgubio kuću, ali nisam izgubio dom jer je moja obitelj uspješno funkcionirala i u izbjeglištvu. Našao sam nove prijatelje, a i neke stare sam viđao.

Možda se isti ishod mogao postići i na drugi način, ali činjenica je da te druge načine nećemo nikada iskusiti. Da se Oluja dogodila godinu dana kasnije, to bi bila još jedna godina mučnog iščekivanja u toksičnoj, agresivnoj palanačkoj sredini. Da se Oluja nikad nije ni dogodila, to bi vjerojatno značilo još nekoliko desetljeća polu-života u takvoj sredini. Dakle, mene je Oluja oslobodila svega toga.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

PREDRAG RAJŠIĆ
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics".
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.