Treba li država zabraniti trgovanje dugovima?

28.1.2022.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Više od istog autora
Pandorina kutija: Je li koronakriza pokazala kako se lako odričemo ustavnih prava?
Saborski zastupnici traže načine kako još više otežati zapošljavanje radnika
Osnivanje sindikata nije ʼpobjeda radnika, poraz Amazonaʼ
Grad Pula želi zabraniti prodaju pića na kioscima. To je udar na prava potrošača i slobodu poduzetništva
Ustavni sud nije presudio da su mjere u skladu s Ustavom, već je odbacio prigovore zbog formalnog propusta
Još jedan ʼstručnjakʼ koji zagovara represiju. Ovaj put u prometu...
Ne podržavam ʼmoliteljeʼ pred bolnicama, ali njihova zabrana ne bi pomogla nikome
Ne čekajte državu da vam obnovi potresom oštećenu nekretninu, nema smisla
Država treba bolje regulirati iznajmljivanje vodenih skutera
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Gimnazijalac u Češkoj osporio odluke kriznog stožera i natjerao svoje profesore nazad u učionice
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane

Treba li država zabraniti trgovanje dugovima?

Ovaj put na red prijedloga zabrane u Saboru je došao umjesto kave ili soka na kiosku, novi proizvod – potraživanje koje vjerovnik ima prema svojem dužniku.

Naime, u četvrtak je Klub zeleno-lijevog bloka s predsjednicom Sandrom Benčić (Možemo!) predložio izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača na način da se da zabrani prodaja dugova koji građani imaju prema telekomima, javnim poduzećima ili bankama bez izričitog i pismenog pristanka potrošača. Kažu kako će usvajanje njihovog prijedloga ispraviti dugotrajnu nepravdu koju je građanima napravio zakonodavac – Sabor i to propuštanjem reguliranja agencija za naplatu potraživanja i izlaganjem građana prodaji njihovih dugova koja često dovodi do toga da građani više ne znaju kome dug trebaju platiti niti koliki je. Pri tome navode kako je najveći dio njih blokiran zbog dugova od par stotina do 10.000 kuna.

Dakle, kada članovi zakonodavnog tijela ne znaju akte samog zakonodavca pa nastavljaju kontinuirano navoditi kako građani zbog propusta Sabora ne znaju kome dug trebaju platiti niti koliki je, to ozbiljno može dovesti do osjećaja susramlja. No, krenimo ispočetka i to jednim hipotetskim slučajem.

Sandra duguje 10 kuna Petru zbog neplaćenih računa/zajma/itd., a Petru se više ne da potraživati to od Ane jer nema vremena, ali opet ne želi ostati bez ičega jer je ipak pružio svoju uslugu Ani ili joj je prodao proizvod za koji nikada nije plaćen. No, nudi mu se rješenje. On svoje potraživanje od 10 kuna prema Ani može prodati po visini od 6 kuna firmi naziva Eon Metrix d.o.o. Tako će Petar dobiti barem 6 kuna za svoju uslugu/proizvod, a firma koja je kupila potraživanje će nastaviti sudskim putem potraživati 10 kuna od Ane, iako nisu rijetke situacije da se sklopi nagodba za 7 kuna pa je tako i Ana sretna jer nije platila svih 10 kuna, a Eon Metrix d.o.o. je sretan jer je ipak i dalje ostvario dobit.

Iz Možemo! kažu kako u našem spomenutom slučaju Sandra neće znati kome dug treba platiti niti koliki je, budući su se to dogovorili samo Petar i Eon Metrix d.o.o., bez nje. Navode i to kako to nije regulirano zakonom. Je li to baš tako?

Ugovor o ustupu potraživanja reguliran je Zakonom o obveznim odnosima i tamo je jasno navedeno kako za ustup tražbine nije potreban pristanak dužnika (Sandre), ali je ustupitelj (Petar) dužan obavijestiti dužnika (Sandru) o ustupanju. 

Dakle, ono što Možemo! predlaže navodno ispraviti već je ispravljeno, budući da je ustupitelj odnosno stari vjerovnik dužan obavijestiti dužnika o ustupanju. U odnosu na neznanje o visini duga, novi vjerovnik će o tome obavijestiti dužnika čiji dug (barem glavnica) ne može biti veći od onoga koji je stari vjerovnik imao prema dužniku.

Sandra Benčić navodi i sljedeće: "Potpuno mi je nejasno zašto se Vlada izjasnila protiv našeg prijedloga. Na sutrašnjem glasanju imamo povijesnu priliku da ovakvu praksu zaustavimo i od nje spasimo stotine tisuća ljudi godišnje. Ne mogu i ne želim vjerovati da postoji ijedna stranka koja ne bi htjela podržati zaustavljanje ovih praksi".

Dragi dužnici, gorka je istina da Vas nažalost gospođa Sandra neće spasiti i nemojte vjerovati u to. Čak i kada se potraživanje ne bi moglo prodati trećima, opet biste dugovali prvotnom vjerovniku. Dakle, odmah treba prepoznati laži, čak i kada dolaze s uvijek solidarne ljevice.

Spasit ćete jedino sami sebe i to mudrom i kvalitetnom ocjenom rizika prilikom zaduživanja odnosno financijskom pismenošću.

Dug je posljedica rizika koji svi mi u jednom trenutku preuzmemo, znajući pri tome koje su posljedice u slučaju da ne možemo platiti isti. Nadalje, zajednica u kojoj se neosnovano štite dužnici nužno dovodi do kolapsa trgovine, poslovanja, same razmjene dobara i usluga. Tko bi išta prodavao znajući da mu dužnik to ne treba platiti? Plus, ako on, kao prodavatelj, još uz to ne smije prodati svoje potraživanje po nižoj cijeni drugima?

Priča me podsjeća na živozidaško "spašavanje" ovršenika prilikom deložacija. Da, članovi Živog zida bi kratkoročno zaustavili iseljavanje ovršenika iz nekretnine, no onda bi sud ovršenicima i svim trećima pa tako i članovima Živog zida poslao rješenja kojima se isti nalažu ne samo iseliti, već i platiti trošak neuspješne ovrhe za svaki put kada bi ih tako „Živi zid“ spasio.

Nedvojbeno je da lijepo i humano zvuči prijedlog Možemo, no jedno je kako zvuči, a drugo je kako to u praksi funkcionira. Svi mi želimo zaštititi baku koja nije platila račun RTV pristojbe pa je zbog toga zovu agencije radi namirenja duga. Ali nažalost, dok je baka poslovno sposobna, odgovara za svoja djela i radnje, pa tako i za obveze koje je preuzela prilikom kupnje određenog proizvoda ili primanja određene usluge.

Jednako je tako nedvojbeno da agencije znaju biti prenaporne, zvati ljude gotovo svakodnevno, slati im mailove, pisma itd. No, to je njihova djelatnost i one se time bave. Zabraniti vjerovniku da zove svog dužnika neće spriječiti da se vjerovnik opet kad-tad namiri. Samo što, kako vrijeme odmiče, rastu i kamate, pa je tako sve gore za samog dužnika.

Jedino što zaista sve nas može "spasiti" od situacija da nas jedan dan ne zovu agencije za potraživanje je financijska pismenost i zrelost u preuzimanju obveza na sebe, a ne gospođa Sandra ili bilo koji drugi političar.

 

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
POLITIKA
HRVATSKA
Ocijeni članak
UKUPNA OCJENA
1
2
3
4
5
Ocjenjivanje sadržaja omogućeno je samo članovima Udruge Liberal.hr. Učlanite se - kliknite ovdje - da biste mogli ocjenjivati tekstove i dobili pristup drugim dijelovima portala za članove.
O autoru
Stjepan Matić je odvjetnik u Odvjetničkom društvu u Zagrebu specijaliziranom za trgovačko pravo. Pobornik slobodne trgovine i prava. Slobodno vrijeme provodi daljnjim usavršavanjem kako na poslovnom tako i na osobnom planu. >>VIŠE
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Pretraži Liberal
Unesite pojam koji želite pretražiti
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Udruga "Liberal.hr"
O UDRUZI | UČLANI SE | DONIRAJ

PODRŽITE LIBERAL.HR:

IBAN za donacije: HR5923900011101229527
Model plaćanja: 00, poziv na br. primatelja: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: