Vezani članci:
A kako bi bilo da oni plate dugove Uljanika iz svoga džepa?
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Sandra Benčić kopira ekonomsku politiku Viktora Orbana
Ljevica traži od HDZ-a više subvencija za privatnike i nove poreze za radnike
Konzervativci trolaju, a feminizam je postao šovinizam
Skoro 200.000 ljudi glasalo je za ovo
Kolosalni poraz ljevice u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Treća opcija - blagoslov i prokletstvo
Pred Tomaševićem je jedan veliki problem. Hoće li ga moći riješiti?
Većina novinara je naprosto zaljubljena u novog zagrebačkog gradonačelnika. Evo zašto je to opasno...
Nitko nije pomogao Tomaševiću više nego Škoro
Desnica u Zagrebu realno nema što tražiti. Tko će onda zaustaviti ovakav nalet ljevice?
Kontrola cijena stanarine u Berlinu doživjela fijasko
Nađi o Tomaševiću: ʼTakvo financijsko upravljanje pretvorilo bi Zagreb u Venezueluʼ
Možemo: ʼMi ne stojimo iza inicijativa koje podržavamoʼ
Kako je Plenković ujedinio ljevicu, Crkvu i HDZ
U Tomaševićevoj državi njegovi neistomišljenici ne bi imali pravo glasa
Most i Možemo vode možda najbesmisleniju raspravu ikada
Jesu li Zeleni alternativa tradicionalnim političkim opcijama?
Četiri sitnice o štednji i ʼ1% ultrabogatihʼ koje Tomašević nije uzeo u obzir
Opasnosti koje dolaze s lijevim i desnim ekstremistima u Saboru
Nije im dosta: RTL i Pravo na grad traže od HDZ-a i HNS-a da nas pljačkaju još više
Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)
Zelena ljevica ima previše povjerenja u HDZ i Bandića. Svi njihovi prijedlozi već su isprobani i propali
Novo na Liberalu:
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva

Treba li država zabraniti trgovanje dugovima?


Piše: Stjepan Matić
Photo: Towfiqu barbhuiya/Unsplash
28.1.2022.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Treba li država zabraniti trgovanje dugovima?

Treba li država zabraniti trgovanje dugovima?


Piše: Stjepan Matić
Photo: Towfiqu barbhuiya/Unsplash
28.1.2022.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ovaj put na red prijedloga zabrane u Saboru je došao umjesto kave ili soka na kiosku, novi proizvod – potraživanje koje vjerovnik ima prema svojem dužniku.

Naime, u četvrtak je Klub zeleno-lijevog bloka s predsjednicom Sandrom Benčić (Možemo!) predložio izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača na način da se da zabrani prodaja dugova koji građani imaju prema telekomima, javnim poduzećima ili bankama bez izričitog i pismenog pristanka potrošača. Kažu kako će usvajanje njihovog prijedloga ispraviti dugotrajnu nepravdu koju je građanima napravio zakonodavac – Sabor i to propuštanjem reguliranja agencija za naplatu potraživanja i izlaganjem građana prodaji njihovih dugova koja često dovodi do toga da građani više ne znaju kome dug trebaju platiti niti koliki je. Pri tome navode kako je najveći dio njih blokiran zbog dugova od par stotina do 10.000 kuna.

Dakle, kada članovi zakonodavnog tijela ne znaju akte samog zakonodavca pa nastavljaju kontinuirano navoditi kako građani zbog propusta Sabora ne znaju kome dug trebaju platiti niti koliki je, to ozbiljno može dovesti do osjećaja susramlja. No, krenimo ispočetka i to jednim hipotetskim slučajem.

Sandra duguje 10 kuna Petru zbog neplaćenih računa/zajma/itd., a Petru se više ne da potraživati to od Ane jer nema vremena, ali opet ne želi ostati bez ičega jer je ipak pružio svoju uslugu Ani ili joj je prodao proizvod za koji nikada nije plaćen. No, nudi mu se rješenje. On svoje potraživanje od 10 kuna prema Ani može prodati po visini od 6 kuna firmi naziva Eon Metrix d.o.o. Tako će Petar dobiti barem 6 kuna za svoju uslugu/proizvod, a firma koja je kupila potraživanje će nastaviti sudskim putem potraživati 10 kuna od Ane, iako nisu rijetke situacije da se sklopi nagodba za 7 kuna pa je tako i Ana sretna jer nije platila svih 10 kuna, a Eon Metrix d.o.o. je sretan jer je ipak i dalje ostvario dobit.

Iz Možemo! kažu kako u našem spomenutom slučaju Sandra neće znati kome dug treba platiti niti koliki je, budući su se to dogovorili samo Petar i Eon Metrix d.o.o., bez nje. Navode i to kako to nije regulirano zakonom. Je li to baš tako?

Ugovor o ustupu potraživanja reguliran je Zakonom o obveznim odnosima i tamo je jasno navedeno kako za ustup tražbine nije potreban pristanak dužnika (Sandre), ali je ustupitelj (Petar) dužan obavijestiti dužnika (Sandru) o ustupanju. 

Dakle, ono što Možemo! predlaže navodno ispraviti već je ispravljeno, budući da je ustupitelj odnosno stari vjerovnik dužan obavijestiti dužnika o ustupanju. U odnosu na neznanje o visini duga, novi vjerovnik će o tome obavijestiti dužnika čiji dug (barem glavnica) ne može biti veći od onoga koji je stari vjerovnik imao prema dužniku.

Sandra Benčić navodi i sljedeće: "Potpuno mi je nejasno zašto se Vlada izjasnila protiv našeg prijedloga. Na sutrašnjem glasanju imamo povijesnu priliku da ovakvu praksu zaustavimo i od nje spasimo stotine tisuća ljudi godišnje. Ne mogu i ne želim vjerovati da postoji ijedna stranka koja ne bi htjela podržati zaustavljanje ovih praksi".

Dragi dužnici, gorka je istina da Vas nažalost gospođa Sandra neće spasiti i nemojte vjerovati u to. Čak i kada se potraživanje ne bi moglo prodati trećima, opet biste dugovali prvotnom vjerovniku. Dakle, odmah treba prepoznati laži, čak i kada dolaze s uvijek solidarne ljevice.

Spasit ćete jedino sami sebe i to mudrom i kvalitetnom ocjenom rizika prilikom zaduživanja odnosno financijskom pismenošću.

Dug je posljedica rizika koji svi mi u jednom trenutku preuzmemo, znajući pri tome koje su posljedice u slučaju da ne možemo platiti isti. Nadalje, zajednica u kojoj se neosnovano štite dužnici nužno dovodi do kolapsa trgovine, poslovanja, same razmjene dobara i usluga. Tko bi išta prodavao znajući da mu dužnik to ne treba platiti? Plus, ako on, kao prodavatelj, još uz to ne smije prodati svoje potraživanje po nižoj cijeni drugima?

Priča me podsjeća na živozidaško "spašavanje" ovršenika prilikom deložacija. Da, članovi Živog zida bi kratkoročno zaustavili iseljavanje ovršenika iz nekretnine, no onda bi sud ovršenicima i svim trećima pa tako i članovima Živog zida poslao rješenja kojima se isti nalažu ne samo iseliti, već i platiti trošak neuspješne ovrhe za svaki put kada bi ih tako „Živi zid“ spasio.

Nedvojbeno je da lijepo i humano zvuči prijedlog Možemo, no jedno je kako zvuči, a drugo je kako to u praksi funkcionira. Svi mi želimo zaštititi baku koja nije platila račun RTV pristojbe pa je zbog toga zovu agencije radi namirenja duga. Ali nažalost, dok je baka poslovno sposobna, odgovara za svoja djela i radnje, pa tako i za obveze koje je preuzela prilikom kupnje određenog proizvoda ili primanja određene usluge.

Jednako je tako nedvojbeno da agencije znaju biti prenaporne, zvati ljude gotovo svakodnevno, slati im mailove, pisma itd. No, to je njihova djelatnost i one se time bave. Zabraniti vjerovniku da zove svog dužnika neće spriječiti da se vjerovnik opet kad-tad namiri. Samo što, kako vrijeme odmiče, rastu i kamate, pa je tako sve gore za samog dužnika.

Jedino što zaista sve nas može "spasiti" od situacija da nas jedan dan ne zovu agencije za potraživanje je financijska pismenost i zrelost u preuzimanju obveza na sebe, a ne gospođa Sandra ili bilo koji drugi političar.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

STJEPAN MATIĆ
Stjepan Matić je odvjetnik u Odvjetničkom društvu u Zagrebu specijaliziranom za trgovačko pravo. Pobornik slobodne trgovine i prava. Slobodno vrijeme provodi daljnjim usavršavanjem kako na poslovnom tako i na osobnom planu.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.