Vezani članci:
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Korona restrikcije siju smrt među mladima i djecom u najsiromašnijem dijelu svijeta
Što su veće strane donacije, Afrika ima manje šanse za razvoj
ʼA djeca u Africi umiru od gladiʼ nije argument nego dijagnoza
Mit o eksploataciji Afrike
Hoće li Kina biti pokretač razvoja Afrike kao što je Zapad pokrenuo razvoj Kine?
Zašto Afrika gospodarski stagnira dok se Azija ubrzano razvija?
Indija uspješno pobjeđuje siromaštvo, ali Nigerija je novi gorući problem
U čemu je Plenković točno pogriješio u izjavi o Africi?
Drugo afričko oslobođenje: Crni kontinent na pragu velikog pakta o slobodnoj trgovini
Država koju nitko ne priznaje planira postati slobodnotržišni centar Afrike
Leftard Pernar napao leftarde
[VIDEO] Mugabe je još 1976. najavio politiku kojom će kasnije uništiti svoju zemlju
Bojkotiranjem odjeće zbog dječjeg rada činili bismo djeci medvjeđu uslugu
Kako nas UN dezinformira: Za desetkovanje siromaštva u Tanzaniji pohvalili tehnokrate
Tržišni fundamentalizam, Afrika, Todorić i drugi hrvatski mitovi
Afrika - kontinent sustavno uništavan dobrim namjerama i lošim politikama
Macron izazvao bijes izjavom da Afrika ima civilizacijski problem
Pohlepne korporacije spašavaju živote. Ne zato što su dobre...
Lažne vijesti: Jutarnji nas je osiromašio za bar 70 posto
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Dragan Kovačević bio je u travnju Styrijin ʼHeroj kojeg Hrvatska trebaʼ i zagovarao uvođenje socijalizma
Istaknuti ideolog desnice potvrdio: Hrvatska desnica je Radnička fronta s krunicom
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
Veza između Orwella i Hayeka
Je li slobodno tržište naudilo Čileancima?
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
U čemu kritičari slobodnog tržišta najčešće griješe
Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?
Novo na Liberalu:
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit

Dvije afričke zemlje prihvatile slobodno tržište, razvijaju se brže od drugih


Piše: Mario Nakić
21.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Dvije afričke zemlje prihvatile slobodno tržište, razvijaju se brže od drugih


Piše: Mario Nakić
21.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Svaka sedma osoba živi u Africi i taj će se udio povećati s obzirom da Afrika nastavlja bilježiti rast nataliteta. Pretpostavlja se da će do 2050. godine Nigerija imati više stanovnika od SAD-a. Zato je razvoj ovog najsiromašnijeg kontinenta u interesu svih nas, a ne samo njegovih stanovnika.

Afrika danas nije više "beznadan" kontinent, kako ga je opisao časopis The Economist 2000. godine. U novom je tisućljeću došlo do ozbiljnih i brzih promjena, prosječni dohodak po stanovniku, prilagođen inflaciji i kupovnoj moći, narastao je više od 50 posto, a rast BDP-a u zemljama Afrike u prosjeku iznosi oko 5 posto godišnje.

Povećanje investicija, ekonomskih sloboda i bogatstva dovelo je do poboljšanja života prosječnog građanina. Još je 1999. godine 58 posto Afrikanaca živjelo s manje od 1,90 američkih dolara dnevno, a do danas je taj udio pao ispod 40 posto. Ako se tako nastavi, afrička stopa siromaštva će do 2030. godine iznositi 24 posto (što je tek malo više od Hrvatske).

Uz životni standard došlo je i do poboljšanja prosječnog životnog vijeka; prije 17 godina prosječni Afrikanac je doživio 54 godine, a sada 62. Stopa smrtnosti novorođenih je prepolovljena, a bitno je smanjena i smrtnost od AIDS-a, malarije, tuberkuloze i drugih bolesti.

Afrički rast može se zahvaliti otvorenijim granicama za uvoz, stranom investiranju i slobodnijem kreiranju cijena na tržištu. Desetak godina nakon pada Berlinskog zida i raspada SSSR-a, i afrički su narodi počeli odbacivati socijalističke i protekcionističke ekonomske modele.

Međutim, glavna kočnica afričkog razvoja je u nedostatku vladavine prava. Prema Freedom Houseu, veći dio Afrike i dalje nije slobodan. Korumpirane državne institucije i diktatori koriste razne nedorečenosti u zakonima kako bi zadržali svoju moć, a to bitno usporava razvoj, odbija mnoge investitore i onemogućuje pravednu tržišnu utakmicu.

Dvije zemlje se po tom pitanju posebno ističu kao slobodnije u svakom pogledu, a to su Ruanda i Bocvana.

Bocvana - od treće najsiromašnije do najbolje u razvoju

Bocvana se izborila za neovisnost 1960-ih godina. U tom je trenutku bila treća najsiromašnija zemlja na svijetu. Novo je vodstvo odlučilo nešto totalno neobično za taj kontinent: pokušati uspostaviti demokratski, pravni poredak i usvojiti što slobodniju tržišnu ekonomiju. Već desetak godina kasnije Bocvana je postala najbrže rastuća ekonomija na svijetu.



"Već prvo demokratski izabrano vodstvo Bocvane bilo je sačinjeno od ljudi koji su poštivali osobne slobode. Gledali su što je postojalo tada u zemlji i onda su to nadogradili, proširili slobode i dozvolili ljudima da rade svoje bez nepotrebnih zapreka za poduzetnički duh. Više nema razloga za debatu u kojem ekonomskom sistemu trebamo živjeti, jasno se vidi povezanost između ekonomske slobode i gospodarskog rasta", rekao je Temba Nolutshungu, direktor Zaklade za slobodno tržište Bocvane.

"Da biste izmjerili uspjeh neke zemlje, trebate izmjeriti uspjeh njenog privatnog sektora. Vlada je u razgovorima s poduzetnicima, zajedno gledamo što je najbolje za zemlju. Imamo najniže poreze za biznise, korporacije i radnike u regiji. Imamo i snažnu zakonsku obranu privatnog vlasništva. Ako dođeš u Bocvanu i tu kupiš komad zemlje, on je zaista tvoj. Zato smo primamljivi investitorima", objasnio je Lekwalo Leta Mosienyane, poduzetnik iz Bocvane.

Bocvana ima samo 2 milijuna stanovnika, a danas je druga najbogatija zemlja srednje i južne Afrike prema BDP-u po stanovniku te je zemlja s najbrže rastućim gospodarstvom na cijelom kontinentu. Vjerojatno bi rasla i mnogo brže da nije u užasnom (protekcionistički orijentiranom, korumpiranom i politički nestabilnom) geopolitičkom okruženju što bitno sputava rast ove male zemlje.



Ruanda

Slično bi se moglo dogoditi i Ruandi, gdje je još 2001. godine prosječni stanovnik živio s manje od 50 centa (3,75 kn) dnevno, da bi do danas poraslo na 1,50 dolara. Stopa siromaštva je iznosila preko 60 posto, da danas iznosi ispod 40 posto.

Ruanda može zahvaliti ovaj rast ekonomskim reformama koje su u više navrata i nekoliko valova uslijedile od 1995. godine do danas. Vlada je značajno oslobodila poslovanje i trgovanje preko granice, kao i unutar granica.

Najbolji primjer je ruandski sektor proizvodnje kave u kojem radi više od pola milijuna obitelji. Još prije 20-ak godina taj je sektor bio iznimno reguliran i kontroliran od strane države, to je bio glavni izvor prihoda za državni proračun. Poljoprivrednici su se morali odreći najmanje četvrtine svoje zemlje, koju je državna agencija otkupljivala po niskoj cijeni, znatno ispod tržišne. Vlada je zatim prodavala kavu koju je proizvodila, a privatnici su morali plaćati i posebni porez na izvoz.

Takav je nepravedni intervencionizam doveo do korupcije u vladi i obogatio političare i njihove prijatelje u privatnom sektoru. Poljoprivrednici su legalno bili pljačkani. Tek je krajem 1990-ih vlada Paula Kagamea oslobodila taj sektor maknuvši zakonske zahtjeve i omogućivši poljoprivrednicima da slobodno trguju s kupcima iz svih dijelova svijeta. To je, naravno, dovelo i do povećanja investiranja, pokretanja novih biznisa i inovacija. Stanovnici Ruande su uz pomoć Zapada krenuli raditi na poboljšanju kvalitete umjesto kvantitete, a time su poboljšali učinkovitost.

Porasla je konkurencija, kvaliteta, a cijene su se spustile. Tako je profitirala cijela zemlja. U isto vrijeme, oko 50.000 kućanstava je počelo zarađivati dvostruko više nego prije. Mnogi od njih su po prvi put bili u mogućnosti platiti školovanje svojoj djeci, lijekove, ali i investirati u svoje biznise.

Karol Boudreaux iz Mercatus centra Sveučilišta George Mason pisala je 2007. o toj reformi u sektoru kave u Ruandi: "liberalizacija nije samo poboljšala ekonomske mogućnosti i potencijale stanovnika, nego je povećala i društvenu kooperaciju i koheziju, zbližavanje dvaju naroda - Tutsija i Hutua, koje je očajnički bilo potrebno nakon genocida 1994. godine."


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.