Predsjednik Francuske prešao je Rubikon.

U velikoj promjeni smjera, koja bi mogla pokrenuti građanski rat u francuskoj politici, Emmanuel Macron obračunava se s francuskom tradicionalnom obranom poljoprivrednih subvencija.

Ako se svakih sedam godina smatra da je neko pitanje sigurno u pregovorima oko proračuna EU, Francuska bi se pokazala najgorljivijim braničem protiv liberalnijih zemalja sjeverne i istočne Europe koje smatraju subvencioniranje poljoprivrednih gospodarstava kao neopravdano raskošni relikt druge ere.

Ali sada čak i Francuska signalizira da zajednička poljoprivredna politika nije sveta krava kakva je nekoć bila i da je potreban novi pristup. Britanski odlazak iz EU napravit će 12 milijardi eura godišnje rupe u proračunskom ciklusu 2021-2027 - taj nedostatak financiranja prisiljava značajno strateško preispitivanje trošenja novca EU.

S obrambenom, sigurnosnom, migracijskom politikom i digitalnom tehnologijom koje se pojavljuju kao jasni strateški prioriteti za Bruxelles, postaje sve teže braniti sakralni status poljoprivrednika, posebice većih zemljoposjednika. Prema sadašnjem proračunu, čak 58 milijardi eura godišnje, odnosno oko 40 posto proračuna EU, ide na isplatu poljoprivrednih poticaja, a 80 posto tog novca završi u samo 20 posto poljoprivrednih gospodarstava.

Prema pismu iz prosinca i prvom izvještaju na internetskim stranicama Contexte, Paris poziva Bruxelles na prioritet obrane i obrazovanja, a poduzima "duboku reformu najstarijih politika (Zajednička poljoprivredna politika - CAP - i kohezijska politika) kako bi "bolje zadovoljili izazove na koje ove politike moraju odgovoriti, radi traženja učinkovitosti i dodavanja vrijednosti na europskoj razini".

Jezik pisma - prihvaćajući potrebu za velikim promjenama - dramatično se razlikuje od onih kakva su inače dolazila iz Fortress Francea o očuvanju statusa quo u financiranju poljoprivrednog gospodarstva. Očekuje se prijedlog Komisije o proračunu u svibnju, a za Francusku se obično očekuje da će prikazati CAP kao nepovredivu crvenu liniju koja se ne smije prijeći.

Unazad, primjerice, sedam godina, tadašnji francuski predsjednik Nicolas Sarkozy je obećao zaštititi francuske poljoprivrednike "do posljednjeg eura" kada se suočio s planovima povjerenika EU za proračun Janusza Lewandowskog za smanjenje poljoprivrednih subvencija. "Nitko ne smije ni pomisliti da ćemo dopustiti uništenje zajedničke poljoprivredne politike. Moja sposobnost da prihvatim kompromis na ovoj crvenoj crti je nula - plus nula", rekao je tada Sarkozy.

S obzirom na povijest Francuske u formiranju poljoprivredne politike EU, pariška promjena tonova je neuobičajena. Poslijeratni francuski političari gotovo su jednostrano stvorili CAP (zajedničku europsku politiku o poljoprivredi) 1962. godine, nakon što su zahtijevali sustav izravnih transfera novca za svoje poljoprivrednike u zamjenu za prihvaćanje zajedničkog europskog tržišta. Zemlja je i dalje najveći neto korisnik te politike i godišnje prima oko 9 milijardi eura od Bruxellesa.

Pariška poruka je jasna. U širokom rasponu govora o svojim političkim prioritetima u rujnu, Macron je pitao je li CAP djelovao pozitivno na poljoprivrednike ili potrošače i rekao da se svima u zemlji treba dopustiti postavljanje pitanja o politici "bez tabua".

Najnovija izjava Pariza koju je izradilo Glavno tajništvo europskih poslova izričito ne potvrđuje smanjenje proračuna, ali mnogi u Bruxellesu čitaju između redaka. Primjerice, europski povjerenik za proračun Günther Oettinger izjavio je za POLITICO da pozdravlja Macronovu spremnost za borbu protiv financiranja poljoprivrede.

"Po prvi put reći: 'Da, znamo da trebamo neke rezove, moramo prihvatiti neke rezove', mislim da je dobar signal iz Pariza", rekao je, upitan o Macronovoj poziciji na poljoprivredi.

"Mislim da je za njegovu vjerodostojnost važno ne samo reći: 'Ovdje je nepošteno...i moramo učiniti više', već reći: 'Ovdje smo spremni doći do kompromisa' i ne očekivati ​​svaki euro, svaki cent za ruralna područja i za poljoprivredni sektor".

Francuski zastupnik Michel Dantin iz redova Europske narodne stranke desnog centra, također je vidio pismo i - opisujući političku oluju u kojoj bi se francuska vlada zbog njega mogla naći - nazvao ga je "ludim".

"Ako vlada odluči zauvijek pokopati iluzije onih koji i dalje misle da bi Francuska trebala biti zemljoradnica, kao i primarni i tradicionalni branitelj poljoprivrednih poticaja, ta vlada nije moja", izjavio je za POLITICO, dodajući kako je poljoprivredna politika francuski dragulj.

Jedan EU diplomat iz Francuske odbacio je tumačenje da Macron signalizira spremnost na smanjenje potrošnje za poticaje. "U tom dokumentu nema smanjenja CAP-a, čak ni implicitnog", rekao je. "CAP je prava dodana vrijednost za Europu. Ono što kažemo je da se CAP treba reformirati. Nećemo se suprotstaviti financiranju poljoprivrednika, znanstvenika i mladih."

Ako je francuski 40-godišnji predsjednik na čelu konvencije, on to čini besprijekorno. Većina stručnjaka za poljoprivrednu politiku priznaje da je gotovo sigurno da će financiranje poljoprivrednih gospodarstava opasti - i borba protiv tog trenda znači gubiti vrijeme na izgubljenu bitku.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker približio se priznanju da će se poljoprivredni fondovi smanjiti na konferenciji u ponedjeljak, iako je izjavio kako ne podržava "krvave" rezove koji bi uništili poljoprivrednu industriju.

Dok je obećao da će gubitak krvi zadržati na minimumu, nije zanijekao da se neki stupanj operacije može pokazati neophodnim.