Vezani članci:
Državni intervencionizam i poticaji poslali najvećeg američkog proizvođača mlijeka u stečaj
Kalifornija donijela zakon o regulaciji kravljeg prdeža
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Spasimo hrvatsku poljoprivredu, ukinimo subvencije!
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta
Hrvatska ima jedan problem koji se može riješiti samo u Bruxellesu, a nijedan političar ga ne želi spomenuti
Kako francuska opsjednutost poljoprivredom utječe na francusko gospodarstvo, EU i puno šire
Heroji napretka (1): Norman Borlaug, otac zelene revolucije
Uništavanje uroda radi marketinga - znak da trebaš potražiti drugi posao
Grmoja radi za posebne privatne interese i u njihovo ime ucjenjuje javnost
Državni intervencionizam u (relativno) slobodnoj Kanadi
Živi zid pokazao kako bi oni vodili gospodarstvo
Beljak se posvađao sa samim sobom
Trgovina ne poznaje ʼnašeʼ i ʼnjihoveʼ
Bulj protiv znanosti i razuma, za skuplju hranu i propast poljoprivrede
Mit o poljoprivredi i malim OPG-ima kao nositeljima gospodarskog razvoja
Beljakov plus je priznanje o marihuani, a minus ekonomska nepismenost
GMO štiti i obližnje GMO-free usjeve od štetočina, smanjuje upotrebu pesticida
Fiziokrati, merkantilisti i njihov utjecaj na današnju svjetsku politiku
Francuska više neće biti glavni zagovaratelj poljoprivrednih poticaja
Sjećate se poduzetnika koji je prije 6 godina upozorio da nas gule do kože? Evo što sad kaže...
Ovi likovi zaboravljaju da poljoprivreda nije državna služba
Del Boy i glavni našist u Vladi će nas koštati milijarde kuna ako nastavi ovako
Rat lubenicama: Kako država može zaštititi domaćeg proizvođača?
Dva Golijata ubiše Davida
Kako je Vlada uspjela pokvariti seljacima još jednu žetvu
Najbolje iz mass medija proteklog tjedna: Ako ste propustili, pročitajte ove tekstove
Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 2. dio: Subvencije
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Razbijanje mita o neodrživosti mljekarstva u Hrvatskoj


Piše: Branimir Perković
30.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Razbijanje mita o neodrživosti mljekarstva u Hrvatskoj


Piše: Branimir Perković
30.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić je najavio spašavanje proizvođača mlijeka u Hrvatskoj koji je zadnjih desetak godina devastiran. Tako najavljuje sve - od cjenovne kontrole, preko pomoći za nabavu stoke i izgradnju mini-mljekara do kreditiranja putem Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR)...

Predsjednik proizvođačke organizacije (PO) "Mliječni put Hrvatske" Mario Rengel ukazao je na problem pada proizvođača mlijeka. Prije desetak godina bilo je 64 tisuće OPG-ova koji su proizvodili mlijeko, a danas ih je 6 tisuća, naveo je. Dodao je i kako im je najbitnija cijena mlijeka "jer ne možemo nešto proizvoditi ako su nam ulazni troškovi puno veći od prodajne cijene".

Poučeni načinom funkcioniranja hrvatskog društva kroz prijašnje primjere, shvaćaju da je najefikasniji način ostvarivanja njihovih ciljeva putem sile pa prijete da će organizirati prosvjede i stokom krenuti u Zagreb pred trgovačke lance, valjda s namjerom da ih prisile da prihvate njihove cijene, tj. da država odredi „ispravnu“ cijenu mlijeka.

 Kako je Hrvatska članica EU i time zajedničkog EU tržišta, logično je da pogledamo kretanje cijena mlijeka u EU da vidimo gdje je problem. Je li stvarno cijena mlijeka postala toliko niska da se ne isplati proizvoditi?

Europskoj uniji se može puno toga zamjeriti, ali treba priznati da vodi jako detaljne statističke podatke koje kontinuirano prikupljaju. Zahvaljujući tome postoji dokument u kojem su prikazane cijene mlijeka po zemljama EU i kretanje cijena kroz godine.

Izgleda da je u 12 od 28 država EU mlijeka  jeftinije nego u Hrvatskoj, a u ostalima skuplje, tj. da postoji jako velik prostor za izvoz samog mlijeka u države EU koje imaju visoku cijenu mlijeka. Nadalje, na razini EU cijena mlijeka je u odnosu na 2016. godinu porasla za 29%. Istina, od 2013. cijena mlijeka je gotovo u svim državama EU pala, ali u skladu s ciklusom, tj. tržišne cijene nikada nisu konstantne, one se uvijek mijenjaju i prilagođavaju. 2013. i 2014. su bile godine u kojima je cijena mlijeka dosegla svoj vrhunac. Poslije vrhunca je uslijedio pad cijena i čini se da je u ovoj godini nastupio ponovni rast. To je tržište, stalna fluktuacija i razmjena ciklusa rasta i pada, što nije samo vezano za cijene, nego za cijelo gospodarstvo. Samo gospodarstvo ima svoje cikluse i pojedine grane gospodarstva imaju svoje cikluse.

Kako su 2013. i 2014. bile godine vrha ciklusa tj. maksimalne cijene mlijeka, do kraja 2014. cijene padaju, a kroz cijelu 2015. se stabiliziraju. Međutim, u drugoj polovici 2016. ponovno rastu. Podaci od 2001. posebno puno govore jer se vidi da su današnje cijene mlijeka čak i nešto više od cijena koje su bile prije 16 godina.

Prema pisanju Agrokluba u 2003. godini je samo 22,7 % isporučenog mlijeka bilo prve klase, 2008. godine 72,1 %, dok je 2014. godine taj postotak narastao na 96,1%. Katastrofične izjave kako je od 64 tisuće proizvođača mlijeka ostalo samo 6 tisuća također iskrivljuju pravu sliku. To je jednostavno proces industrijskog razvoja i prilagodbe tržištu EU, jer iako je Hrvatska brojčano s 58.815 proizvođača mlijeka, koji su isporučivali 540.798.806 kg mlijeka u 2003. godini došla na nešto više od 10.000 isporučitelja u 2015. godini, isporučena količina mlijeka ostala je na otprilike istoj razini odnosno 522.694.451 kg. U razdoblju od 2003. do 2010. broj proizvođača (u EU 27) pao je za 47%  (s 3.199.420 na 1.701.090 proizvođača mlijeka) uz rast prosječnog broja krava s 30 na 42 krave po farmi i značajan rast proizvodnje mlijeka po kravi te posebno kvalitete mlijeka.

To je jednostavna ekonomija obujma, tj. marginalni troškovi dodatne litre mlijeka padaju kako raste sami obujam proizvodnje i trend je sasvim ekonomski logičan. Iako su hrvatski proizvođači zadnjih godina znatno povećali produktivnost, ona je još uvijek prema podacima Eurostata 36 posto niža od prosjeka EU.

Problemi u mljekarskoj industriji postoje, ali njihovo rješavanje sigurno nije u reguliranjima cijena (što Hrvatska kao članica EU ne može ni učiniti) ni u državnim subvencijama koje su se pokazale kao fenomenalno neuspješne u poticanju gospodarskih aktivnosti.

Glavni problemi su sljedeći: hrvatski proizvođači imaju lošu konkurentnost jer po kravi proizvode manje mlijeka od kolega iz EU, visoke kamate na kredite, skromna znanja o novim tehnologijama kao i činjenica da su neorganizirani i neudruženi.

Sama činjenica da je produktivnost hrvatskih mljekara 36% niža po kravi od prosjeka EU je sasvim dovoljan razlog da se shvati kako je problem u znanju i efikasnosti, a ne preniskim cijenama. Dodatno problem pogoršava to što sami proizvođači nisu udruženi i kao takvu su nesposobni za izvoz na tržišta gdje je cijena daleko veća nego u Hrvatskoj.

Nikakve subvencije ne mogu pomoći koliko edukacija, stoga bi moj prijedlog bio da se tijekom vremena subvencije smanjuju i koriste za edukaciju mljekara, jer je 36% niža produktivnost od prosjeka EU zaista porazna i ne govori o problemu cijena, nego o problemu iskoristivosti kapaciteta. Hrvatski mljekari imaju pristup istim pasminama goveda i geografski se nalaze na sličnoj poziciji te ne postoji razlog toliko niske produktivnosti osim neobrazovanosti. Postupna zamjena subvencija edukacijom bi bila puno efikasnije sredstvo podizanja produktivnosti i efikasnosti mljekarske industrije, uz to što bi uštedjela velika novčana sredstva. Jer u trenutnoj situaciji u kojoj država naveliko subvencionira poljoprivredu, ostatak građana (tj. 97% građana) ustvari plaća domaće poljoprivredne proizvode dva puta. Prvi put indirektno preko države koja porezima oduzima njihov novac i transferira poljoprivrednicima, a drugi put samom kupnjom.

Poljoprivreda u 21. stoljeću više nije jednostavna djelatnost, tehnološki niskorazvijena u odnosu na ostale, koju obavljaju oni koji nemaju obrazovanja i vještina za nešto drugo raditi. Današnja poljoprivreda je industrijska po svojoj veličini, tehnološki zahtjevna, jako vezana uz znanost i za njeno obavljanje je potrebno veliko znanje. Poljoprivrednici u EU su upravo takvi, inovativni i vrlo obrazovani, što im omogućuje da imaju puno veću produktivnost od hrvatskih poljoprivrednika.

Subvencije dugoročno rade štetu i poljoprivrednicima, ne samo ostalim građanima koji ih sponzoriraju, jer ih čine lijenima i ovisnima o državi. Na taj način nikada neće moći konkurirati drugim europskim proizvođačima i uvijek će ostati manje produktivni. Jednostavno se moraju uključiti u 21. stoljeće i prestati ZAHTIJEVATI da ih ostalih 98% građana sponzorira.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.