Vezani članci:
Koalicija centra najavila ukidanje 5 nameta, počevši s obaveznim godišnjim pregledom vozila
Hrvati imaju najčešći tehnički pregled vozila u EU. Jesmo li zato sigurniji?
Stopa ubojstava u Hrvatskoj: 4 podatka koji bi vas mogli iznenaditi
U Singapuru je toliko malo kriminala da mnogi dućani ne zaključavaju noću svoja vrata
Kad Hrvat reži, ne čini to da bi se skinuo s lanca, već da bi dobio veću kost
Ne nasjedajte na propagandu: Sjeverna Koreja nije prijetnja svjetskoj sigurnosti
Novo na Liberalu:
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku

Gallupovo istraživanje otkriva: Građani se osjećaju sigurnije u ekonomski slobodnim zemljama


Piše: Mario Nakić
8.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Gallupovo istraživanje otkriva: Građani se osjećaju sigurnije u ekonomski slobodnim zemljama


Piše: Mario Nakić
8.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

U novoj anketi Gallupa ispitano je 148.000 ljudi u 142 zemlje o njihovoj percepciji zločina i sigurnosti, kako bi se napravio koeficijent percepcije "zakona i reda". Svi ispitanici odgovorili su na sljedeća pitanja: kako se osjećaju sigurno u četiri mjere: vjeruju li lokalnoj policiji; osjećaju li se sigurno dok se sami kasno vraćaju kući; ako im je ukradena imovina; i jesu li napadnuti tijekom protekle godine.

Na ovom indeksu apsolutni šampion je Singapur. Na drugom, trećem i četvrtom mjestu su nordijske zemlje Norveška, Island i Finska, a peti je Uzbekistan, šesti Hong Kong, sedma Švicarska, osma Kanada. Među prvih 10 zemalja na ovoj ljestvici su 4 zemlje koje su ujedno u top 10 na Indexu ekonomskih sloboda, uključujući i dvije ekonomski najslobodnije zemlje svijeta (Singapur i Hong Kong) te četvrtu najslobodniju (Švicarska). Među top 20 najsigurnijih zemalja nalazi se čak 10 zemalja koje su u top 20 po ekonomskim slobodama. Hrvatska nije uključena u ovo ispitivanje, ali susjedna Slovenija je na visokom 10. mjestu. Sjedinjene Države su na 31. mjestu.

Na samom dnu ljestvice, kao najmanje sigurna zemlja, nalazi se Venezuela, zatim slijedi Afganistan pa Južnoafrička Republika. Među 11 najnesigurnijih zemalja još je jedna južnoamerička zemlja sa socijalističkom vladom - Bolivija.

Drugim riječima, može se s prilično visokom dozom sigurnosti reći da Indeks ekonomskih sloboda jako dobro korelira s indeksom "Zakon i red". Oba indeksa također dobro koreliraju s Indeksom mira, Indeksom privatnog vlasništva i Indeksom percepcije korupcije (što je manje korupcije u zemlji i veća ekonomska sloboda, bolja je i percepcija sigurnosti, reda i zakona).

Časopis The Economist otkrio je još jednu zanimljivost vezanu za ovo istraživanje. Podsjetili su na Garyja Beckera, ekonomista i nobelovca, koji je prije 10 godina pokrenuo raspravu tvrdeći da je svaki zločin ekonomski, a svi kriminalci da su racionalni. Beckerov temeljni dokument "Kriminal i kažnjavanje: ekonomski pristup" postavio je tezu da bi kriminalci učinili procjenu troškova i koristi od mogućih nagrada kršenjem zakona nasuprot vjerojatnosti da budu uhvaćeni i kažnjeni.

U Beckerovom svijetu maksimiziranja dobara, mjesta gdje su veće razlike između siromašnih (potencijalni kriminalci) i bogatih (potencijalne žrtve) trebale bi imati i veću stopu kriminala.

Novo Gallupovo istraživanje potvrdilo je Beckerovu tvrdnju. Ispitivanje korelacije između Indeksa "Zakon i red" i iznosa nejednakosti prihoda (mjerenih koeficijentom Gini) u bilo kojoj zemlji pokazuje snažan i pozitivan odnos. Također, nejednakost je i dalje puno veća u socijalističkim zemljama nego u zemljama s većim ekonomskim slobodama, što pobija tezu socijalista kako veće uplitanje države u ekonomiju smanjuje ekonomsku nejednakost. Upravo suprotno, veće ekonomske slobode često rezultiraju smanjenjem nejednakosti u primanjima.

Pitanje osjećaju li se ljudi sigurni kad hodaju kući sami pokazuje najjači odnos s Gini koeficijentom. Na primjer, u Venezueli, četiri petine ispitanika izjavilo je da se ne osjećaju sigurno kad hodaju kući sami - otmice i ucjena su uobičajena pojava u zemlji. Venezuela ima 19. najveću razliku u primanjima u svijetu. Nasuprot tome, čak 95% ljudi u Norveškoj izjavilo je da se osjećaju sigurno hodajući kući sami. A Norveška je 12. zemlja u svijetu s najnižom ekonomskom nejednakošću.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.