U novoj anketi Gallupa ispitano je 148.000 ljudi u 142 zemlje o njihovoj percepciji zločina i sigurnosti, kako bi se napravio koeficijent percepcije "zakona i reda". Svi ispitanici odgovorili su na sljedeća pitanja: kako se osjećaju sigurno u četiri mjere: vjeruju li lokalnoj policiji; osjećaju li se sigurno dok se sami kasno vraćaju kući; ako im je ukradena imovina; i jesu li napadnuti tijekom protekle godine.

Na ovom indeksu apsolutni šampion je Singapur. Na drugom, trećem i četvrtom mjestu su nordijske zemlje Norveška, Island i Finska, a peti je Uzbekistan, šesti Hong Kong, sedma Švicarska, osma Kanada. Među prvih 10 zemalja na ovoj ljestvici su 4 zemlje koje su ujedno u top 10 na Indexu ekonomskih sloboda, uključujući i dvije ekonomski najslobodnije zemlje svijeta (Singapur i Hong Kong) te četvrtu najslobodniju (Švicarska). Među top 20 najsigurnijih zemalja nalazi se čak 10 zemalja koje su u top 20 po ekonomskim slobodama. Hrvatska nije uključena u ovo ispitivanje, ali susjedna Slovenija je na visokom 10. mjestu. Sjedinjene Države su na 31. mjestu.

Na samom dnu ljestvice, kao najmanje sigurna zemlja, nalazi se Venezuela, zatim slijedi Afganistan pa Južnoafrička Republika. Među 11 najnesigurnijih zemalja još je jedna južnoamerička zemlja sa socijalističkom vladom - Bolivija.

Drugim riječima, može se s prilično visokom dozom sigurnosti reći da Indeks ekonomskih sloboda jako dobro korelira s indeksom "Zakon i red". Oba indeksa također dobro koreliraju s Indeksom mira, Indeksom privatnog vlasništva i Indeksom percepcije korupcije (što je manje korupcije u zemlji i veća ekonomska sloboda, bolja je i percepcija sigurnosti, reda i zakona).

Časopis The Economist otkrio je još jednu zanimljivost vezanu za ovo istraživanje. Podsjetili su na Garyja Beckera, ekonomista i nobelovca, koji je prije 10 godina pokrenuo raspravu tvrdeći da je svaki zločin ekonomski, a svi kriminalci da su racionalni. Beckerov temeljni dokument "Kriminal i kažnjavanje: ekonomski pristup" postavio je tezu da bi kriminalci učinili procjenu troškova i koristi od mogućih nagrada kršenjem zakona nasuprot vjerojatnosti da budu uhvaćeni i kažnjeni.

U Beckerovom svijetu maksimiziranja dobara, mjesta gdje su veće razlike između siromašnih (potencijalni kriminalci) i bogatih (potencijalne žrtve) trebale bi imati i veću stopu kriminala.

Novo Gallupovo istraživanje potvrdilo je Beckerovu tvrdnju. Ispitivanje korelacije između Indeksa "Zakon i red" i iznosa nejednakosti prihoda (mjerenih koeficijentom Gini) u bilo kojoj zemlji pokazuje snažan i pozitivan odnos. Također, nejednakost je i dalje puno veća u socijalističkim zemljama nego u zemljama s većim ekonomskim slobodama, što pobija tezu socijalista kako veće uplitanje države u ekonomiju smanjuje ekonomsku nejednakost. Upravo suprotno, veće ekonomske slobode često rezultiraju smanjenjem nejednakosti u primanjima.

Pitanje osjećaju li se ljudi sigurni kad hodaju kući sami pokazuje najjači odnos s Gini koeficijentom. Na primjer, u Venezueli, četiri petine ispitanika izjavilo je da se ne osjećaju sigurno kad hodaju kući sami - otmice i ucjena su uobičajena pojava u zemlji. Venezuela ima 19. najveću razliku u primanjima u svijetu. Nasuprot tome, čak 95% ljudi u Norveškoj izjavilo je da se osjećaju sigurno hodajući kući sami. A Norveška je 12. zemlja u svijetu s najnižom ekonomskom nejednakošću.