Vlasnici novih automobila u Hrvatskoj moraju svoje aute odvesti na tehnički pregled dvije godine nakon prve registracije, a nakon toga svake godine kako bi produljili valjanost registracije. Usporedbe radi, u većem dijelu SAD-a, Kanade i Australije zakonom nisu obvezni redoviti tehnički pregledi, ponegdje je tehnički pregled potreban samo prije prodaje, nakon određene kilometraže ili nakon određene starosti, a ponegdje se testiraju samo ispušni plinovi.

Iako Direktiva 2014/45/EU propisuje da su zemlje članice Europske unije dužne osigurati redovite tehničke preglede vozila, hrvatski vozači moraju češće ići na tehnički pregled od svih ostalih država EU. Naime, spomenuta direktiva propisuje kako vozila kategorije B podliježu tehničkom pregledu najkasnije 4 godine nakon datuma prve registracije, a nakon toga najkasnije svake dvije godine.

Automobil u Hrvatskoj će u 10 godina na tehnički pregled morati barem 8 puta, dok će u prosjeku u EU trebati samo 4 puta. Prema tome, nije veliko iznenađenje niti da je trošak pregleda u tom razdoblju veći u Hrvatskoj (164 EUR) od prosjeka EU (140 EUR) (vozila na benzin), a razlika vrtoglavo raste kada se uključe ostali troškovi oko regristracije vozila. U većini zemalja EU osobna vozila prvih 10 godina moraju na tehnički pregled samo 3 puta.

Starost voznog parka

Starost voznog parka ne opravdava nužno učestalost tehničkih pregleda u Hrvatskoj. Prema podacima Europske udruge proizvođača automobila, prosječna starost registriranih osobnih automobila u Europskoj uniji je 10,8 godina. Hrvatska je, s 12,6 godina, na 11. mjestu od 25 ispitanih zemalja, što je starije od Ujedinjenog Kraljevstva, Austrije, Irske i Danske (ispod 9 godina), ali puno mlađe od Litve, Estonije, Rumunjske, Grčke i Mađarske (preko 15 godina). U Irskoj i Danskoj jednako kao i u Mađarskoj, Grčkoj i Estoniji nova vozila moraju tek 3 puta na tehnički pregled u prvih 10 godina. U Litvi se ide 4 puta, isto kao i u Austriji.

Sigurnost na cestama

Prosječna starost vozila puno bolje predviđa broj stradalih u cestovnom prometu nego što to čini učestalost tehničkih pregleda. U zadnjih 10-ak godina broj prometnih nesreća s nastradalim osobama u Hrvatskoj pao je preko 30%, a broj poginulih na cestama je pao za više od 50%. Ipak, u cijelom razdoblju od 2008. se nalazimo među šest najopasnijih država Europske unije, a prema zadnjim podacima smo na trećem mjestu s 8 poginulih po 100.000 stanovnika, iza Rumunjske i Bugarske.

Kada bi Hrvatska sustigla prosjek Europske unije to bi značilo spas za više od 100 života i 1000 manje ozljeđenih svake godine. Međutim, ipak je vjerojatnije da će se to postići promjenom ponašanja na prometnicama te da nisu potrebni godišnji tehnički pregledi automobilima s manje od 100 tisuća prijeđenih kilometara ili koji su mlađi od 8 godina. Na kraju, potrebno je preispitati obveze i zbog činjenice da je Centar za vozila Hrvatske privatna firma koja ima monopol nad obavljanjem tehničkih pregleda vozila u Hrvatskoj.