Vezani članci:
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova reagirala na članak Liberala
Država krši ravnopravnost spolova, a pravobraniteljica šuti
Kako su DM i Lidl ukrali profesorima dostojanstvo
Hrvati mrze strani kapital, ali žele stranog poslodavca
Nije sramota biti siromašan, sramota je ne činiti ništa da se to promijeni
Plenković se hvali onim zbog čega se normalni ljudi stide
Hoće li DORH pokucati na vrata Liberala?
Plašili su nas nekakvim američkim strvinarskim fondovima, a sad vidimo da je to bila Vlada RH
Dalićkin poučak
I Most treba preuzeti dio odgovornosti za sranja u Agrokoru
Ova vlada mora pasti!
Kontrolirani igrokaz o Agrokoru
Sad bi svima trebalo biti jasno: Lex Agrokor je bio promašaj
'Ja sam iz Vlade i tu sam da vam pomognem' (2): Ramljak ima plan
Dame i gospodo stručnjaci, smatrate li i dalje da je lex Agrokor bio dobra ideja?
Iza Agrokora ostaje talog našizma i socijalističke ksenofobije
Hrvatska nakon Agrokora: Slijedi li nam katarza ili potonuće?
Zašto napadate Juricu Pavičića?
Ocjena točnosti: 'NGO sektor je probio medijsku blokadu o Ivici Todoriću'
Njemački stručnjaci se slažu s Liberalom: Propast Agrokora imat će pozitivne učinke
Država je stvorila Agrokor. Dajte nam još više države!
Linić tvrdi da Agrokor u njegovo vrijeme nije imao porezni dug. Je li moguće da nije znao?
Agrokor - primjer državne preraspodjele bogatstva
Božo Petrov - heroj i spasitelj izgubljenih duša
Priča o Agrokoru je priča o hrvatskom društvu
Sad bi svima trebalo biti jasno: Hrvati nemaju tržišnu ekonomiju nego crony kapitalizam
Kosor brani Lex Agrokor, mulja i maže oči javnosti
Dva Golijata ubiše Davida
Totalni potop onih koji su tvrdili da hrvatski proizvođači nemaju šanse bez Agrokora
Sve laži stožernog ekonomista klijentelizma
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Gdje su sad oni stručnjaci što su tvrdili da će pad Agrokora proizvesti domino efekt?


Piše: Branimir Perković
27.6.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Gdje su sad oni stručnjaci što su tvrdili da će pad Agrokora proizvesti domino efekt?


Piše: Branimir Perković
27.6.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Kako smo već pisali, situacija oko Agrokora je uvelike utjecala na restrukturiranje hrvatskog gospodarstva i promjenu poslovanja baziranog na dogovornom klijentelizmu.

Ovih dana se Kraševi proizvodi nude i na policama Lidla, i to ne baš sramežljivo jer su se na policama našli najjači brendovi poput Bajadera, Dorina, Griotte, Domaćica i Napolitanke. Oni koji su tvrdili da se Konzum mora spašavati pošto-poto su doživjeli sudar sa stvarnošću, a stvarnost je da će uvijek postojati potražnja za kvalitetnim proizvodima te za kvalitetu nikada nema straha od nedostatka plasmana.

Ideja da je potreban nacionalni maloprodajni lanac da bi se prodavali domaći proizvodi je sasvim promašena s ekonomske strane. Svim poslovnim subjektima je cilj profit, pa tako i onima koji se bave maloprodajom te im je sasvim nebitno hoće li to ostvarivati kroz prodaju njemačkih ili hrvatskih proizvoda. Ovo je poraz svih onih „ekonomskih stručnjaka“ koji su tvrdili da će propast Konzuma pokrenuti domino efekt jer strani lanci neće htjeti prodavati proizvode hrvatskih proizvođača. Hoće, iz istog razlog zašto prodaju i njemačke proizvode, a to je profit. Ako za nečim postoji potražnja, pojavit će se i ponuda. Ako ljudi žele jesti Domaćicu, netko će je plasirati na tržište, bilo hrvatski maloprodajni lanac ili strani.

Zašto prije nije bilo puno hrvatskih proizvoda u Lidlu i drugim stranim trgovačkim lancima? Jednostavno, nisu se ni ponudili. Bilo je lakše imati i po 80% plasmana osiguranog kroz jedan maloprodajni lanac nego tražiti i pregovarati s nekoliko njih. Svatko tko se bavi veletrgovinom i trgovinom na malo će vam reći da je najteže pronaći kupca. Najjednostavnije je imati jednog kupca kroz kojega možete plasirati veliku većinu svoje prodaje, međutim tada u potpunosti ovisite o uvjetima koje će vam taj kupac ponuditi. Ako on propadne, propadate i vi, osim ako naravno ne nađete alternativne kanale.

Agrokor i Konzum su središnje strukture dogovornih klijentelističkih mreža kroz koje su se plasirali proizvodi raznoraznih domaćih kompanija upitne kvalitete menadžmenta. Jer nije ni potreban toliko kvalitetan menadžment kada je cijeli plasman proizvoda unaprijed osiguran, što je sa stajališta klijentelizma dobro, jer se na menadžerske pozicije lako mogu postavljati podobni, a ne stručni.

Taj klijentelistički dogovor je funkcionirao dugo vremena, i previše, sve dok je postojala dovoljno jaka podrška politike, dok su se namještali natječaji, najbolje lokacije zemljišta i dok je postojalo prostora za zaduživanje. Takav modus operandi se može održavati 5, 10, 15 godina, ali ne i vječno jer se tijekom vremena pojavljuju neefikasnosti, a novac se troši iracionalno. Poslovanje postaje polukriminalni dogovor o izvlačenju novca, a novac curi više nego u javnim poduzećima.

 Sada kad su razmjeri neefikasnosti, lijenosti i pretjerane izloženosti jednom kanalu distribucije postali javno poznati, kada je sva neefikasnost dosadašnjeg menadžmenta kompanija kao Kraš postala očita, kako bi trebali reagirati dioničari? Jer ako je npr. Kraš mogao plasirati svoje proizvode u strani trgovački lanac, prvo u Hrvatskoj, ali što otvara vrata i za plasman u Lidlove trgovine u drugim državama, koliko bi kompanija rasla da je se širila kroz te kanale i prije, a ne tek sada kada je prisiljena? Koliko bi Kraš vrijedio da je prije 5, 10, 15 godina pokušavao plasirati svoje proizvode kroz strane trgovačke lance? Možda bi već postali jako bitan partner Lidlu i ostalima, a velik dio proizvoda plasirali u izvoz? Koliko su dioničari potencijalno izgubili novca zbog nesposobnosti ili lijenosti Krašovog menadžmenta?

Da sam dioničar domaćih kompanija kao Kraš prozvao bi dosadašnji menadžment na odgovornost i tražio objašnjenje zašto su se kompanije s jako kvalitetnim proizvodima orijentirale na samo jednog distributera i tako se izložile velikom riziku te ograničili rast kompanije.

Siguran sam da će mnogi dioničari to i napraviti i tražiti jako dobra objašnjenja za takvu poslovnu praksu, a ako ne budu zadovoljni njima, tražiti promjenu vodstva tih kompanija. I to je odlično, jer je to jedan od načina promjene strukture gospodarstva, koja je već počela. A moglo bi se potegnuti i pitanje o nedopuštenim dogovorima na štetu same kompanije, a time i dioničara, jer nije moguće da nitko nije znao o kakvom se riziku i propuštenim potencijalnim prilikama radi.

Ali, ipak je to standardna hrvatska priča u kojoj su svi sve znali, a nitko nije reagirao. Ne žalim ih, neka odgovaraju za svoju neodgovornost.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.