Vezani članci:
Amsterdamska koalicija s Hreljom izgubila svaki doticaj s liberalizmom
Hrelja je rekao istinu. Hrvatska je školski primjer socijalne države
Sekularizacija Hrvatske nije moguća još najmanje 100 godina
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Varaždinska županija financira druženja umirovljenika u jeku epidemije
Zašto su hrvatske mirovine male? Demografske promjene su samo manji dio problema...
#37 je previše
Kako su umirovljenici shvatili da ih država pljačka
Sve rupe hrvatskog mirovinskog sustava
Zašto ljevičari i sindikalisti žele novi razdor među radnicima?
Mrsić popljuvao prijedlog da se umirovljenicima omogući rad. Evo zašto nije u pravu
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
4 stvari kojih se D. Orešković i B. Glavašević još nisu sjetili da bi se mogle oporezivati
Kada su porezi opravdani i koliko trebaju iznositi?
Prije uvođenja poreza na nekretnine smanjite PDV i reformirajte mirovinski sustav!
Nenad Bakić: 'Evo zašto ljudi masovno napuštaju Hrvatsku'
Crna Gora ukida doprinos za zdravstvo: Radnicima veće plaće, a država se nada proširenju porezne baze
Hrvatska ljevica oduševljena saznanjem da je njihova politika u suglasju s interesom superbogataša
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Ako Vlada razmišlja o potrošnji 10 mlrd. kn za Uljanik, znači da može ukinuti porez na dohodak
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Marić shvatio da još uvijek ima onih koji samostalno rade u RH: ʼE, nećete!ʼ
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Kanadski poučak: Progresivno oporezivanje bogatih smanjuje državne prihode
Porezno rasterećenje možda ne bi automatski povećalo plaće, ali je prvi preduvjet za povećanje produktivnosti
Zašto Nijemci rado plaćaju poreze, a Balkanci ne?
Sveta Nedelja ukida prirez i još neke lokalne namete: ʼNeka stanovnici gradova s višim porezima dosele kod nas!ʼ
Povijest švedskog gospodarstva: od barbarstva i siromaštva do jedne od najrazvijenijih zemalja svijeta
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

Hrelja je produkt hrvatske negativne selekcije


Piše: Branimir Perković
9.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrelja je produkt hrvatske negativne selekcije


Piše: Branimir Perković
9.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Onima koji su gledali HRT-ovu emisiju Otvoreno na temu mirovina i održivosti mirovinskog sustava sigurno je negdje odzvanjala izreka koja se pripisuje Ivi Andriću (iako ne postoje nikakvi dokazi da je on to rekao ili napisao) o tome kako "dođu vremena kada pamet zašuti, budala progovori, a fukara se obogati". Ako se nisu sjetili te izreke, sigurno im se nešto slično vrtjelo po glavi.

Ta emisija bi se mogla iskoristiti za jedan dobar sociološki diplomski rad o tome kako jedno društvo može toliko nisko past da osoba poput Silvana Hrelje sjedi u Saboru. Naravno, imali smo i gorih slučajeva, ali malo tko je toliko dobro objedinio svu tugu propasti jednog društva u jednoj osobu.

Gospodin Hrelja je na pitanje demografa Stjepana Šterca o tome što će se dogoditi ako 500 tisuća ljudi koji rade i održavaju mirovinski sustav iseli odgovorio: "Pa, ostvarit će mirovinu u Njemačkoj. Tamo ima milijun otvorenih radnih mjesta." Kada ga je g. Šterc priupitao otkud će država nadomjestiti gubitak uplata u mirovinski stup ako radnici odu u inozemstvo, on odgovara: "Pa iz poreznih prihoda, ljudi! Zato služi država. Ovo je socijalna država, nije liberalna država".

I Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić je oduševio slušateljstvo s legendarnom izjavom: "Ja sam živio u Americi i sustav mirovina je okrutan! Ako ne zaradite, nemate mirovinu!"

Zamislite, u tom nehumanom kapitalizmu ako ne zaradite, nemate mirovinu. Strašno! Zar nije bolje kao g. Hrelj s 45 godina postati saborski zastupnik stranke umirovljenika. Razmislite malo o tome, netko je s 45 godina bio umirovljenik, što su za mnoge najproduktivnije godine života u poslovnom smislu.

Može se slobodno reći da smo gledajući Hrelju gledali osobu koja utjelovljuje puno negativnih pojava u Hrvatskoj. Čovjek je saborski zastupnik umirovljenika s više od 16.000 kn neto plaće i hvali se svojim sramotnim nepoznavanjem ekonomije, vjerom u svemoćnu državu te da se građani mogu oporezivati i do 100%.

Problemi s hrvatskim mirovinskim sustavom su jasni svima osim najvećim ekonomskim analfabetima. Odnos umirovljenika i zaposlenih je manji od 1 umirovljenik na 1,2 zaposlena. To je sasvim neodrživo u sustavu „međugeneracijske solidarnosti“ gdje oni koji rade uplaćuju u mirovinski sustav novce za trenutne umirovljenike. To je bilo dobro rješenje kada su na jednog umirovljenika dolazila 3, 4 i više radnika, ali u sadašnjim uvjetima je sasvim neodrživo, posebno jer je velik dio zaposlenih također neto primatelj iz proračuna tj. rade u javnom sektoru. Ukupno, u hrvatskom sustavu nema više od 16 posto ljudi koji su cijeli životni vijek uplaćivali dužne poreze i doprinose, što je vrlo malo u odnosu na prosjek zemalja Europske unije, gdje se taj isti udio kreće od 40 do 50 posto.

Tvrdnja da ne postoji problem i da će se eventualno buduće padanje omjera radnika i umirovljenika (tj. kada bude 1 umirovljenik na manje od jednog radnika) biti održavano tako da se podigne porezno opterećenje, je plod ili sasvim ekonomski nepismenog ili sasvim zlonamjernog uma.

U Sabor bi trebali biti birani najbolji, najpametniji i najzaslužniji ljudi u nekoj zemlji, pa razmislimo koliko saborskih zastupnika odgovara tome opisu. Hrelja sigurno spada u grupu onih koji po objektivim kriterijima ne zaslužuju biti u Saboru jer su njegove „kvalitete“ sasvim suprotne od najpoželjnijih.

On je stoga odličan primjer negativne selekcije, kako unutarstranačke, tako i opće. Hrvati konstantno biraju za svoje zastupnike one koji im obećaju privilegije, a ne one koji obećaju promjene. Biraju one koji čuvaju status quo a ne one koji žele mijenjati stvari na bolje. Biraju najposlušnije, a ne najsposobnije.

Unutarstranačka demokracija ne postoji i strankama vladaju svojevrsna vladarska vijeća iz sjene koja selektiraju podobne, a ne sposobne.

Meni je žao svih umirovljenika koji imaju male mirovine, ali ako je samo 16 posto njih odradilo puno radni vijek, onda se nemaju pravo pozivati na nekakvu nepravdu.

Ako se itko ima pravo pozivati na nepravdu to su mladu, kojima su stari u naslijeđe ostavili zemlju s toliko puno problema da ni kada bi sada krenuli sve to rješavati, pitanje je bi li mogli zaustaviti demografsko i ekonomsko odumiranje. G. Hrelja je možda prenaglašeni primjer, ali ipak predstavlja prosječnog hrvatskog umirovljenika po svim stavovima. Na kraju krajeva, oni su ga i izabrali u Sabor.

Ma koliko to bezobrazno zvučalo, moram reći mladima da nisu dužni iskazivati poštovanje prema starijima. Poštovanje se zaslužuje, a mnogi ga nisu zaslužili.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.