Vezani članci:
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
U Mostaru zabranili rad nedjeljom. To je velika greška
Široka koalicija za neustavnu zabranu rada nedjeljom
Fokus protiv zabrane rada nedjeljom, traže i ukidanje epidemioloških mjera kojima se onemogućuje rad
Jedna parlamentarna stranka se glasno protivi zabrani rada nedjeljom. Ovo su njihovi razlozi
Zabrana rada nedjeljom nije pitanje epidemiologije ni ekonomije nego ljudskih prava
Predsjednik Uprave Emmezete otkriva kako je tržište utjecalo na plaće blagajnica i kako će utjecati zabrana rada nedjeljom
Vlada će se u 2020. obračunati s najvećim hrvatskim neprijateljima - radom i zaradom
Škoro ne kuži da građani već imaju referendum o radu nedjeljom, održava se svake nedjelje u trgovinama
U Slavonskom Šamcu trgovine nisu radile nedjeljom...dok jedan poduzetnik nije shvatio da mu se to ne isplati.
Istina o neradnoj nedjelji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj
ʼUkidanje rada nedjeljom u Ivankovuʼ - jeftin politički PR
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Hrvati imaju dva fetiša: zabrane i blagajnice u trgovačkim centrima
Peticija za zabranu rada nedjeljom, ponedjeljkom, utorkom i srijedom
Na portalu Željke Markić nedjelja je radni dan
Željka Markić želi da radnici nedjeljom odmaraju. Ali ne svi radnici...
Cherry picking: Zašto našisti izvlače samo negativne primjere iz drugih zakonodavstava?
Prestanite koristiti djecu u političke svrhe!
Kako bi bilo da država zabrani Crkvi rad nedjeljom?
Carevo novo ruho
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Rad od doma - tko treba plaćati režije?
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Novo na Liberalu:
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Strah od slobode govora

Hrvati rade nedjeljom upola manje od Šveđana


Piše: Mario Nakić
22.4.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Hrvati rade nedjeljom upola manje od Šveđana

Hrvati rade nedjeljom upola manje od Šveđana


Piše: Mario Nakić
22.4.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista još nedavno nam se smijao s plakata na kojima piše "Za Hrvatsku koja radi 365 dana u godini", a sad poteže pitanje zabrane rada nedjeljom. Kao pravi predstavnik EFZG-a, on je za zabranu:

"Sva ekonomska proučavanja, za koja su neki dobili i Nobelovu nagradu, pokazuju da potrošnja ovisi o raspoloživom dohotku građana i da, s druge strane, radno vrijeme tijekom tjedna mora omogućiti da kupe potrebna dobra i usluge. Radno vrijeme u rasponu od 8 do 20 sati ne šteti, ali ni ne donosi nešto posebno ekonomskoj aktivnosti. Rad cijele dane u subotu i nedjelju nije imao nikakve efekte na ekonomskoj i trgovačkoj strani, ali je imao negativne efekte na sociološkoj, ljudskoj strani i utjecaju na obitelj."

Jurčić nije u pravu. Postoje mnoga ekonomska istraživanja o utjecaju rada nedjeljom na gospodarstvo, radnike i poslodavce i rezultati variraju od područja do područja i od zemlje do zemlje. Tako je nedavno istraživanje Eurofounda, organizacije za radnička prava u Europskoj uniji, došlo do zaključka kako "neuobičajeno radno vrijeme može imati negativne utjecaje na zdravlje radnika i veće izostanke s posla, što utječe negativno i na same kompanije". Međutim, to se istraživanje nije baziralo samo na rad nedjeljom, nego je veći fokus stavilo na rad noću. Ali znanstveni rad na Sveučilištu u Pennsylvaniji o deregulaciji rada nedjeljom u zemljama EU dolazi do zaključka kako liberalizacija zakona donosi "niz pogodnosti i za radnika i za poslodavca, prvenstveno zato što im daje slobodu da si bolje organiziraju vrijeme. Osim toga, zabrana rada nedjeljom ograničava mogućnosti kupaca koji imaju manje vremena da isprobaju i provjere robu koju žele kupiti".

Postoje istraživanja koja direktno pobijaju Jurčićevu tezu kako rad nedjeljom nema pozitivan utjecaj na ekonomiju. U Nizozemskoj, gdje je provedena deregulacija tako da su odluke o radu nedjeljom spuštene s nacionalne na lokalnu razinu, znanstvenici su došli do zaključka kako su kompanije u općinama koje su rad nedjeljom dozvolile ostvarile veću dobit nego one u općinama koje su rad nedjeljom zabranile, osobito u uslužnim djelatnostima i trgovini. Kupci su iz općina gdje je rad nedjeljom zabranjen išli u shopping u susjednu općinu gdje je dozvoljen, što je dovelo i do boljih plaća radnicima koji rade nedjeljom.

Prema stranici Eurofounda, tijekom zadnjih 20-ak godina Europa bilježi uglavnom deregulacije rada, u što spada i smanjenje restrikcija za rad vikendom. U 2015. godini više od polovine radnika u Europskoj uniji radilo je nedjeljom bar ponekad, a 23% ih je radilo najmanje tri nedjelje u mjesecu. Udio radnika koji rade bar jednom nedjeljom u mjesecu porastao je s 27% u 2005. na 30% u 2015. godini. Najviše se nedjeljom radi u Švedskoj (svaka druga zaposlena osoba radi najmanje jednu nedjelju u mjesecu), a slijede Danska, Finska, Estonija, Irska i UK. Hrvatska je u zlatnoj sredini s 33%. Najmanje je onih koji rade nedjeljom u Njemačkoj (21%).



Trendovi pokazuju da zakoni diljem EU tijekom zadnjih 10 godina idu ka što većoj deregulaciji i liberalizaciji rada nedjeljom, što znači da zemlje popuštaju s restrikcijama, iako ima i nekih iznimaka koje idu ili su pokušale ići u suprotnom smjeru.

U Francuskoj postoji konsenzus među trgovcima, poslodavcima, radnicima i sindikatima da je zakon iz 1990. previše kompliciran. On generalno zabranjuje rad nedjeljom, ali dozvoljava jako puno iznimaka. Ankete pokazuju da je velika većina građana Francuske za rad nedjeljom ukoliko će on biti dvostruko plaćen. Macronov zakon iz 2015. (tada je Macron bio ministar u socijalističkoj vladi) dozvolio je lokalnim vlastima da izaberu 12 nedjelja u godini kada svi mogu raditi, a u određenim turističkim mjestima dozvolio je rad svake nedjelje.

Poljska vlada je 2014. godine proširila uvjete pod kojima kompanije mogu raditi nedjeljom, što je povećalo fleksibilnost rada i bolju organizaciju vremena za radnike i poslodavce. U ljeto 2015., nakon provedene stručne analize, dopušteno je i velikim trgovačkim centrima u Engleskoj i Walesu da budu otvoreni nedjeljom i popodne. Njihovo je istraživanje utvrdilo da je dotadašnji zakon diskriminirao velike kompanije i trgovce na tržištu.

Mađarska je zabranila rad nedjeljom, ali ta je zabrana trajala samo godinu dana (od 2014. do 2015. godine). Pokazalo se da se zabrana nije svidjela četvero od pet Mađara, a čak su i zaposlenici u trgovačkim centrima bili protiv nje. Shvativši pogrešku mađarska je vlada povukla zabranu.

Jurčićeva ideja o zabrani rada nedjeljom potpuno je u suprotnosti s europskim trendovima. Europa teži deregulaciji i liberalizaciji rada, a Hrvati nekako stalno žele ići u suprotnom smjeru.



Čudi me što profesori s Ekonomskog fakulteta ne prate ekonomska događanja u našem susjedstvu i drugim zemljama unutar Europske unije, kao ni rezultate politika kakve predlažu za Hrvatsku. Još prije par mjeseci Ljubo Jurčić je pričao nešto o radu nedjeljom, a tada je dao još gore argumente:

"Ja sam za zabranu rada subotom popodne i nedjeljom! To je austrijski i njemački sustav, ali i šire. Dućani četvrtkom rade duže, ljudi koji idu na izlete ne moraju u dućan za vikend, nego to obave četvrtkom jer trgovine tada rade do 10 navečer. Isto tako, radnu aktivnost prebacujete iz trgovine koja je najjednostavnija, u restorane i hotele gdje roba koju ste prodali u trgovine prođe još dva do tri procesa obrade… Kada u turističkom mjestu prodate hranu u trgovini, imate samo hranu, a ako je servirate u restorani ili bifeu, već imate perača, konobara, kuhara...

U turističkim središtima u Austriji i Italiji više nema otvorenih dućana, potrošiti morate u restoranu! Time se umnožava zaposlenost i posao cvate. Nedjeljnim radom urušava se obitelj, koja je temeljna jedinica svakog društva sa svojim vrijednostima, običajima i tradicijom. Obitelj se ne smije spontano razvijati, morate je zaštiti od svih negativnih utjecaja, a jedna od njih je i ta da se ljudi ne druže jer su nedjeljom na radnom mjestu. Naročito su tu pogođene žene i majke koje drže tri kuta kuće."

Ljubo Jurčić govori kao da samo djelatnici u trgovačkim centrima imaju obitelj. Po njemu, zabrana bi se trebala odnositi samo na trgovine, ali ne i na restorane i kafiće. A što je sa zaposlenicima restorana i kafića, oni nemaju obitelj, nisu majke i nemaju djecu? Oprostite, ali ovakvi ljudi bi trebali biti što dalje od sveučilišta, mislim da to ne trebam objašnjavati.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.