Danas smo čuli jednu pozitivnu vijest: Hrvatska je u trećem kvartalu 2024. ostvarila godišnji rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,9 posto. Nakon Malte čiji je BDP narastao 4,9 posto, Hrvatska dijeli drugo mjesto u Europskoj uniji s Danskom i Ciprom. Ono što je još važnije, Hrvatska je ostvarila uvjerljivo najveći rast među državama tzv. Nove Europe, odnosno istočnim dijelom EU - jer to su zemlje koje su razvijene otprilike slično našoj razini i s njima se trebamo natjecati.

Ovdje je popis zemalja članica EU prema godišnjem rastu BDP-a u trećem kvartalu 2024. godine (nedostaje samo podatak za Luksemburg koji još nije objavljen):

Malta 4,9
Cipar 3,9
Danska 3,9
Hrvatska 3,9
Španjolska 3,4
Poljska 2,7
Litva 2,3
Bugarska 2,2
Portugal 1,9
Nizozemska 1,7
Slovenija 1,4
Grčka 1,3
Češka 1,3
Francuska 1,3
Slovačka 1,2
Rumunjska 1,1
Belgija 1
Italija 0,4
Finska 0,4
Švedska -0,1
Austrija -0,1
Njemačka -0,3
Estonija -0,7
Mađarska -0,8
Irska -1,2
Latvija -2,4

Kao što vidimo, neke članice EU stagniraju sa zanemarivim rastom (Belgija, Italija, Finska), neke su u blagom gospodarskom padu (Švedska, Austrija, Njemačka, Estonija, Mađarska), a nekima BDP značajno pada (Irska i Latvija).

Kolindin savjetnik za rast BDP-a okrivio HDZ

Za ovakav rast BDP-a Hrvatske mnogi su se požurili okriviti politiku. Kolindin savjetnik Damir Vanđelić, na primjer, tvrdi da je to rezultat HDZ-a i EU fondova. Prema njegovom tumačenju, povećanje plaća u javnom sektoru pumpalo je potrošnju, a novac iz EU fondova građevinske radove i tako dolazi do rasta BDP-a.

Iako je uvijek popularno u Hrvatskoj biti negativac i tražiti nešto negativno u svakoj dobroj vijesti, moram reći da hejteri ovaj put nisu u pravu. Nije Hrvatska jedina u EU koja koristi fondove, to rade i druge države Nove Europe pa svejedno nijedna ne uspijeva ostvariti ovakav rezultat. Hejteri zanemaruju da je treći kvartal upravo vrijeme turističke sezone koja je ove godine po broju dolazaka i noćenja bila otprilike na razini prošle, ali ovaj put su gosti puno više trošili i to je bio glavni generator ovog rasta. Građevinski sektor također buja, ali prvenstveno zato što postoji velika potražnja za nekretninama (trenutno najveća među članicama EU). To je realni rast, a ne politički i lažno napuhan kao što bi ga neki htjeli prikazati.

Hrvatska polako, ali sigurno grabi naprijed

Nije to kraj dobrih vijesti. Sjećate li se kako smo se nekoć uvijek žalili kako smo predzadnji u EU? To više nije tako. Novinari ovu informaciju jako izbjegavaju uopće dati u javnost, ali po BDP-u per capita (i to onom stvarnom, prema izračunu Trading Economics), Hrvatska više nije pri začelju Europske unije.

Prije par godina prestigli smo Rumunjsku, a krajem prošle godine još i Latviju, Mađarsku te Poljsku. Početkom sljedeće godine, kada bude objavljen novi izračun, mogli bismo se ugodno iznenaditi jer Hrvatska će vjerojatno prestići Estoniju i Litvu kojima puše za vratom, a ni Slovačka ne izgleda nedostižno.

Pogledajte kako trenutno izgleda poredak zemalja istočnog dijela Europske unije prema stvarnom BDP-u per capita, kakav je bio na kraju prošle godine, u usporedbi s onim s kraja 2019.:



Kao što možemo vidjeti iz gornje slike, Hrvatska je tijekom zadnje 4 godine ostvarila najveći skok i za očekivati je da će taj skok biti još veći na kraju ove godine jer u svakom kvartalu ima veći rast od konkurenata.

Zašto bi to trebala biti dobra vijest za sve nas?

Prvenstveno zato što želimo da Hrvatska uhvati korak s razvijenim dijelom Europe kako bi zaustavili iseljavanje. Hrvati odlaze zbog boljih prilika u razvijenije zemlje i to se neće promijeniti dok god se Hrvatska ne približi BDP-om per capita zapadnoj Europi. A da bismo uopće došli do toga, treba nam gospodarski rast. To je proces koji traje i trajat će još dugo, ali ne postoji lakši način.

Treba nam još veći rast

Upravo radi toga, ovakav rast nam nije dovoljan. Hrvatskoj treba godišnji rast od 5 do 10 posto. Kako to postići?

Vlada bi trebala postaviti zdrave temelje za rast gospodarstva, a to bi značilo posve promijeniti svoju politiku. Sve ovogodišnje odluke Plenkovićeve vlade bile su s ciljem sprječavanja većeg rasta gospodarstva.

Ako želimo brži razvoj, Vlada bi trebala ostaviti minimalnu plaću jer preveliki rast minimalca može ugušiti mnoge gospodarske aktivnosti. Širenje gospodarskih aktivnosti je način na koji se povećava bogatstvo nacije odnosno BDP. Također, vlada ne bi trebala ići s mjerama protiv malih iznajmljivača jer oni igraju bitnu ulogu u gospodarstvu. Kočiti i sprječavati im rad nije najbolja ideja.

Trebalo bi provesti poreznu reformu, ali na način da se više oslobodi gospodarstvo i rad od nameta. Država bi se trebala odreći dijela potrošnje, onog dijela koji se rasipa i ne služi gospodarskom razvoju. Trebalo bi također deregulirati mnoge sektore, posebno građevinski te omogućiti lakše i brže pribavljanje dozvola za gradnju i uporabu objekata.

Ima mnogo stvari koje bi Vlada mogla učiniti da omogući lakši i brži gospodarski razvoj koji nam treba ako želimo što prije zaustaviti iseljavanje Hrvata, ali ona trenutno ne izgleda kao da je to željna raditi, tako da ćemo se i dalje morati boriti protiv svih tih prepreka i usprkos lošim vladinim politikama truditi se u privatnom sektoru raditi što bolje i više. Pa koliko bude išlo.

U svakom slučaju, ovo trebate znati jer Andrej Plenković će se sigurno hvaliti i pokušavati preuzeti zasluge. Gospodarski rast nema veze s njim, on nije za njega zaslužan. Hrvatska se razvija unatoč, a ne zahvaljujući njemu. Gospodarstvo su ljudi - poduzetnici, radnici, potrošači; Vlada je samo kočničar koji može učiniti više da ta kočnica bude slabija - kad bi htjela.