Vezani članci:
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Rad od doma - tko treba plaćati režije?
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?
Mit o sukobu rada i kapitala
Hrvati imaju dva fetiša: zabrane i blagajnice u trgovačkim centrima
Peticija za zabranu rada nedjeljom, ponedjeljkom, utorkom i srijedom
Za novinara Slobodne Dalmacije RH ima previše fleksibilno tržište rada. I zato ljudi odlaze...
Izrabljuje li Amazon svoje radnike?
UK: Automatizacija uništila 800.000 radnih mjesta, a kreirala 3,5 milijuna novih
Hrvati imaju najkraći radni tjedan u Europskoj uniji
Pametni ljudi davno su shvatili da nije bogat onaj tko puno ima, već onaj tko malo treba
6 razloga za NE pokrenuti biznis u Hrvatskoj
Ako ne možeš zaraditi 6.000 kuna, nemoj raditi!
Što je to pravedna plaća?
Ekonomska sloboda je radnička sloboda
Kako su hrvatski antikapitalisti naučili da je fizički rad sranje
Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Odgovor novinarki koja je okrivila 'robovlasnički kapitalizam' za odlazak radnika u Irsku
Novosel obmanjuje javnost: Hrvatski poslodavci nisu krivi za niske plaće
Macron odlučan da provede reformu rada: Donosimo 5 ključnih promjena koje će razljutiti sindikate
Kako nam sindikati podvaljuju laži uz pomoć loših novinara
Ne dozvolite da vam antitržišni mentalitet pojede dušu
Državni inspektori u BiH ići će na svadbe i maturalne zabave da suzbiju rad na crno
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Ipak se kreće: Pročitajte koja rasterećenja očekuju poduzetnike i obrtnike


Piše: Branimir Perković
2.5.2017.

Ipak se kreće: Pročitajte koja rasterećenja očekuju poduzetnike i obrtnike


Piše: Branimir Perković
2.5.2017.

Isti dan kada je praktički pala vlada, srećom prije toga izglasan je Nacionalni program reformi 2017. koji donosi unaprjeđenje poslovne klime kroz jednostavnije, jeftinije i slobodnije uvjete poslovanja. Cilj programa je kroz cjelovitu regulatornu reformu gospodarstva stvoriti institucionalni okvir za konkurentno tržišno gospodarstvo.

Zaista su šokantni podaci o parafiskalnom opterećenju, tj. o obvezatnim davanjima koja se prikupljaju od fizičkih i pravnih osoba, a nemaju karakter poreza. Sličnost je s porezima u tome da se uvode na temelju zakona te da se u slučaju neplaćanja mogu prisilno utjerati. Razlika između poreza i parafiskalnih davanja je u tome što porezi nemaju unaprijed utvrđenu namjenu, nego se skupljaju u zajednički fond, odnosno proračun, te im se onda određuje u što će biti utrošeni, dok parafiskalni nameti imaju unaprijed utvrđenu svrhu. Ukupno parafiskalno opterećenje gospodarstva i građana u 2016. bilo je 9,3 milijardi kuna (2,8% BDP-a). Kao neporezna davanja sagledavaju se i naknade profesionalnim komorama (upisnine, članarine i stručni ispiti), naknade javnim poduzećima i upravne pristojbe. U užem smislu, neporeznih davanja je 213, uz opterećenje od 9 milijardi kuna u 2016. godini. Zajedno s upravnim pristojbama za 334 administrativne procedure ukupan broj neporeznih davanja je 547 (prema podacima iz ožujka 2017).

U siječnju 2017. donesen je paket reformi za unaprjeđenje poslovne klime od kojih se jedan dio odnosio na akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva. Administrativni trošak gospodarstva trenutno iznosi 1,5 % BDP-a, što uključuje troškove otvaranja j.d.o.o./d.o.o. i obrta, sanitarne i zdravstvene uvjete, energetsku učinkovitost u gradnji, trgovinu i posredovanje u prometu nekretninama te zaštitu na radu i javnu nabavu. Akcijski plan za administrativnog rasterećenja gospodarstva planira u 2017. smanjiti iznos rasterećenja za 0,4 % BDP-a ili gotovo 1,5 milijardi kuna.

Nacionalni program reformi je nastavak provođenja reformi započetih početkom godine i donosi unapređenje poslovne klime do kraja 2018. kroz sljedeće javne politike:

- ključne informacije i e-usluge za pokretanje poslovanja i pristup tržištu usluga dostupne putem portala
- rasterećenje za barem 70% suvišnih administrativnih troškova pri elektroničkom pokretanju poslovanja, kroz manje koraka u 3 dana te nižu naknadu
- liberalizacija tržišta usluga kroz uklanjanje prepreka slobodi tržišne konkurencije i pristupu unutarnjem tržištu EU, pogotovo u sektoru reguliranih profesija i novih usluga
- rasterećenje za barem 30% prekomjernih administrativnih troškova
- kontrola kvalitete propisa i sprječavanje prepreka kroz procjene gospodarskih učinaka propisa (test malog i srednjeg poduzetništva – MSP test), uz snažnije konzultacije s poslovnom zajednicom i poduzetnicima
- rasterećenje za barem 20% prekomjernih neporeznih davanja
- ukidanje upravnih pristojbi na središnjoj državnoj razini
- elektronička javna nabava i jednostavniji postupak
- objedinjavanje i ujednačavanje gospodarskih inspekcija, uz upozorenja s rokom ispravljanja manjih nepravilnosti
- otvoreni portal za prijavu prepreka i nameta slobodi poslovanja

Svakako treba pozdraviti navedene mjere koje su dokaz da se ipak stvari pokreću u pravom smjeru. Međutim, treba naglasiti da navedene reforme su primarno rezultat rada zaposlenika Ministarstva gospodarstva i suradnje s Europskom unijom, a ne inicirane od strane domaćih političkih aktera.

Ipak, navedeni planovi reformi su znak da se može kad se hoće te da nije istina da je sve „zadano“ i ne može se mijenjati. Za promjene samo treba volja, a kako politička volja za reforme trenutno ne postoji, tada su dobrodošli pritisci iz EU da se provedu reforme koje bi integrirale gospodarstvo RH u tržište EU te da bi ono doprinijelo ukupnoj gospodarskoj, a tim i političkoj, snazi.

EU često kritiziramo, i to s pravom, oko pretjerane birokratiziranosti, regulacija te manjka demokratičnosti, ali ni u njoj nije sve crno. Puno se toga može naučiti kroz koheziju i razmjenu iskustava među zemljama članicama, a institucije EU nam u tome mogu pomoći te čak i prisiliti na određene reforme. To je posebno korisno u državama kao što je Hrvatska gdje ne postoji politička volja i inicijativa za takve reforme, stoga je utjecaj EU u prisiljavanju institucija na reforme nužan, pa rekao bih i ključan.

Ideja EU je dobra, ali trebamo uvijek paziti na to da ona ne postane nadnacionalna superdržava koja će centralizacijom moći u rukama birokracije odvojene od svakodnevne stvarnosti stvarati sveobuhvatni centralno-planski pakao po uzoru na SSSR. Od EU se može puno naučiti, puno toga pozitivnoga iskoristiti te preko nje povezati u jednu kontinentalnu ili globalnu mrežu suradnje i trgovinske razmjene. Dakako da postoji opasnost da se dogodi najgori scenarij i EU krene putem centralizacije moći, nedemokratskog vođenja te oduzimanja nacionalnih suvereniteta i identiteta, ali taj strah ne može biti razlog zbog kojega bismo odbijali samu ideju EU, a ta ideja je slobodan protok roba, usluga i kapitala na cijelom kontinentu.

Uniju treba iskoristiti, njene temeljne vrijednosti ugraditi u vlastite, kroz nju promovirati vlastite interese i vlastiti identitet. Istovremeno trebamo i trezveno gledati na put kojim ona ide te gdje će nas to dovesti, a najviše od svega moramo biti čuvari graničari koji će braniti rušenje temeljnih vrijednosti na kojima je nastala i njeno iskorištavanje za gradnju nekakvog novog nadnacionalnog centraliziranog birokratskog čudovišta po uzoru na SSSR.



Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.